REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 25 Pr-5201/2021-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja I.C.-K. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. Š., odvjetniku iz V.G., protiv tuženika ŠKOLA, Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku H.K., odvjetniku iz Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. listopada 2022., u prisutnosti punomoćnika tužitelja M.Š., odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika M.K., odvjetničke vježbenice, te presude javno objavljene dana 28. studenog 2022.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ŠKOLA, Z., OIB: …, da tužitelju I.C.-K. iz Z., OIB: …, isplati iznos od 3.562,26 kuna bruto / 472,79 eura , sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće, kako slijedi:

- na iznos od 273,22 kuna od 16.02.2016. do isplate,

- na iznos od 273,22 kuna od 16.03.2016. do isplate,

- na iznos od 270,90 kuna od 16.04.2016. do isplate,

- na iznos od 273,22 kuna od 16.05.2016. do isplate,

- na iznos od 273,22 kuna od 16.06.2016. do isplate,

- na iznos od 273,22 kuna od 16.07.2016. do isplate,

- na iznos od 273,22 kuna od 16.08.2016. do isplate,

- na iznos od 273,69 kuna od 16.09.2016. do isplate,

- na iznos od 274,57 kuna od 16.10.2016. do isplate,

- na iznos od 274,57 kuna od 16.11.2016. do isplate,

- na iznos od 274,57 kuna od 16.12.2016. do isplate,

- na iznos od 274,57 kuna od 16.01.2017. do isplate,

- na iznos od 280,06 kuna od 16.02.2017. do isplate,

i to po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak, kao neosnovan. III Nalaže se tuženiku ŠKOLA, Z., OIB: …, da naknadi tužitelju I.C.-K. iz Z., OIB: …, trošak parničnog postupka u iznosu od 3.281,25 kn / 435,50 eura[1] , sa zateznom kamatom tekućom od 28. studenog 2022. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da se u razdoblju od siječnja 2016.g. do siječnja 2017.g. nalazila u radnom odnosu kod tuženika.

Tuženik, kao poslodavac, predstavlja javnu službu, u smislu članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09).

Člankom 5. stavkom 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/2001) propisano je da se osnovica za izračun plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom, dok je stavkom 3. istog članka propisano da osnovicu utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, u slučaju da se osnovica za izračun plaća ne utvrdi do donošenja državnog proračuna.

Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim 23. studenog 2006. godine između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi (dalje u tekstu: "Sporazum o osnovici"), ugovoreno je povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama, u razdoblju od 2007g.-2009.g., i to za 6 % godišnje.

Ugovorne strane Sporazuma o osnovici sklopile su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 84/07, dalje u tekstu: "TKU/07"), a u članku 49. st. 4. istoga ugovoreno je da Sporazum o osnovici i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio tog kolektivnog ugovora (TKU/07), čime su ugovorne strane tog kolektivnog ugovora prihvatile sadržaj Sporazuma o osnovici kao dio sadržaja TKU/07.

Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim 13. svibnja 2009.g. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi (dalje u tekstu: "Dodatak sporazumu o osnovici") suglasno je utvrđeno da se s danom sklapanja tog Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaće za javne službenike i namještenike iz 2008.g. u visini od 5.108,84 kn (članak II. st. 1.) te je ugovoreno da će u trenutku kad službeni pokazatelji zavoda Republike

Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto (članak III, "Način povrata osnovice").

Člankom 2. Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 124/09), koji je stupio na snagu dana 24. listopada 2009., izmijenjen je članak 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/2009), kojim je (bilo) određeno da osnovicu za plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, i to na način da je propisano da se od stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 124/09) osnovica plaće u javnim službama utvrđuje (primarno) kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi.

Osim toga, člankom 3. Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 124/09) propisano je da se do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. toga Zakona primjenjuje osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici, čime su kriteriji i parametri za utvrđivanje osnovice plaće u javnim službama, koji su utvrđeni Dodatkom sporazumu o osnovici, postali i dio zakonske odredbe, sve dok kolektivnim ugovorom ne bude utvrđeno drugačije.

Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011.g. (dalje u tekstu: "Izmjene i dopune dodatka sporazumu"), sklopljenim na osnovu članka 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10, dalje u tekstu: "TKU/10"), između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a čiji je sadržaj (konačno) utvrđen Arbitražnom odlukom od dana 07. prosinca 2011. (dalje u tekstu: "Arbitražna odluka"), u članku III ("Način povrata osnovice") određeno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji zavoda ukažu na poboljšanje

stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i da će se ta osnovica primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema tim Izmjenama i dopunama.

U članku 51. st. 4. TKU/10 utvrđeno je da su Dodatak Sporazumu o osnovici te sve njegove izmjene i dopune ili svi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od dana 25. studenoga 2006.g. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. godine donijeli su Vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama.

Nadalje, u članku 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje u tekstu: "TKU/12") ugovoreno je da su Dodatak Sporazumu o osnovici te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od dana 25. studenoga 2006. godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

Sporazum o osnovici, Dodatak sporazumu o osnovici i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, imaju se smatrati dopunom temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, a kako je tuženik javna ustanova, na njega se ima primijeniti temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, a samim time i Sporazum o osnovici, Dodatak sporazumu o osnovici i Izmjene i dopune dodatka sporazumu, čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom.

Sklapanjem Dodatka sporazumu o osnovici i TKU/10, a potom i Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi sklopili su kolektivni ugovor na koji upućuje odredba članka 2. Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 124/09), sve u svezi s odredbom članka 51. st. 4. TKU/10 i odredbom članka 51. st. 4. TKU/12, čime je osnovica za obračun plaće određena sukladno članku 2. Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 124/09).

Prema članku XI stavku 4. Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, Dodatak sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju se kolektivnim ugovorom sklopljenim na određeno vrijeme odnosno na razdoblje od 5 godina, s time da je prema odredbi članka 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14), u svezi s odredbom članka 232. st. 5. tog zakona, primjena Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, istekla 26. siječnja 2017. godine.

Uvjeti za povećanje (povrat) osnovice prema članku III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, ispunjeni su krajem 2015. godine, s početkom primjene na plaće za rad obavljen u prosincu 2015.g. (koje su isplaćene u siječnju 2016.g.), ali je tuženik, kao poslodavac i pravna osoba koja predstavlja javnu službu, propustio obračunati i isplatiti tužitelju plaću u skladu s povećanom osnovicom.

Naime, iz Procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine zavoda (dalje u tekstu: "DZS") objavljene dana 28. kolovoza

2015.g., proizlazi da je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, a isti statistički podaci potvrđeni su i Procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015.

Iz Procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine DSZ-a objavljene dana 27. studenog 2015., proizlazi da je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, a isti statistički podaci potvrđeni su i Procjenom DZS-a od 4. prosinca 2015g.

S obzirom da je DSZ krajem studenoga 2015.g. objavio podatke koji su ukazali na poboljšanje stanja odnosno da aritmetička sredina dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja (drugo i treće tromjesečje 2015.g.) iznosi upravo 2%, u tom mjesecu (studenom 2015.g.) ispunjen je uvjet iz članka III Izmjena i dopuna Sporazumu (“Način povrata osnovice”) čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom.

Člankom VII c st. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu čiji je sadržaj konačno utvrđen Arbitražnom odlukom, određeno je da ako u Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu, odnosno Dodatku Sporazumu piše da se nešto primjenjuje, isplaćuje, povećava "za mjesec", to znači da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, radi čega je osnovica za rad tužitelja iznosila 5.415,37 kn za rad obavljen u prosincu 2015.g.

Budući da je tuženik plaću tužitelja za rad obavljen od 1. travnja 2016.g. pa do 31. siječnja 2017.g. obračunavao i isplaćivao prema osnovici u iznosu od 5.108,84 kn, umjesto prema osnovici u iznosu od 5.415,37 kn, tuženik nije u cijelosti isplatio tužitelju plaću za rad obavljen u navedenom razdoblju, a posljedično tome, nije u cijelosti isplatio tužitelju naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora niti naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ukupan mjesečni iznos plaće tužitelja ovisi o visini osnovice za izračun plaće, o visini koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, o tzv. minulom radu, o dodatku za stručno-metodičku pripremu za učitelja predmetne nastave, o dodatku po sporazumu, naknadi plaće za državni blagdan i neradni dan, naknadi za godišnji odmor, broju radnih sati (redovnih i prekovremenih sati).

U navedenom razdoblju na snazi je bio Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN 63/2014, dalje u tekstu: "KU/14").

Odredbom čl. 81. Zakona o radu (NN 93/14) određena je naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, odnosno propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Odredbom čl. 26. st. 4. KU/14 određeno je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, dok je čl. 26. st. 5. KU/14 propisano da zaposleniku, čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Odredbom čl. 59. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/2012, 141/2012, 150/2013, 153/2013) propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, dok je odredbom čl. 59. st. 2. istog ugovora propisano da naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

Imajući u vidu da je tuženik prilikom obračuna i isplate plaće tužitelju za rad obavljen u razdoblju od 1. travnja 2016.g. pa do 31. ožujka 2016.g. obračunavao plaću tužitelja prema osnovici u iznosu od 5.108,84 kn, umjesto u iznosu od 5.415,37 kn, isti je pogrešno obračunavao plaću tužitelju, naknadu plaće tužitelja za vrijeme korištenja godišnjeg odmora (u razdoblju od 1. travnja 2016.g. do 31. siječnja 2017.g.), kao i naknadu plaće tužitelja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (u razdoblju od 1. travnja 2016.g. do 31. siječnja 2017.g.), u tom razdoblju.

Tužitelj, sukladno prethodnim navodima, u ovom postupku potražuje isplatu neisplaćene razlike plaće, neisplaćene razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora te neisplaćene razlike naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, stoga predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti mu iznos od 3.562,26 kuna bruto / 472,79 eura[1] , s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. U cijelosti osporava pravnu valjanost sklopljenih Izmjena Dodatka Sporazumu, Arbitražnu odluku od dana 7. prosinca 2011., kao i Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu od 28. prosinca 2012. i Arbitražnu odluku od dana 7. prosinca 2011., odnosno sporna je pravna valjanost, pravna narav, obveznost i sadržaj navedenog. Na sjednici Vlade Republike Hrvatske od 29. prosinca 2016. donijeta je Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, kojom je ista utvrđena u visini od 5.211,02 kuna bruto, te se primjenjuje počevši od dana 1. siječnja 2017. s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017. Prethodno nije bilo drugačijeg kolektivnog ugovora zaključenog između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi kojim bi se utvrdila osnovica plaće u javnim službama, odnosno podredno drugačije odluke Vlade Republike Hrvatske te se primjenjivala osnovica plaće u javnim službama potvrđena Dodatkom Sporazumu. Do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od 29. prosinca 2016., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., u primjeni je bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini 5.108,84 kune bruto, prema Dodatku Sporazumu. Tužitelj pogrešno smatra da su nastupile pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kuna bruto iz odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu. U članku VII. Izmjena Dodatka Sporazumu navedeni su uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Izmjena Dodatka Sporazumu. Tako se u toč. I. istoga č lanka navodi da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III. do V. Izmjena i dopuna, uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP (u odnosu na isto razdoblje prethode godine) trajao. Ta odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu Izmjena i dopuna. Smatra da citirano nesporno uređuje odgodu "uskladbe" za onaj broj razdoblja "pada realnog tromjesečnog BDP (tzv. negativni rast) u odnosu na trenutak utvrđen člankom III. Izmjena Dodatka Sporazumu. Kako je nakon sklapanja Izmjena Dodatka Sporazumu, prema dostupnim podacima DZS-a, BDP Republike Hrvatske, promatran na tromjesečnoj razni - "realni tromjesečni BDP" - u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine zabilježio dvanaest konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, počam od četvrtog tromjesečja 2011., a zaključno s trećim tromjesečjem 2014., smatra da se uskladbu prema člancima III. do V. Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma treba odgoditi za dvanaest konsekutivnih tromjesečja, počevši od siječnja 2016. nadalje. Smatra kako okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako to navodi tužitelj nisu nastupile. Ističe prigovor zastare. Stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: isplatne liste te u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Tužitelj je zaposlen kod tuženika i nije sporno da je tuženik tužitelju u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kune, odnosno u iznosima kako je to navedeno u obračunskim ispravama dostavljenim u spis.

6. Sporazumom od 23. studenog 2006. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi ugovorili su povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini.

7. Dana 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak Sporazumu, kojim Dodatkom je utvrđeno da se danom potpisivanja Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. u iznosu od 5.108,84 kuna, dok će se od 1. siječnja 2010. osnovica povećat za inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. (članak II.). Odredbom članka III. ugovoreno je da u trenutku kada službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto. Nadalje, odredbama članaka IV-V Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Pri tome su kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna mjesečna bruto plaća VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 92:100.

8. Dana 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene Dodatka Sporazumu kojima je izmijenjen članak III. Dodatka Sporazuma, članak IV. koji se odnosi na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodataka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu određeno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. Izmjena Dodatka Sporazumu propisano je da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

9. Od 8 sindikata koji su zaključili Sporazum, sindikat nije potpisao Dodatak Sporazumu, već je isti samo parafirao.

10. Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011. koja odluka je sadržaj Izmjena Dodatka Sporazumu utvrdila na prethodno opisani način.

11. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili su Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu.

12. DZS objavio je dana 28. kolovoza 2015. prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. Dana 27. studenog 2015. DZS objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. realno veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. Također je DZS objavio dana 4. ožujka 2016. procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. u kojoj je istaknuo da je BDP realno veći za 1,9 % u četvrtom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.

13. Sporno je da li je tuženik tužitelju u utuženom razdoblju bio dužan obračunavati i isplaćivati plaću prema osnovici od 5.415,37 kuna, temeljem članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu.

14. Nisu osnovani prigovori tuženika koji se odnose na ništetnost i nevaljanost Izmjena Dodatka Sporazumu, Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna od 28. prosinca 2012. Da bi činjenica nepotpisivanja predmetnih dokumenata od strane sindikata utjecala na valjanost istih, navedeni sindikat trebao je biti isključen iz samog pregovaranja. Tuženik nije dokazao da je sindikat bio isključen iz pregovaranja, pa su Izmjene Dodatka Sporazumu

valjane i proizvode učinke.

Kraj navedenog, člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12., dalje u tekstu: TKU/12) utvrđena je primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. TKU/12 uredno je potpisan po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iz čega proizlazi da je navedeni sindikat prihvatio navedene izmjene i dopune. Slijedom navedenog, Izmjene Dodatka Sporazumu postale su dio TKU/12, čiji su sadržaj prihvatili i svi sindikati koji su sudjelovali u kolektivnom pregovaranju.

Člankom 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (''Narodne novine'' broj: 39/09. i 124/09.) propisano je da se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi.

15. Sukladno odredbi članka 192. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14. i 127/17., dalje u tekstu: ZR-a) kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, pitanja, te druga pitanja iz radnog odnosa iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, a plaća je bitan sastojak ugovora o radu.

Kako su člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 115/10., dalje u tekstu: TKU/10), odnosno člankom 51. stavak 4. TKU/12 ugovorne strane zajednički utvrdile da se Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze primjenjuju na pitanje visine plaće u javnim službama, proizlazi da su sindikati nedvojbeno mogli pregovarati, kao i zaključivati sve izmjene i dopune kolektivnog ugovora kojima se odlučivalo o plaćama i osnovici o plaćama u javnim službama.

16. Izmjene Dodatka Sporazumu zaključene su na 5 godina, a kako to proizlazi iz članka XI., što znači da su trebale isteći s danom 25. listopada 2016., ali sukladno odredbi članka 199. stavak 1. ZR-a na njih se primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, a što znači da važe i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene. Slijedom navedenog, rok važenja Izmjena Dodatka Sporazumu istekao je 26. siječnja 2017.

Stoga Izmjene Dodatka Sporazumu predstavljaju kolektivni ugovor sklopljen sukladno članku 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama, članku 51. stavak 4. TKU/10 i članku 51. stavak 4. TKU/12. Navedeno proizlazi i iz Vjerodostojnog tumačenja Izmjena Dodatka Sporazumu koje su dana 28. prosinca 2012. prihvatili Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi radi pojašnjenja primjene članka IV. stavak 5., a u svezi s člankom VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Slijedom navedenog, uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja citiranog članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu.

17. Iz podataka DZS-a od 28. kolovoza 2015., 27. studenog 2015. i 4. ožujka 2016. proizlazi da je aritmetička sredina stopa rasta BDP-a 2%, pa je u tom smislu krajem studenog 2015. ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama, jer je tim izmjenama i dopunama ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama u sljedećem mjesecu pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kuna.

18. Tuženikova obveza na isplatu plaće tužitelju prema osnovici od 5.415,37 kuna na temelju članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. proizlazi iz članka 8. stavak 1. ZR-a kojim je propisano da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati ZR-a i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. Sukladno članku VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazuma ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III.-IV. Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad realnog tromjesečnog BDP-a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka VII. stavka 1. Izmjena Dodatka Sporazumu.

Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a u navedenim razdobljima, a koje je objavio DZS, vidljivo je da od četvrtog kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već upravo suprotno, razvidno je da je BDP stalno rastao. Članak VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III., već na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu. Iz odredbe članka III proizlazi da se ista odredba odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa nadalje, tj. ubuduće. Namjera Vlade Republike Hrvatske bila je povrat osnovice na razinu iz 2009. godine, i to na iznos od 5.414,37 kuna.

Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala proizlazi iz članka IV. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV. stavka 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., da će Vlada Republike Hrvatske biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje.

20. Slijedom svega navedenog, tuženik je tužitelju počevši od travnja 2016. pa do lipnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplaćivati plaću po osnovici od 5.415,37 kuna.

Iz podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. iz članka IV. stavak 1. alineja 1. Izmjena Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100. Odredbom članka VIII. b stavak 3. i 8. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je da paritet za 2008. iznosi 87,9:100. Sukladno članku IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu kvocijent pariteta određuje se stavljanjem u odnos pariteta iz točke 3.2.3. i 3.2.4. Proizlazi da je odnos pariteta za 2015. 2.33% manji od pariteta iz 2008. Prema članku IV. stavak 2. Izmjena dodatka ugovoreno je da u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Kvocijent pariteta iz članka IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu nije utvrđen, jer se Vlada Republike Hrvatske oglušila na poziv sindikata javnih službi čime je povrijedila svoju obvezu iz članka IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Prema članku 297. stavak 4. Zakona o obveznim odnosima uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje protivno načelu savjesnosti i poštenja spriječi strana na čiji je teret određen. Utvrđenje kvocijenta pariteta iz članka IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu je uvjet primjene članka IV. stavak 2. Izmjena Dodatka Sporazumu. Vlada Republike Hrvatske nije se odazvala pozivu sindikata javnih službi od 2. lipnja 2016. čime je spriječila ispunjenje uvjeta. Sukladno članku 297. stavak 4. ZOO-a treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja ispunjen uvjet odnosno da je kvocijent pariteta utvrđen. Kvocijent pariteta odrediv je u smislu članka 272. ZOO-a jer se može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi. Primjenom članka IV. stavak 2. Izmjena Dodatka Sporazumu kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. do siječnja 2017. uvećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.478,19 kuna.

21. Prema članku IV. stavak 3. Izmjena Dodatka Sporazuma nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice sukladno prethodnom stavku osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Stoga, osnovica se za prosinac 2016. i siječanj 2017. povećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.541,74 kuna.

Na ročištu održanom 06.listopada 2022. tuženik se očitovao o visini tužbenog zahtjeva na način da je naveo da matematički izračun potraživanja nije sporan. 22. Slijedom navedenog, tužitelju je na ime razlike naknade bruto plaće za razdoblje od siječnja 2016. do 31. siječnja 2017. dosuđen bruto iznos od 3.562,26 kn te je odlučeno kao pod točkom I izreke presude.

23. Sukladno odredbi članka 92. stavak 3. ZR-a plaća za prethodni mjesec isplaćuje se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, slijedom čega su tužitelju na pojedinačne mjesečne iznose zakonske zatezne kamate sukladno odredbi članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a) dosuđene od 16.-og u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljen rad pa do isplate.

24. Do trenutka isplate nije u potpunosti dospjela na naplatu bruto razlika plaća (doprinosi, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto plaća) budući porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom neto iznosa plaća što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate (mišljenje Središnjeg ureda Ministarstva financija od 20.07.2007. KLASA: 410-01-07-01/632, URBROJ: 513-07-21-01/07-2), dok su zakonske zatezne kamate dospjele na naplatu neto plaća. Stoga su tužitelju dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa razlike bruto plaće, ali s izuzetkom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak zbog čega je odbijen zahtjev za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu iz točke I. izreke presude. Stoga je odlučeno kao pod točkom II izreke presude.

25. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12. i 103/14., u daljnjem dijelu teksta: OT/12) prema vrijednosti predmeta spora.

Tako su tužitelju priznati troškovi sastava tužbe 750,00 kuna( prema Tbr. 7/1 OT/12), sastava podneska od 03.02.2022 od 750,00 prema Tbr. 8/1 OT/12) i pristupa na ročište 06.10.2022. 750,000kn prema Tbr. 9/1 OT/12),kao i pristupa na ročište za objavu presude 375,00 i PDV od 25% ukupno iznosi 3.281,25 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (članak 151.stavak 2. ZPP- a ).

Tužitelju nije priznat trošak podneska od 03.10.2022. kojim uređuje tužbeni zahtjev u eurima jer isti nije bio potreban za vođenje postupka.

26. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 28. studenog 2022.

Sutkinja:

Vesna Horvath, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku