REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 35 Pž-4770/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Nikolina Mišković, u pravnoj stvari tužitelja ACTIVE DESIGN d.o.o., Beograd, Podružnica u Sloveniji, Ul. Planina 3, 4000 Kranj, OIB 95618464191, kojeg zastupa punomoćnik Mate Burazin, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu, Vranicanijeva 5/I, protiv tuženika INCEPTOR USLUGE d.o.o., Lanište 15a, Zagreb, OIB 93050174250, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-618/2022 od 5. srpnja 2022., 25. studenoga 2022.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-618/2022 od 5. srpnja 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud se oglasio nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, ukinuo provedene radnje te odbacio tužiteljevu tužbu (čl. 16. st. 3. Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP).

2. Prvostupanjski sud je primjenom odredbe čl. 25. st. 1. Uredbe (EU) broj 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (dalje: Uredba 1215/12) utvrdio da su stranke u Ugovoru o izradi i isporuci aluminijske stolarije od 4. ožujka 2020. ugovorile nadležnost suda u Ljubljani.

3. Protiv tog rješenja, tužitelj je podnio žalbu navodeći da prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice. Tužitelj je istaknuo da sud u Ljubljani ne može biti nadležan za suđenje, jer su stranke raskinule ugovor. On ovom tužbom traži povrat avansa kojeg je uplatio tuženiku po Ugovoru.

4. Tužiteljeva žalba je osnovana.

5. Nakon što je pobijano rješenje ispitano na temelju odredaba čl. 365. st. 1. i 2. te čl. 381. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da ono nije pravilno i zakonito.

6. Prvostupanjski sud se u ovom sporu s međunarodnim elementom, po službenoj dužnosti, proglasio (apsolutno) nenadležnim te odbacio tužiteljevu tužbu, jer je zaključio da su stranke ugovorile nadležnost suda u Ljubljani.

7. Prema odredbi čl. 16. st. 3. ZPP-a kad sud u tijeku postupka do pravomoćnosti odluke utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Hrvatskoj, po službenoj dužnosti proglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu, osim u slučajevima u kojima nadležnost suda Republike Hrvatske ovisi i o pristanku tuženika, a tuženik je dao svoj pristanak.

8. U smislu odredbe čl. 70. st. 3. ZPP-a sporazum o mjesnoj nadležnosti (odnosno u ovom slučaju sporazum o prorogaciji međunarodne nadležnosti ) važi ako je pismeno sastavljen i ako se tiče određenog spora ili više sporova koji svi proistječu iz određenog pravnog odnosa. Postojanje pisane forme takvog sporazuma, kao uvjeta njegova važenja, podrazumijeva dakako da je potpisan od obje strane. Na to upućuje i odredba čl. 25. Uredbe 1215/12 na koju se poziva prvostupanjski sud.

9. U ovom slučaju, prema sadržaju tužbe tužitelj i tuženik su 4. ožujka 2020. bili sklopili Ugovor o izradi i isporuci aluminijske stolarije od 4. ožujka 2020. u kojem su doista ugovorile nadležnost suda u Ljubljani. Međutim, tužitelj tužbeni zahtjev ne gradi na činjenici sklapanja tog Ugovora, već upravo suprotno, na njegovom prestanku. Po tužitelju, spomenuti Ugovor je raskinut zbog neispunjenja obveza. Zato od tuženika i traži povrat uplaćenog avansa.

10. Prvostupanjski sud je pobijano rješenje donio bez da je uzeo u obzir tužiteljeve činjenične navode iz tužbe. Na taj način prvostupanjski sud je pogriješio, jer je prešao granice ispitivanja pretpostavki postojanja sporazuma o prorogaciji nadležnosti. Kao materijalnu podlogu za odlučivanje o postojanju sporazuma o prorogaciji međunarodne nadležnosti, ipak je trebalo uzeti činjenično stanje iz sadržaja tužbe. Shvaćanje da: „ako iz činjenica na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev proizlazi da je za rješavanje spora nadležan sud, sud kojem je tužba podnesena ne može tužbu odbaciti ocijenivši na temelju činjenica koje je sam utvrdio da postoji apsolutna nenadležnost suda“, već je zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama (primjerice, poslovni broj Rev-2624/88)

11. Uz to, s obzirom na izraženo shvaćanje prvostupanjskog suda da je ovdje riječ o apsolutnoj nenadležnosti, za ukazati je da pitanje ugovorene nadležnosti inozemnog suda i pitanje apsolutne nenadležnosti suda nisu isti pravni pojmovi. Ugovaranjem nadležnosti inozemnog suda prorogira se nadležnost inače stvarno i mjesno nadležnog domaćeg suda za postupanje u određenoj pravnoj stvari na inozemni sud. Kod apsolutne nenadležnosti suda, sud uopće nije nadležan odlučivati u određenoj pravnoj stvari, jer je ona u nadležnosti nekog drugog tijela (Vrhovni sud Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-621/12 od 17. studenoga 2015.).

12. Slijedom iznesenog, ovaj sud ocjenjuje da nije bilo uvjeta za donošenje pobijanog rješenja. Odatle nepravilnost i nezakonitost pobijanog rješenja te odluka iz izreke (čl. 380. t. 3. ZPP-a).

13. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će, uzimajući u obzir upute ovog suda i vodeći računa da se radi o sporu s međunarodnim elementom, primjenom važećeg mjerodavnog prava, procijeniti odnos između stranaka te ispitati nadležnost hrvatskih sudova. Nakon toga će o tome donijeti novu na zakonu zasnovanu odluku.

Zagreb, 25. studenoga 2022.

Sudac

Nikolina Mišković

Broj zapisa: eb315-732f8

Kontrolni broj: 002be-874b8-5dda3

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=NIKOLINA MIŠKOVIĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.