- 1 -              Rev-937/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev-937/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Đ. L., OIB … iz Š., koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva M. i R., odvjetnici u Š., protiv 1. tuženika S. za sanaciju d.o.o., OIB … Z., kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva B. & P., odvjetnici u Z. i 2. tuženika G. L., OIB … iz Š., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o reviziji 1. tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3964/2020-3 od 2. lipnja 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-973/2018-19 od 9. srpnja 2022., u sjednici održanoj 21. ožujka 2024.

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prihvaća se revizija 1. tuženika i ukida se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3964/2020-3 od 2. lipnja 2021. te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za proglašenje nedopuštenom ovrhe u predmetu Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Ovr-1473/2013 od 26. 11. 2013. na ½ dijela nekretnine - stana: 10 etaža 0/0 od čest.br. 858/15 zgrada 821 m2 upisane u zk.ul. 5617 k.o. Š.

 

2. Presudom suda drugog stupnja u toč. 1. prihvaćena je žalba tužiteljice i preinačena je presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-973/2018-19 od 9. srpnja 2020. i proglašena je nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog suda u Šibeniku pod brojem Ovr-1473/2013 od 26.11.2013. na 1/ 2 dijela nekretnine - stana 10 etaža 0/0 od čest.br. 858/15 zgrada 821 m2 upisane u zk.ul. 5617 k.o. Š. U točki 2. naloženo je 1.tuženiku da naknadi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 5.625,00 kn u roku od 15 dana. U točki 3. odbijen je zahtjev 1. tuženika za naknadom troškova odgovora na žalbu.

 

3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd-5456/2021-2 od 19. siječnja 2022. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude u odnosu na  slijedeće pitanje:

 

„U situaciji kada je prvostupanjski sud neku bitnu činjenicu utvrdio saslušanjem stranaka, je li drugostupanjski sud ovlašten, temeljem odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) te iskaze ocijeniti drugačije, bez da sam (ponovno) izvede dokaz njihovim saslušanjem?“

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv navedene presude 1. tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu članka 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a). Predlaže prihvatiti reviziju i ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak za sastav revizije i sudske pristojbe na reviziju.

 

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužiteljice za proglašenjem ovrhe nedopuštenom koja se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod poslovnim brojem Ovr-1473/2013 protiv 2. tuženika kao ovršenika.

 

8. U postupku koji je prethodio reviziji nižestupanjski sudovi su utvrdili da je:

 

- da je nekretnina na kojoj je određena ovrha u zemljišnim knjigama u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga bila upisana kao isključivo vlasništvo supruga tužiteljice G. L. -2. tuženika

- da je potraživanje 1. tuženika temeljem kojeg se provodi ovršni postupka odnosi na dospjele obveze prema kreditu koji je 2. tuženik sklopio sa J. b. d.d.

- da je tužiteljica zajedno sa svojim suprugom -2. tuženikom u braku od 1977. godine a da je nekretnina koja je predmetom ovrhe u naravi stan koji je stečen 1984. ili 1985.

- da je vlasništvo 2. tuženika na predmetnom stanu u zemljišnim knjigama upisano 1992.

- da je 2. tuženik 1995. sklopio ugovor o kreditu sa J. b. d.d. (koje potraživanje je 1. tuženik preuzeo) a radi osiguranja tog potraživanja upisana je hipoteka u zemljišnim knjigama na predmetnom stanu

- da je suvlasništvo tužiteljice na nekretnini koja je predmetom spora utvrđeno presudom Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P Ob-40/2018 od 10. svibnja 2018., dakle nakon podnošenja ovršnog prijedloga

- da je rješenje o ovrsi posl.br. Ovr-1473/2013 donijeto 26. studenog 2013.

- da je tužiteljica rješenjem ovršnog suda poslovni broj Ovr-1473/2013-32 od 13. travnja 2018. upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u odnosu na suvlasnički udio od ½ dijela na nekretnini koja je predmetom ovrhe

 

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz zaključak da je tužiteljica imala mogućnost zaštiti svoje pravo zajedničkog vlasništva sporne nekretnine, jer je o njezinoj inicijativi ovisilo hoće li poduzeti odgovarajuće pravne radnje, odnosno zahtijevati upis u zemljišne knjige. Nadalje, da je tužiteljica tek po pokretanju ovršnog postupka poduzela radnje za utvrđenje da je bila suvlasnica sporne nekretnine, sve kako bi spriječila provođenje ovrhe. Navodima tužiteljice i 2. tuženika da tužiteljica nije znala za podizanje kredita sud nije povjeravao s obzirom da se radi o velikoj svoti novca. Stoga je prema zaključku prvostupanjskog suda 1. tuženik postupao s povjerenjem u zemljišne knjige kada je stekao založno pravo.

 

10. Drugostupanjski sud prihvaća žalbu tužiteljice i preinačuje prvostupanjsku presudu na način da prihvaća tužbeni zahtjev ocjenjujući iskaz tužiteljice na način da ista nije znala da je njen suprug sklopio ugovor o kreditu kao i da je za isti saznala tek početkom provođenja ovršnog postupka. Nadalje zaključak je drugostupanjskog suda da tužiteljica inače nije osoba koja se razumije u pravni promet nekretnina i važnost upisa u zemljišne knjige i da tome nije pridavala pažnju kao i da su odnosi u braku između nje i 2. tuženika bili takvi da je moguće da 2. tuženik tužiteljici nije rekao da je sklopio ugovor o kreditu za iznos od 200.000,00 kn, koji iznose ovaj sud ne ocjenjuje toliko visokim da ga tužiteljice na bi mogla primijetiti, a osobito iz razloga što tijekom postupka nije utvrđeno da bi ugovor o kreditu bio sklopljen u određenu svrhu.

 

11. Prema odredbi članka 391. stavka 1. ZPP-a u povodu revizije iz članka 382. toga zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

12. U reviziji prema odredbi članka 391. stavka 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

13. Sporno je, a kako to proizlazi iz postavljenog pitanja je li drugostupanjski sud ovlašten temeljem odredbe članka 373.a stavka 1. točke 2. ZPP-a iskaze stranaka ocijeniti drugačije od prvostupanjskog suda, a da ne provede ponovno dokaz njihovim saslušanjem.

 

14. Mjerodavne su slijedeće odredbe ZPP-a:

 

Članak 373. a propisano je:

 

1) Drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu , odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe;

1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne

2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

 

15. O navedenom revizijski sud je izrazio pravno shvaćanje u odlukama Rev-586/01-2 od 21. lipnja 2001. i Rev-195/01-2 od 5. prosinca 2001. koje glasi:

 

„Prema ocjeni ovog suda drugostupanjski sud je počinio gore opisanu bitnu povredu odredbi ZPP-a iz čl.354.st.1. u vezi s odredbom čl.373. ZPP, jer je proizvoljno i suprotno odredbi čl.373.st.1. toč.1. ZPP utvrdio drugačije činjenično stanje od prvostupanjskog suda , a žalbeni sud nije ovlašten bez rasprave neposredno izvedene dokaze (osim isprava) ocijeniti drugačije nego što je to učinio prvostupanjski sud, pa je to u ovom konkretnom slučaju bilo od utjecaja na donošenje zakonite i valjane presude.“

 

16. Tužiteljica od isprava u tijeku postupku dostavlja samo presudu na temelju priznanja Pob-40/2018-4 od 10. svibnja 2018. kojom se u odnosu na 2. tuženika utvrđuje da je tužiteljica s osnova bračne stečevine vlasnica ½ predmetne nekretnine, a od ostalih dokaza provedeni su personalni dokazi i to saslušanjem tužiteljice i 2. tuženika. Sporna činjenica je, je li tužiteljica znala za postojanje kredita ili ne, jer o tome ovisi dopuštenost ovrhe u konkretnom predmetu, a tu činjenicu temeljem ocjene iskaza tužiteljice drugačije ocjenjuju nižestupanjski sudovi. Stoga u situaciji kada drugostupanjski sud ocjenjuje iskaze stranaka drugačije od prvostupanjskog suda, a pri tome ne koristi ovlaštenja iz odredbe članka 373.b stavka 2. ZPP-a, time čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 373. a stavkom 1. točka 2. ZPP-a. Time je dan odgovor na postavljeno pitanje.

 

16.1. Iz svega navedenog proizlazi i zaključak da u konkretnom predmetu nisu bili ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka 373.a stavka 1. ZPP-a.

 

17. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti reviziju 1. tuženika i ukinuti drugostupanjsku presudu, temeljem odredbe članka 394. stavka 1. ZPP-a te odlučiti kao u izreci pod točkom 1.

 

18. Temeljem odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a o troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

19. U ponovljenom postupku, drugostupanjski sud će ponovno ispitati žalbene navode te ocijeniti pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude, imajući u vidu pretpostavke za primjenu odredbe članka 373.a stavka 1. ZPP-a u konkretnoj situaciji.

 

Zagreb, 21. ožujka 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              Đuro Sessa, v.r.