Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-2117/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagateljice E. D. iz M., OIB: …, zastupane po punomoćniku F. M., odvjetniku u R., protiv protustranke I. A. iz M., OIB: …, zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva V. i partneri, odvjetnicima u R., radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući povodom žalbe predlagteljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-145/2018-51 od 6. svibnja 2022., dana 25. studenoga 2022.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-145/2018-51 od 6. svibnja 2022., pa se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-145/2018-51 od 6. svibnja 2022., odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog predlagateljice za osnivanje nužnog prolaza kao služnost prava staze i kolnika na teret poslužnih nekretnina k.č.br. 2185/1 i k.č.br. 2185/3 k.o. M., a u korist povlasne nekretnine k.č.br. 2186 k.o. M.

II. Nalaže se predlagateljici da naknadi protustranci trošak postupka u iznosu od 3.750,00 kn (slovima:tritisućesedamstopedesetkuna) u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troška postupka odbija kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žali predlagateljica zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovog postupka jest prijedlog predlagateljice da se za pristup njenom gospodujućem dobru otvori nužni prilaz u vidu kolnika i staze preko poslužnog dobra u vlasništvu protustranke. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

-predlagateljica E. D. je vlasnica povlasne nekretnine označene kao k.č.br. 2186 upisane u zk.ul. 2508 k.o. M. (stara oznake k.č.br. 1027/3, zk.ul.br. 964 k.o. P.);

-protustranka I. A. je vlasnica poslužnog dobra označenog kao k.č.br. 2185/1 upisana u zk.ul.br. 1005 k.o. M. (stare oznake k.č.br. 1037, zk.ul.br. 559 k.o. P.) i k.č.br. 2185/3 upisane u zk.ul.br. 1006 k.o. M. (stare oznake k.č.br. 1040/3, zk.ul.br. 396 k.o. P.);

-utvrđeno je da se nekretnini k.č.br. 2186 nalazi nedovršeni stambeni objekt i okućnica predlagateljice, na nekretnini k.č.br. 2185/1 k.o. M. stambeni objekt i okućnica protustranke, dok je na nekretnini k.č.br. 2185/3 dio asfaltirane prilazne ceste;

-povlasna nekretnina sa svih strana graniči s nekretninama u vlasništvu trećih osoba, u naravi ne postoji kolni prilaz do nekretnine, odnosno ista je odvojena od javnog puta;

-istočni dio poslužne nekretnine k.č.br. 2185/1, kuda se predlaže otvaranje nužnog prolaza, je u naravi uzdužno podijeljen na tri dijela: središnji dio je asfaltirani prilaz širine oko 3 m, južno od njega je travnata površina, približno u razini prilaza, promjenljive širine od 2 do 5,80 m, sjeverni rub prilaza je kameni zid, visine oko 0,5 m iznad kojega je uređen travnjak i cvijetnjak s nekoliko stabala palme i drugih ukrasnih biljaka, na istočnom kraju prilaza nalaze se željezna ulazna vrata u okućnicu protustranke, vrata imaju dva ulaza: kolni - širine 3,10 m i pješački - širine 1,20 m, sjeverno i južno od ulaznih vrata nastavlja se željezna ograda do ogradnih zidova, istočno od ulaznih vrata, preostali manji dio je asfaltirana površina koja se nastavlja na asfaltiranu prilaznu cestu (k.č.br. 2224);

-poslužna nekretnina k.č.br. 2185/3 k.o. ima oblik jednakokračnog trokuta, male je površine, na njoj su sagrađena željezna ulazna vrata koja vode na put prema kući protustranke koja se nalazi na zapadnom dijelu k.č.br. 2185/1, a jugoistočno je asfaltirana površina koja se nastavlja na faktični javni put;

-predlažu se dvije inačice pravca pružanja nužnog prolaza, opisane su u skici vještaka kao varijante 1 i 2, a obje se pružaju preko gore opisanog istočnog dijela k.č.br. 2185/1 i kč.br. 2185/3;

5. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 224. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, dalje: ZV) i paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku (“Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj: 45/1934, „Narodne novine“ broj: 73/1991, dalje: VP), te presudio kao u izreci.

6. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog za osnivanjem nužnog prolaza pozvavši se na odredbu iz čl. 224. st. 2. ZV kako se nužni prolaz ne može osnovati kroz ograđena kućna dvorišta. Naime, zaključio je kako poslužne nekretnine oznake k.č.br. 2185/1 i k.č.br. 2185/3 k.o. M. u naravi predstavljaju kuću i okućnicu protustranke. Smatra kako u takvoj situaciji nisu ispunjene pretpostavke za osnivanje nužnog prolaza, jer se nužni prolaz sukladno odredbi čl. 224. st. 2. ZV ne može osnovati kroz ograđena kućna dvorišta.

7. Ovo utvrđenje je u suprotnosti s izgledom lica mjesta i načinom uživanja poslužnih nekretnina opisanom u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka M. (listovi 108-125 spisa). Naime, površina dijela k.č.br. 2185/1 i 2185/3, kako proizlazi iz skica mjernika M., ali i iz zapisnika o očevidu, u naravi ne predstavlja dvorište oko kuće protustranke, već u pretežitom dijelu prilazni put njegovom dvorištu (skice na listovima 117-118 spisa). Isto proizlazi i iz priloženih fotografija (listovi 121-123). Sud prvog stupnja pogrešno drži da prostor na kojem se traži otvaranje nužnog prolaza čini protustrankinim ograđenim dvorištem činjenica što se na početku tog prostora, na dodiru s faktičnim javnim putem, nalazi željezna ograda koju je izradila protustranka i što se oko tog prilaznog puta nalaze betonski zidovi.

8. Ograničenja otvaranja nužnog prolaza iz čl. 224. ZV odnosi se na poslužna dobra koja se faktično koriste na način koji je tamo opisan, pa tako i na ograđena kućna dvorišta. Pojam „ograđena kućna dvorišta“ je pravni standard kog sudska praksa tumači na suženi način. Kako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka M., poslužno dobro, u dijelu preko kojeg se traži otvaranje nužnog prolaza (istočni dio k.č.br. 2185/1 i 2185/3), po svom izgledu i funkciji ne predstavlja dvorište protustranke već prilazni put dvorištu i kući protustranke.

9. Istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u odluci Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-4375/07-4 od 29. ožujka 2010., protiv koje je odbačena revizija odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 790/10 od 18. kolovoza 2011. Naime, u tom predmetu su nižestupanjski sudovi prihvatili zahtjev za osnivanje nužnog prolaza preko poslužne nekretnine protustranke, zaključivši da poslužna nekretnina nema značaj ograđenog kućnog dvorišta već da se ta nekretnina prvenstveno koristi kao pristupni put do obiteljske kuće i preostalog dijela okućnice, a koji pristupni put po svom izgledu i funkciji ne može predstavljati dvorište protustranke.

10. Prema tome, sud prvog stupnja je ostvario bitnu povredu odredba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, a na koju povredu ukazuje žalba.

11. Stoga je valjalo po čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu i ukinuti osporeno rješenje te vratiti predmet na ponovan postupak.

12. U ponovnom postupku sud će prvog stupnja izvesti sve dokaze koje stranke predlože na bitne okolnosti, ocijeniti izvedene dokaze i utvrditi bitne činjenice, pri čemu će voditi računa o gore izloženim pravnim shvaćanjima, te donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu 25. studenoga 2022.

Sudac:

Tomislav Aralica, v.r.