REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
Poslovni broj: 5 Us I-223/2022-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu Dariu Mađarošu, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Horvatić, u upravnom sporu tužitelja D. P. iz V., Čakovečka 31, OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik B. H., odvjetnik u V., protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Z., OIB:…, radi statusa njegovatelja, 29. studenoga 2022.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-555-05/21-03/99, URBROJ: 524- 11-02/2-21-2 od 20. prosinca 2021.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, označenim u točki I. izreke presude, odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Centra za socijalnu skrb V., KLASA: UP/I-555-05/21-04/2, URBROJ: 2196-127-05/13-21-7 od 17. studenoga 2021. kojim je odbijen njegov zahtjev za priznanje prava na status njegovatelja radi njege sestre D. P., uz obrazloženje kako je tužitelj brat D. P., radi čega nisu ispunjeni ("Narodne novine" 157/13., 152/14., uvjeti iz članka 63. i 64. Zakona o socijalnoj skrbi
99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20., 133/20., 138/20., dalje u tekstu Zakon).
2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika smatrajući da je isto doneseno uz bitne povrede upravnog postupka te na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno pogrešne ocjene medicinske dokumentacije za D. P.. Tvrdi da se radi o teško bolesnoj osobi s teškom mentalnom zaostalošću koja nije u mogućnosti provoditi samostalnu brigu i skrb o sebi. Upravo zbog teškog zdravstvenog stanja, koje potvrđuje medicinska dokumentacija, a iz koje se može utvrditi da je D. P. neophodna stalna njega i skrb druge osobe, Centar za socijalnu skrb V. je 26. travnja 2011. donio rješenje kojim se D. P. stavlja pod skrbništvo te se za skrbnika imenuje ovdje tužitelj. Navodi kako je netočan stav tuženika da odredba članka 64. Zakona ne propisuje mogućnost da se pravo na status njegovatelja prizna bratu za sestru. Budući da su roditelji D. P. preminuli, tužitelj smatra da se predmetnom odredbom dopušta mogućnost članu obitelji, s kojim dijete s teškoćama živi u obiteljskoj zajednici, stjecanje statusa njegovatelja. U konkretnom slučaju status njegovatelja stječe brat koji živi u obiteljskoj zajednici djeteta s teškoćama u razvoju. Smatra da tuženik pogrešno tumači i odredbu članka 63. Zakona jer D. P. ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba čime ispunjava uvjet koji propisuje navedena odredba. Navodi kako je nalaz i mišljenje vještaka o težini i vrsti invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti Područnog ureda O., Izdvojeno mjesto V. od 21. listopada 2021. u suprotnosti s cjelokupnom medicinskom dokumentacijom iz koje proizlazi činjenica kako se radi o osobi s teškom mentalnom zaostalošću koja ima ispodprosječne intelektualne sposobnosti, a što nije utvrđeno nalazom i mišljenjem. Navodi kako je tuženik rješenje donio na štetu tužitelja jer se radi o osobi teškog invaliditeta kojoj je neophodna stalna njega i skrb u punom opsegu od strane druge osobe. Predlaže da se u ovom sporu održi rasprava, izvede dokaz medicinskog vještačenja na okolnost postoji li kod D. P. više vrsta tjelesnih oštećenja te zaključno poništiti osporavano i prvostupanjsko rješenje uz naknadu troška ovog spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod osporavanog rješenja iz razloga navedenih u istome. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Sud je u ovom sporu održao raspravu u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21., dalje u tekstu ZUS). Na raspravi je prisutna stranka ostala pri svoji prijašnjim navodima i prijedlozima te je Sud u dokaznom postupku izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu ovog spora i spisu upravnog postupka kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Upravni postupak koji je prethodio ovom sporu pokrenut je po zahtjevu tužitelja od 09. veljače 2021. radi priznanja prava na status njegovatelja za sestru D.
P. prema članku 64. Zakona.
7. Naime, prema članku 63. stavku 1. Zakona pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: - potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen, - u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala, - ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Prema stavku 2., ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja. Stavkom 3. određeno je da se pravo na status njegovatelja priznaje bračnom ili izvanbračnom drugu, formalnom ili neformalnom životnom partneru osobe s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka.
8. Iz članka 4. točke 6. Zakona proizlazi da je dijete osoba do navršenih osamnaest godina života.
9. Člankom 64. stavkom 1. Zakona propisano je, iznimno, kada su roditelji djeteta s teškoćama u razvoju umrli ili nijedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu se ne brine, ili živi s djetetom ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, status njegovatelja može se priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici. Stavak 2. propisuje da se pravo na status roditelja njegovatelja, umjesto roditelju, može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili roditelja osobe s invaliditetom iz članka 63. ovoga Zakona s kojim živi u obiteljskoj zajednici. Stavkom 3. određeno je ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja iz članka 63. ovog Zakona može se priznati, osim roditelja, i jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.
10. Među strankama je prvenstveno sporno može li se po prethodno citiranim odredbama Zakona tužitelju priznati status njegovatelja za sestru koja je starija od osamnaest godina.
11. O postavljenom pitanju u vezi ostvarivanja prava na status njegovatelja prema članku 63. stavka 3. Zakona na sjednici Mirovinsko-invalidsko-zdravstvenog odjela Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, održanoj 23. studenoga 2020., zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem se status njegovatelja za osobu s invaliditetom ne može priznati osobi izvan kruga ovlaštenika prava na status njegovatelja iz članka 63. stavka 3. Zakona.
12. Identično pravno pitanje odnosno može li status njegovatelja za odraslu osobu ostvariti sestra, ujedno i član obitelji koji sa korisnikom živi u obiteljskom kućanstvu, Visoki upravni sud Republike Hrvatske razmatrao je u presudi pod poslovnim brojem:
Usž-1038/2021-2 od 12. listopada 2021. u kojoj se navodi "Suprotno navodima tužiteljice, niti odredba članka 64. Zakona, s obzirom na njezin izričaj, ne propisuje mogućnost priznavanja statusa njegovatelja osobe s invaliditetom članu obitelji s kojim ta osoba živi u obiteljskoj zajednici. Naime, odredbom stavka 1. toga članka omogućeno je ostvarivanje navedenog prava iznimno i članu obitelji za njegu djeteta s teškoćama u razvoju, s kojim živi u obiteljskoj zajednici, pri čemu se sukladno članku 4. točki 6. toga Zakona djetetom smatra osoba do navršenih 18 godina života. Također, u konkretnom slučaju nije primjenjiva niti odredba stavka 3. navedenog članka 64. Zakona, kojom se uređuje mogućnost priznavanja statusa roditelja njegovatelja i jednom od članova obitelji s kojima djeca s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom žive u obiteljskoj zajednici u jednoroditeljskoj obitelji. Zakonska uređenja predviđena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine", broj: 16/17.) u kojem je u članku 63. dodan stavak 3., ne ukazuje na intenciju zakonodavca i na daljnje proširenje kruga ovlaštenika iz toga članka niti iz članka 64. istog Zakona."
13. Uvažavajući zaključak Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 23. studenoga 2020. te pravno mišljenje iz presude, poslovni broj: Usž-1038/2021-2 od 12. listopada 2021., ovaj Sud nema osnove zaključiti kako je osporavanim aktom tuženika pogrešno primijenjen Zakon na štetu tužitelja. Kraj takvog stanja stvari medicinske činjenice u ovom slučaju nemaju karakter odlučnih, budući da ne mogu dovesti do drugačijeg rješavanja ove upravne stvari pa Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za provođenje sudsko-medicinskog vještačenja na okolnosti postojanja više vrsta teških oštećenja.
14. Stoga Sudu nije ostalo drugo, nego na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točki I. izreke ove presude, a na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a kao u točki II. izreke presude.
15. Zaključno valja napomenuti kako je 17. veljače 2022., dakle, nakon podnošenja zahtjeva tužitelja u ovoj upravnoj stvari, stupio na snagu novi Zakon o ("Narodne novine" 18/22.) koji predmetno područje u odnosu na krug socijalnoj skrbi
ovlaštenika kojima se priznaje pravo na status njegovatelja drugačije regulira. Međutim, taj Zakon nije primjenjiv u ovom slučaju, budući da je tako izričito propisano u članku 315. istog Zakona.
U Osijeku 29. studenoga 2022.
Sudac
Dario Mađaroš v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
1. Tužitelju po opunomoćeniku
2. Tuženiku
3. U spis
