Posl.br.: 81. Pp G-491/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

STALNA SLUŽBA U OPATIJI

Opatija, Maršala Tita 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Vesni Kišić, uz sudjelovanje Kristine Jelovica kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika V. Č. , zbog prekršaja iz članka 10. stavak 8. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN br. 61/11) odlučujući o prigovoru na prekršajni nalog Državnog inspektorata, klasa: 336-02/20-02/120, Ur.broj: 443-02- 02-02/3-20-04, od 12. listopada 2020., na temelju članka 183.Prekršajnog zakona, nakon provedenog žurnog postupka, dana 28. studenoga 2022.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik V.Č., rođen …,s adresom stanovanja u M., OIB…,

k r i v  j e

I.da je, tijekom mjeseca rujna i listopada 2020. godine putem svog osobnog korisničkog računa profila na oglasniku "Marketplace" u sklopu društvene mreže "Facebook" oglašavao prodaju raznih vrsta ogrjevnog drveta, a da navedenu djelatnost obavljanja trgovine na malo nije prijavio kod nadležnog tijela ili prijavio poreznim tijelima,

dakle, kao fizička osoba naručio i objavio oglas (nedopuštena reklama) putem društvene mreže (organizacija za oglašavanje) i time ga učinio dostupnim javnosti,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 10. stavak 8. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti,

pa mu se na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kn (tisuću kuna)/ 132,72 eura (sto trideset dva eura sedamdeset dva centa).

Na temelju članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.

Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom u smislu odredbe članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07 i 39/13).

II.Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna/ 26,54 eura (dvadeset šest eura pedeset četiri centa), u roku određenom za plaćanje novčane kazne, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat, klasa: 336-02/20-02/120, Ur.broj:443-02-02-02/3-20-04, od 12. listopada 2020. izdao je prekršajni nalog protiv okrivljenika radi djela prekršaja iz članka 10. stavak 8. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a koji je prekršajni nalog u povodu prigovora okrivljenika dostavljen ovom Sudu na rješavanje.

2.Na temelju odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona taj je prekršajni nalog u povodu pravodobnog prigovora okrivljenika stavljen izvan snage, te je proveden žurni postupak ispitivanjem okrivljenika.

3. Okrivljenik je iskazao kako je ostaje kod svih navoda iz prigovora, te se isti ima smatrati njegovom obranom.

Braniteljica okrivljenika dodala je da okrivljenik nije oglašavao putem društvene mreže prodaju ogrjevnog drva kao vlasnik obrta već kao privatna osoba, predmetna drva predstavljaju njegovo privatno vlasništvo. Na oglasu je osim cijene bilo istaknuto osobno ime okrivljenika i njegov privatni broj telefona. Okrivljenik je objavljivao više oglasa za isti proizvod (ista ogrjevna drva) budući su oglasi samo produžavani jer drva nisu prodana. Okrivljenik stoga nije stekao niti nikakvu imovinsku korist. Predmetna drva nisu niti financirana sredstvima obrta, nisu niti vlasništvo obrta, niti iz prekršajnog naloga proizlazi da bi obrt oglašavao ili prodavao ta ista drva bez odgovarajuće prijave nadležnim tijelima. U samom prekršajnom nalogu stoji da je okrivljeni oglašavao drva putem svog osobnog korisničkog računa dok Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti jasno propisuje tko se ima smatrati "fizičkom osobom" u smislu istog Zakona.

4. Nakon rasprave okrivljenik je u spis dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo kako je ovlašteni tužitelj temeljem anonimne prijave izvršio inspekcijski nadzor nad legalitetom poslovanja obrta u vlasništvu okrivljenika te utvrdio navodne nepravilnosti. Ovlašteni je tužitelj izdao prekršajni nalog radi navodnog počinjenja prekršaja iz članka 5. u svezi članka 7. stavak 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Odredbom članka 5. Zakona o obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra se, između ostalog, kad fizička osoba obavlja djelatnost za koju se nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima. Odredbom članka 7. stavak 1. istog Zakona propisano je sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra se i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas (nedopuštena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti na neki drugi način koji je dostupan javnosti. No, pogrešno ovlašteni tužitelj tumači značenje pojma "fizičke osobe" u kontekstu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Naime, odredbom članka 3. stavak 2. istoga Zakona propisano je da je "fizička osoba pojedinac koji obavlja poslove koji spadaju u djelatnosti slobodnog zanimanja, druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti obrta". U duhu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, ne može se fizičkom osobom smatrati privatna osoba, koja poduzima određene radnje za vlastitu korist. Ovaj se Zakon ima primijeniti za fizičke osobe kada djelatnost obavljaju na temelju registracije. Drugim riječima, iako je okrivljenik vlasnik obrta, ovlašten tužitelj ne može svaki njegov potez poistovjećivati s obavljanjem (registrirane ili neregistrirane) djelatnosti u obrtu, kako to pogrešno čini izdavanjem pobijanog Prekršajnog naloga jer nije da sve šio okrivljenik radi da radi u svojstvu vlasnika obrta. Da bi se predmetni Zakon primijenio, ovlašteni je tužitelj bio dužan dokazati da je oglase za prodaju ogrijevnog drva okrivljenik postavio u svojstvu vlasnika obrta. Ali ovlašteni tužitelj to ničim ne dokazuje već iz samog prekršajnog naloga proizlazi da je okrivljenik objavio oglas s privatnog računa, na oglasu su dani privatni kontakt podaci okrivljenika, na oglasu nigdje nije vidljivo da bi se drva prodavala od strane obrta okrivljenika. To znači da okrivljenik ne može odgovarati kao vlasnik obrta za radnje koje je poduzeo za vlastite potrebe, što je u konkretnome slučaj budući je oglasio prodaju drva koja je koristio, koja je kupio osobnim sredstvima, za osobne potrebe, a koja su mu u tom trenutku predstavljala višak. Ovlašteni tužitelj nije dokazao da bi okrivljenik drva kupio sredstvima obrta, da bi drva bila vlasništvo obrta, da je obrt njihovom prodajom stekao kakvu imovinsku korist (drva ni dan danas nisu prodana), da su kroz 25 objavljenih oglasa oglašavana svaki put druga drva (oglas se odnosio uvijek na ista drva) niti da bi taj oglas postavio okrivljenik kao vlasnik obrta. Polazeći od pogrešnog tumačenja pojma "fizičke osobe" u duhu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti od strane ovlaštenog tužitelja, očito je da se radi o pogrešnom utuženju te je izdavanje prekršajnog naloga u cijelosti neosnovano. Budući da je okrivljenik oglašavao na prodaju osobna drva, za privatne potrebe nije bio niti dužan registrirati kod nadležnog tijela ili prijaviti poreznim tijelima tu djelatnost. Pod djelatnošću se podrazumijeva kombinacija resursa kao što su oprema, rad, tehnika proizvodnje, informativne mreže ili proizvodi čiji je rezultat određena roba ili usluge, što izostaje u konkretnom slučaju, odnosno oglašena prodaja drva uopće ne predstavlja djelatnost. Sama činjenica da okrivljenik u vlasništvu ima obrt ne smije i ne može biti otegotna okolnost za okrivljenika u ovom postupku. Budući dokazi da bi okrivljenik počinio prekršaj propisan Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ne prileže spisu okrivljenik osporava počinjenje prekršaja u cijelosti te predlaže da naslovni sud donese odluku kojom se ukida prekršajni nalog te okrivljenika oslobađa prekršajne odgovornosti koja mu se stavlja na teret.

5. Na sljedećoj raspravi braniteljica okrivljenika navela je kako je u spis dostavljen podnesak od 10. ožujka 2022. te da okrivljenik ostaje kod svih navoda iz tog podneska, te posebno je navela da se okrivljenika tereti kao vlasnika obrta, da je naručio i objavio oglas putem društvenih mreža i njime oglašavao prodaju raznih vrsta ogrjevnog drva, dok okrivljenik to nije činio jer okrivljenik to nije činio kao vlasnik obrta, već je kao privatna osoba oglašavao preko Marketplace prodaju viška drva koje je inače koristio za osobnu potrebu, pa se on kao fizička osoba i privatna osoba ne može podvesti pod članak 3. stavak 2., a isto tako ne može se njegovo činjenje podvesti pod kažnjivu odredbu članka 10. stavka 8. jer pojam fizičke osobe koja se navodi u tom stavku i veže se na članak 5. nije u konkretnom slučaju fizička osoba koja nije registrirala obavljanje djelatnosti kod nadležnog tijela, jer da bi okrivljenik bio kriv kao vlasnik obrta koji nema registriranu određenu djelatnost, isti je oglas trebao postaviti upravo u svojstvu vlasnika obrta.

Braniteljica smatra kako se Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ne odnosi na privatne osobe već samo na pravne subjekte koji obavljaju samostalnu djelatnost ili djelatnost obrta, a obavljaju neku djelatnost za koju nisu registrirani.

Okrivljenik je ponovo naveo kako je u dvorištu imao drva kojih se želio riješiti, a time smatra da nije obavljao bilo kakvu djelatnost prodaje ili trgovine, već se jednostavno tih drva u dvorištu želio riješiti, te ih je više puta oglasio, a na kraju ih nije niti prodao te je dodao da bi se onda smatralo neregistriranom djelatnošću svako oglašavanje bilo kakvog predmeta npr. koji prodaje iz kuće i koji mu je višak i više nepotreban.

Okrivljenik je naveo da ostaje kod svih dosadašnjih navoda, ponovivši da je višak drva morao prodati ali kao fizička osoba, a ne u sastavu obrta jer on ima obrt čija je djelatnost autoprijevoz, te nije u sastavu obrta prodavao drva. Drva je morao prodati jer ih ima viška jer se prebacio u tom periodu na grijanje na naftu. Isto tako dodao je da je u sastavu obrta prijavio i prodaju drva i to odmah tri dana nakon što je bio inspekcijski nadzor tako da sada kada ruši drva prevozi i prodaje ima registriranu djelatnost. Predložio je da Sud isto uzme u obzir.

6.Svjedok T.T., viši tržišni inspektor, iskazao je da je u nadzoru zajedno sa kolegama inspektorima zaštite na radu i radnih odnosa otišao na temelju prijave za prodaju drva, a bio je prisutan i šumarski inspektor. Bili su u nadzoru na više mjesta koje je okrivljenik vlasnik, te je zapisnik o nadzoru pisan u J. 10. Na jednom dvorištu zatečeno je 150 m[3] drva i to bilo je ispiljenih drva, metrica i pilanskog otpadnog drveta, te je gospodin Č. rekao da je to njegovo, no kako on nije mogao utvrditi da je gospodin Č. to drvo nekome prodao, isti je prijavljen samo za oglašavanje prodaje drveta na malo putem društvenih mjesta Facebooka i Marketplace, a u toku više mjeseci je vidio oko 25 oglasa u kojima je nudio na prodaju drva kao fizička osoba, pa je kako je već naveo za isto i prijavljen jer nije mogao bez da registrira djelatnost drva isto oglašavati. Nakon nadzora on zna da je gospodin Č. nakon tri dana izvršio nadopunu svoje djelatnosti u sastavu obrta i registrirao se za obavljanje trgovine na malo ogrjevnim materijalom.

Okrivljenik je prigovorio iskazu svjedoka u dijelu u kojem isti iskazuje da je bilo 150 m[3] , već je naveo da je bilo do 150 m .

Okrivljenik je zamolio Sud da ukoliko bi utvrdio njegovu prekršajnu kažnjavanost da uzme u obzir da je prodavao višak drva zbog potrebe.

7. Sudac je izvršio uvid u podnesak okrivljenika od 10. 03. 2022., Potvrdu o evidenciju o kažnjavanosti, punomoć za zastupanje, ispise sa Marketplace, fotografije drva.

8.Nakon tako provedenog postupka, posebno iskaza okrivljenika i svjedoka, sud je kako su utvrđene sve činjenice relevantne za počinjenje djela prekršaja, odnosno činjenice da je kao fizička osoba oglašavao prodaju drveta na malo putem društvenih mjesta Facebooka i Marketplace, a u toku više mjeseci, odnosno dao je oko 25 oglasa u kojima je nudio na prodaju drva, a navedenu djelatnost nije prijavio nadležnim tijelima.

9.Kako se u smislu ovoga Zakona sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra se i fizička osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, (nedopuštena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti, a kako je to nesporno okrivljenik činio, sud je zaključio da je okrivljenik počinio djelo prekršaja za koji se tereti optužnim prijedlogom.

10.Sud nije prihvatio obranu okrivljenika kao otklon od prekršajne odgovornosti, u dijelu da se istog tereti kao vlasnika obrta, jer iz optužnog prijedloga razvidno je da se okrivljenika tereti kao fizičku osobu koja je obavljala neregistriranu djelatnost ( naručivanje, objava i prodaja putem oglasa), a što nije prijavio kod nadležnih tijela ili prijavio poreznim tijelima.

11.Odlučujući o visini novčane kazne sudac je kao olakotno cijenio prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika, da je isto činio zbog potrebe, da je po nadzoru inspekcije u registraciju svog obrta dodao i prodaju drva, dok otegotnih okolnosti okrivljeniku nije nađeno. Zbog navedenog sud je izrekao novčanu kaznu u iznosu manjem od propisanog minimuma za počinjen prekršaj, smatrajući da će se tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja i dovoljno utjecati na okrivljenika da ne počini ista ili slična prekršajna djela.

12.Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, tako da, ako isti u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

13.Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.

U Opatiji, 28. studenoga 2022.

Sudac

Vesna Kišić,v.r.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:

Kristina Jelovica

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom Prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, na adresu Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Opatija, Maršala Tita 4, pozivom na gornji broj.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Branitelju

3. Ovlaštenom tužitelju

4. Pismohrani