Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli

Poslovni broj: 8 Gž-1100/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Sanje Dujmović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Željka Đerđa člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. K., OIB: …, iz L., …, zastupanog po punomoćniku M. S., odvjetniku iz N., …, protiv tuženice R. H., OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku O. d. o. u O., …, Stalna služba u N., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama poslovni broj P-221/2021-20 od 30. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 29. studenoga 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja S. K. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama poslovni broj P-221/2021-20 od 30. rujna 2022. u dijelu pod toč. I., III. i IV. izreke.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja S. K. te ukida presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama poslovni broj P-221/2021-20 od 30. rujna 2022. u dijelu pod toč. II. izreke, bez vraćanja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

''Odbija se tužba i tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. UTVRĐUJE SE da je tužitelj K. S. OIB …, L., ... vlasnik nekretnina upisanih u z.k.ul.br… k.o. L. i to … dijelova kat. čestice broj … "T." oranica površine 93963 m2, što je tužena R. H. OIB … od svojih … dijelova dužna priznati i trpjeti brisanje tih suvlasničkih dijelova u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis tih dijelova u korist tužitelja, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se z.k.odjelu suda da u z.k.ul.br. … k.o. L. i to na kčbr. … D. oranica površine 11864 m2 briše K. S. J. OIB … iz L., … sa 2/6 dijela i istodobno to suvlasništvo upiše u korist R. H. OIB … u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnične troškove."

IV. Nalaže se tužitelju da naknadi parnični trošak tuženoj u iznosu od 2.000,00 kuna/ 265.44561 eura.''

2. Protiv uvodno označene presude žalbu je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima parničnog postupka. U žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima i samih tih isprava ili zapisnika zbog čega se presuda ne može ispitati. Napominje da je sud odlučivao po tužbenom zahtjevu od 6. srpnja 2021. Međutim, kako tuženica do glavne rasprave nije prihvatila nagodbu to je podneskom od 6. rujna 2022. postavljen konačni tužbeni zahtjev po kojem sud nije odlučivao već po onom iz podneska od 6. srpnja 2021. Ističe kako je tražio da sud utvrdi vlasništvo nekretnina koje je njegov otac stekao 1983. u postupku arondacije koju je predvodio bivši P. N. kao korisnik. Međutim, 2006. da je proveden za k.o. L. postupak preoblikovanja zemljišne knjige u kojem je došlo do reambulacije pa je stara čestica tužitelja broj … ušla u sastav nove kat. čest. … površine 22 ha, a čest. broj … sa 2/6 dijela u sastav nove čest. … u korist I. K. i dr., a dio površine od 6037 m2 u novu čest. broj … u vlasništvu R. H. Navodi da je opće poznata činjenica da P. N. na zamijenjenim nekretninama nikad nije proveo vlasničke promjene u zemljišnoj knjizi pa niti u katastru što je sam obećao srediti. Na dijelu nove čest. broj … površine cca 12 ha na kojoj je tužitelj dobio od P. 2,3 ha zemljišta zvanog G. tužitelju sudska komisija nije upisala vlasništvo već je upisala stare vlasnike J. J. i A. kojem upisu je prigovorio G. J., a sud naložio upis njegovog vlasništva prethodno cijepane na nove čestice broj … površine 9,3 ha u vlasništvu tuženice i … površine 2,3 ha na ime J. G. Nova čest. … u koju je ušla tužiteljeva stara čest. … vraćena je po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslovenske komunističke vladavine grofici J. P. koja je tu veliku parcelu prodala današnjoj vlasnici H. Zemljište označeno kao nova čest. … tužitelj je imao u posjedu od zamjene 1983. do 2015. kada je J. G. prodao M. H. koja je s tužiteljem produžila zakup do danas. Dio stare čest. tužitelja broj … (…) danas je sa cca 4.000 m2 u posjedu I. K. na novoj čest. …, dok je ostatak sa cca 6.000 m2 u posjedu i vlasništvu R. H. na novoj čest. broj ... U postupku preoblikovanja zemljišne knjige tužitelju nije upisano vlasništvo današnje čestice …, te smatra da mu to vlasništvo pripada kao naknada što je sporazumom s P. N. 1983. predao svoje stare čest. broj … i … (…). Poziva se na odredbu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te također na Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, kao i Opći građanski zakonik. Uzimajući u obzir odredbe navedenih Zakona smatra da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima imao neprekidno u posjedu svoje čest. … i … (…) od 1955. pa do 1983., a poslije toga do 17. studenoga 1999. zamjenske čest. koje mu je predao P. N. iz društvenog vlasništva, u trajanju od 45 godina, a koje potječu iz plemstva P., N. i Š. kojima je 1945. na temelju Uredbe o uknjižbi prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini oduzeto vlasništvo nekretnina. Također se poziva na odredbe čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i poštenje posjeda te da tuženica nije nikada dokazivala da bi tužitelj bio nepošteni posjednik. Kako vještak nije u nalazu potvrdio u koje nove čestice su ušle stare čest. broj … i … (…) tužitelj je prije glavne rasprave predložio da vještak dopuni svoj nalaz s podacima za koga su iskorištene te čestice što je vještak i učinio ali je pogrešno identificirao da je kat. čest. … (…) iskorištena za nove čestice u vlasništvu tužitelja broj … i ... Tužitelj je prije glavne rasprave dokazao sa zapisnicima broj Z- 593/2006/360 i Z-593/2006/239 te ugovorom od 7. studenoga 2012. da naknadna identifikacija vještaka nije ispravna jer čestice … i … nisu ni u kakvoj uzročnoj vezi sa česticama … i … (…). Tvrdi da temeljem odredbe čl. 299. ZPP prilaže povijest zemljišnoknjižnog upisa u zk. ul. broj … i dodaje da pravo iz stare čestice … (…) ne bi trebalo biti upitno jer je ona bila u vlasništvu nakon darovanja tužitelju upisana u posjedovnom listu 714, a otac ju je stekao u agrarnoj reformi 1955. i u postupku preoblikovane 2006. iskorištena u korist trećih osoba to tužitelj na temelju te čestice polaže pravo na dio čestice … zatražene tužbom. Odluka suda je nepravedna za tužitelja jer hrvatski sudovi nisu dvojili kada se temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslovenske komunističke vladavine, vlasništvo vraćalo bivšim vlasnicima, koje zemljište je odmah u k.o. L. prodano M. H. Tužitelj traži da ga sud pri odluci o njegovim pravima stavi u isti položaj s onima kojima je vraćena imovina, pa i sa J. G. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbene razloge i prihvati naknadne dokaze koji mogu pomoći u razjašnjenju ove pravne stvari jer ovakva odluka ukazuje da je prvostupanjski sud namjerno odlučivao po tužbenom zahtjevu od 6. srpnja 2021. koji je tužitelj do glavne rasprave povukao i zatražio da sud odluči po zahtjevu iz tužbe, samo kako bi isti odbio, a sudski vještak nije mogao pogriješiti u podatku za koga je iskorištena stara čest. tužitelja … (…). Napominje kako se tijekom postupka pozivao na sudsku praksu u vezi s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv RH kao i rješenje Vrhovnog suda RH broj Rev-557/2019-2 od 15. ožujka 2022.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.) na koju u žalbi ukazuje tužitelj budući da je izreka pobijane presude razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP na koju sadržajno ukazuje tužitelj uvijek postoji ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev, a sud prvog stupnja upravo odlučujući u dijelu kojim je zahtijevano da se naloži zk odjelu prvostupanjskog suda da na kat. čest. … k.o. L. briše tužitelja sa 2/6 dijela i istodobno za taj suvlasnički dio upiše tuženicu, a u kojem dijelu je tužitelj povukao tužbu podneskom od 7. rujna 2022. čemu se tuženica nije protivila to slijedi da navedeni zahtjev ne predstavlja predmet spora te je sud prvog stupnja odlučio o nečemu što tužitelj nije tražio, a što ima za posljedicu navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka tako da je u tom dijelu kojim je prekoračen tužbeni zahtjev ovaj sud rješenjem ukinuo presudu prvostupanjskoga suda primjenom odredbe čl. 369. st. 5. ZPP.

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Predmet spora predstavlja utvrđenje da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. broj … k.o. L. kat. čest. … za … dijela što da je tuženica dužna priznati i trpjeti brisanje toga suvlasničkog dijela od svojih … i uknjižbu u korist tužitelja.

9. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja s obrazloženjem da tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je na valjan način stekao pravo vlasništva dosjelošću, zamjenom i arondacijom kat. čest. … k.o. L. i to u suvlasničkom omjeru od … dijela odnosno da se nalazi u posljednjem mirnom, poštenom, zakonitom i nesmetanom posjedu kroz period od 40 godina. Također obrazlaže da među česticama stare oznake na koje se poziva tužitelj nema niti jedne čestice gdje bi tužitelj bio upisan kao vlasnik ili suvlasnik od kojih je nastala nova kat. čest. … k.o. L.

10. U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (čl. 2. st. 1. ZPP).

10.1. Činjeničnu i pravnu osnovu tužiteljevog zahtjeva čini teza da je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao tako što je za kat. čest. … k.o. L. stare izmjere u površini od 11405 m2 i kat. čest. … površine 10035 m2 njegov otac od P. dobio suposjed na novoj čestici … k.o. L. površine cca 12 ha koju je obrađivao preko 40 godina, da bi se kat. čest. … parcelirala na novi broj … površine 2 ha u vlasništvu J. J. - kasnije G. J. koji je kat. čest. … prodao M. H., a ona je deposedirala tužitelja zbog čega da je on nastavio koristiti drugi dio kat. čest. … površine 9,3 ha u suvlasništvu tuženice, H. M. i M. I.

10.2. Kod činjenice koju ističe sam tužitelj ne može biti govora o suvlasništvu tužitelja na utuženoj nekretnini.

10.3. Prema čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15.-pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

10.4. Kako tužitelj tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi suvlasnikom predmetne nekretnine, iako sam u tužbi tvrdi da je (samo)vlasnik određenog realnog dijela, tada je takav tužbeni zahtjev neutemeljen, jer po odredbi čl. 36. st. 1. ZVDSP suvlasništvo je pravo vlasništva više osoba na nepodijeljenoj stvari, pa ukoliko je netko vlasnik točno određenog dijela nekretnine, tada ne može biti i suvlasnik idealnog dijela cijele nekretnine.

10.5. Prema tome, ako je neka osoba vlasnik točno određenog dijela nekretnine, tada je očito da ona ne može biti (su)vlasnik idealnog dijela, jer mu je na ime njegovog idealnog dijela pripao realni, točno određeni dio pa suvlasništvo na cijeloj nekretnini više ne postoji.

10.6. Ukazati je na pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH broj Rev 1323/2015-2 od 22. siječnja 2020., prema kojem u slučaju kada su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine dosjelošću, ne može se tražiti utvrđenje prava suvlasništva razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je isti sud u odluci poslovni broj Rev x-995/13-2 od 29. siječnja 2014.

10.7. Daljnja posljedica toga zaključka je da je neosnovan i kondemnatorni zahtjev (trpljenje uknjižbe prava suvlasništva za 21440/93963 dijela u zemljišnim knjigama, uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženice).

11. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo i u odluci o troškovima postupka (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP), kada je naložio tužitelju naknaditi parnični trošak tuženici u iznosu od 2.000,00 kn.

12. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti tužiteljevu žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu u dijelu kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zadru, 29. studenoga 2022.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov, v.r.