REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Jž-226/2020
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog S. Š. kojeg brani odvjetnica M. M., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19, 84/21), odlučujući o žalbi okrivljenog S. Š., podnijete posredstvom braniteljice, protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu, poslovni broj: 27. Pp J-852/2019-14 od 21. studenog 2019., na sjednici vijeća održanoj 29. studenog 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaćanjem kao osnovane žalbe okrivljenog S. Š. i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljeni S. Š. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađa se od optužbe
da bi:
dana 19. listopada 2019. godine oko 19,30 sati, u V. na T. P. Z., u blizini kbr. x, na nogostupu, nasilnički ponašao u obitelji prema bivšoj izvanbračnoj supruzi R. R. na način da je zbog ljubomore njenoj kćerki djetetu A. Z., rođenoj 25. 03. 2006. godine, koja se je šetala sa školskom djecom, rekao da je kod njezine majke opet D.l P., da joj je majka kurva i da je svako malo s drugim čovjekom, pa je tim svojim opisanim ponašanjem protivno članku 10. stavku 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, verbalnim iznošenjem pogrdnih i uvredljivih riječi za svoju bivšu izvanbračnu suprugu pred njenim djetetom ponovio nasilje u obitelji kako je razvidno iz prekršajne evidencije i ovosudne pravomoćne presude, broj: Pp J-188/18 od 10. 05. 2018. godine, prema žrtvi bivšoj izvanbračnoj supruzi R. R. te joj tim psihičkim nasiljem prouzročio povredu dostojanstava, a njenom djetetu kćerki A. izazvao osjećaj neugodnosti i uznemirenosti, pa da bi time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni S. Š. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, te je okrivljeniku, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna i koji je upozoren da ako u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne da će se smatrati u cijelosti plaćena. Istom presudom je okrivljenom S. Š. na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja obitelji prema bivšoj izvanbračnoj supruzi R. R. u trajanju od 5 mjeseci i to na udaljenosti od najmanje 5 metara u zatvorenom prostoru najmanje 50 metara na otvornome prostoru. Istom presudom okrivljeni S. Š. je oslobođen naknaditi troškove prekršajnog postupka.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni S. Š. je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu zbog bitnih povreda prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. i 11. Prekršajnog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni, kako to proizlazi iz sadržaja podnijete žalbe, navodeći u bitnome da sukladno odredbi članka 8. stavka 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji dijete bivše izvanbračne supruge i okrivljeni ne čine obitelj, a koja činjenica u postupku nije niti sporna, pa stoga okrivljenik nije mogao počiniti prekršaj iz navedenog zakona budući opisana radnja ne predstavlja prekršaj, a što predstavlja i povredu iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, kao i da je optužnim prijedlogom od 31. listopada 2019. ovlašteni tužitelj označio dijete A. Z. kao žrtvu i koja je ispitana u tom svojstvu dok je prvostupanjski sud samoinicijativno izmijenio cjelokupni činjenični opis djela i okrivljenika proglasio krivim da se nasilnički ponašao u obrtaji prema svojoj bivšoj izvanbračnoj supruzi R. R. na način da je zbog ljubomore kćeri djetetu A. Z. rekao verbalne uvede iznošenjem uvredljivih i pogrdnih riječi za svoju izvanbračnu suprugu pred njezinim djetetom ponovio nasilje u obitelji prema žrtvi bivšoj izvanbračnoj supruzi R. R. i što je protivno odredbi članka 176. i članka 179. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, kao i da je izreka presude proturječna sama sebi i iznesenim razlozima, da R. R. uopće nije sudjelovala u postupku niti je ispitana kao svjedok niti kao žrtva, te da je prvostupanjski sud pomiješao odlučne činjenice koje se odnose na žrtvu prekršaja, niti je sukladno odredbi članka 185. stavka 7. Prekršajnog zakona u obrazloženju iznio kratke razloge kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja posebice postoji li prekršaj i krivnje okrivljenika, niti su pravilno utvrđene činjenice koje se odnose na žrtvu prekršaja, kao i da je okrivljenog trebalo osloboditi od optužbe, niti se mogla izreći zaštitna mjera pa predlažu preinačenje odnosno ukidanje prvostupanjske presude.
Žalba je osnovana.
3. Rješavajući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te prihvaćanjem kao osnovane žalbe okrivljenika i po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona odnosno da je u konkretnom slučaju optužni prijedlog prekoračen te da opisana radnja okrivljenika u optužnom prijedlogu ne predstavlja prekršaj.
4. Naime, okrivljenom S. Š. se optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Vrbovec, broj: 511-19-42/05-5-57-1/2019 od 30. listopada 2019. godine stavlja na teret da je dana 19. listopada 2019. godine oko 19,30 sati, na ulici u V., T. P. Z. kod kbr. x, došlo do nasilja u obitelji prema djetetu A. Z., na način da je isti kćerki svoje bivše izvanbračne supruge R. R., djetetu A. Z., rođ., 25. ožujka 2006. rekao da je kod njezine majke opet D. P., da joj je majka kurva i da je njena majka svako malo sa drugim čovjekom, dakle da se na ponižavajući način ponašao prema djetetu A. Z., čime je izazvao osjećaj srama i neugode i uznemirenosti, pa da bi time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
4.1. Međutim, prema ocjeni ovog suda iz činjeničnog opisa izreke optužnog prijedloga, ne proizlaze konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u konkretnom slučaju, budući se radi o prekršaju kod kojeg bitno obilježje prekršaja čine zakonom propisano svojstvo okrivljenika i žrtve nasilja u obitelji sukladno članku 8. stavku 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kod kojeg prema stavku 1. čine bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik, a prema stavku 2. bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. Stoga, dijete A. Z., rođ., 25. ožujka 2006. kao kćer R. R., a koja je u vrijeme počinjenja djela bila bivša izvanbračna supruga okrivljenog S. Š., sukladno citiranim odredbama koje točno propisuju krug osoba koje čine obitelj u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (numerus clausus), ne ulazi u krug navedenih osoba. Dakle, dijete majke kao bivše izvanbračne supruge okrivljenika nije zajedničko dijete bračnih ili izvanbračnih partnera, niti je dijete jednog od postojećih bračnih ili izvanbračnih partnera, dok se članak 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuju na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu, a iz optužnog prijedloga proizlazi da je dijete A. Z., rođ., 25. ožujka 2006., kćerka R. R., a kojoj okrivljeni S. Š. nije otac, niti isti žive u zajedničkom kućanstvu, pa je u tom smislu trebalo prihvatiti žalbu okrivljenika da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
5. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi kako je prvostupanjski sud nakon provedenog postupka okrivljenog S. Š. proglasio krivim da se dana 19. listopada 2019. godine oko 19,30 sati, u V. na T. P. Z., u blizini kbr. x, na nogostupu, nasilnički ponašao u obitelji prema bivšoj izvanbračnoj supruzi R. R. na način da je zbog ljubomore njenoj kćerki djetetu A. Z., rođenoj 25. 03. 2006. godine, koja se je šetala sa školskom djecom, rekao da je kod njezine majke opet D. P., da joj je majka kurva i da je svako malo s drugim čovjekom, pa je tim svojim opisanim ponašanjem protivno članku 10. stavku 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, verbalnim iznošenjem pogrdnih i uvredljivih riječi za svoju bivšu izvanbračnu suprugu pred njenim djetetom ponovio nasilje u obitelji kako je razvidno iz prekršajne evidencije i ovosudne pravomoćne presude, broj: Pp J-188/18 od 10. 05. 2018. godine, prema žrtvi bivšoj izvanbračnoj supruzi R. R. te joj tim psihičkim nasiljem prouzročio povredu dostojanstava, a njenom djetetu kćerki A. izazvao osjećaj neugodnosti i uznemirenosti, pa da bi time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te u konkretnom slučaju samoinicijativno prekvalificirao optužbu budući se okrivljeniku podnesenim optužnim prijedlogom stavilo na teret da je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prema djetetu A. Z., rođ., 25. ožujka 2006., kćerki R. R., bivše izvanbračne supruge okrivljenika.
5.1. Prema ocjeni ovog suda iz činjeničnog opisa izreke prvostupanjske presude koji je prvostupanjski sud samoinicijativno prekvalificirao, ne proizlaze zakonska obilježja predmetnog prekršaja budući da je radnja okrivljenika za koju se isti proglašava krivim usmjerena prema djetetu A. Z., rođ., 25. ožujka 2006., kćerki R. R., bivšoj izvanbračnoj supruzi okrivljenika, a ne prema samoj bivšoj izvanbračnoj supruzi okrivljenika R. R., koja nije uopće bila prisutna navedenom događaju, niti je u postupku utvrđeno da bi ista o tome naknadno saznala od svoje kćeri A. Z., a što bi predstavljalo posredno počiniteljstvo navedenog prekršaja i koje bi je riječi okrivljenika uznemirile ili povrijedile dostojanstvo R. R. Stoga osnovano ističe okrivljenik u žalbi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 195. stavka 1. toče 6. Prekršajnog zakona, koji je prekoračio optužbu u odnosu na žrtvu nasilja u obitelji, te samoinicijativno odredio žrtvu prekršaja R. R. kao bivšu izvanbračnu suprugu iako je nesporno opružnim prijedlogom kao žrtva prekršaja navedena A. Z., rođ., 25. ožujka 2006., kćer R. R. kao i u odnosu na raniju kažnjavanost okrivljenika.
6. Slijedom navedenog kako iz prekvalificiranog činjeničnog opisa izreke prvostupanjske presude ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da R. R. kao bivša izvanbračna supruga okrivljenika nije bila prisutna navedenom događaju kada je okrivljenik izgovorio uvredljive riječi, niti je navedeno da je ista o tome naknadno saznala od svoje kćeri A. Z., rođ., 25. ožujka 2006., a koje bi riječi istu uznemirile ili joj povrijedile dostojanstvo (posredno počiniteljstvo), prvostupanjski sud je povrijedio materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika, a na što ovaj sud pazi po služenoj dužnosti i što osnovano ističe žalitelj u podnesenoj žalbi i zbog čega je prihvaćanjem žalbe okrivljenika i po službenoj dužnosti trebalo okrivljenog S. Š. osloboditi od optužbe na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona.
7. U svezi navedene odluke troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona primjenom odredbe članka 140. stavka 2. citiranog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zagrebu, 29. studenog 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Stanislav Walaszek, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljeniku, braniteljici i ovlaštenom tužitelju.
