Poslovni broj: 5 UsI-1461/22-9
Republika Hrvatska
Upravni sud u Splitu
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja D. K. iz P., P. B. …,
OIB: …, zastupanog po opunomoćenicama odvjetnicima u G.
N. odvjetničkom društvu d.o.o. Z., Š. B. …, protiv tuženika
Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe M. K. iz P., P. b. …, OIB: …,
kojeg zastupa opunomoćenica A. J. Š., odvjetnica u Z., T. P.
Z. …, radi izdavanja građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene 16. studenoga 2022. u prisutnosti zamjenice opunomoćenice zainteresirane osobe M. S., odvjetnice u S., te bez prisutnosti uredno pozvanih tužitelja i tuženika, objavljene 24. studenoga 2022.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/22-02/24, URBROJ: 531-07-1-3/05-22-05 od 13. svibnja 2022. i građevinske dozvole Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, KLASA: UP/I-361- 03/16-01/000259, URBROJ: 2198/1-07/17-21-0054 od 9. studenog 2021.
II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi troškove ovog spora u iznosu od 6.250,00 kuna (slovima: šesttisućadvjestopedesetkuna)/829,52 eura (slovima: osamstodvadesetdeveteura i 52 centa) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/22-02/24, URBROJ: 531- 07-1-3/05-22-05 od 13. svibnja 2022. odbijena je žalba Dragutina Kolanovića, ovdje tužitelja, izjavljena protiv građevinske dozvole Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, KLASA: UP/I-361-03/16- 01/000259, URBROJ: 2198/1-07/17-21-0054 od 9. studenog 2021.
2. Predmetnom građevinskom dozvolom pod točkom 1. dozvoljava se investitoru M. K., ovdje zainteresiranoj osobi, rekonstrukcija građevine (nadogradnja) stambene namjene, 5. skupine na postojećoj građevnoj čestici …., K.O. P., u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake …., koji
je sastavni dio građevinske dozvole, za koji je glavni projektant G. G., dipl. inž. arh., broj ovlaštenja …. Pod točkom 2. je određeno kako ta dozvola prestaje važiti ako se ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti iste, a pod točkom 3. kako je investitor dužan tom tijelu prijaviti početak građenja najkasnije osam dana prije početka građenja.
3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika u bitnom navodeći kako mu u ponovnom postupku opet nije bila dana mogućnost da se izjasni o svim činjenicama i pravnim pitanjima, važnim za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari. Ističe kako prvostupanjsko tijelo nije provelo ispitni postupak, te ujedno nije postupilo u skladu s uputom tuženika iz ranijeg ukidnog rješenja. Napominje kako su u ponovnom postupku, osim odredbi Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, dalje ZUP), povrijeđene i odredbe Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), jer mu kao stranci nije omogućen uvid u spis predmeta radi izjašnjenja prije izdavanja građevinske dozvole. Također, ističe kako mu je prvostupanjsko rješenje (građevinska dozvola) ostavljena u poštanskom sandučiću, dok je osporeno rješenje dostavljeno izravno njemu, a ne putem opunomoćenika. Tužitelj dalje prigovara kako se prvostupanjsko tijelo u obrazloženju građevinske dozvole ne poziva na niti jednu odredbu materijalnog prava, te ujedno nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, pa se pobijana dozvola uopće ne može ispitati. Prvostupanjsko tijelo kako je odbilo sve njegove navode, a da pri tome nije dalo razloge i objašnjenje za takvo postupanje. Pri tome ističe kako je obrazloženje prvostupanjskog rješenja kako je otvor na njegovoj građevini lođa, odnosno ulaz u spremište dimenzija 1,38 m x 1,55 m i da taj prostor ne služi za boravak ljudi, nego je ostava - pomoćni prostor u koji uđeš i izađeš, ne boraviš i ne gledaš u more, apsolutno skandalozno. Navodi kako mu se kvaliteta stanovanja smanjuje i uslijed povišenja postojeće građevine na nekretnini M. K., ovdje zainteresirane osobe, pri čemu činjenica kako se u konkretnom slučaju ne radi samo o rekonstrukciji, već o dogradnji, nije sporna. Isto tako, kako mu nije jasno kako su se prvostupanjsko tijelo, a potom i tuženik, posve oglušili na nalaz i mišljenje sudskog vještaka V. T., iz kojeg kako nesporno proizlazi kako se „sporni“ zid nalazi na nekretnini, oznake k.č. … K.O. P., koja je njegovo vlasništvo, a da je zgrada izgrađena na k.č. … K.O. P. naslonjena na predmetni zid. Poziva se na odredbu članka 109.
Zakona o gradnji, te ističe kako se postavlja pitanje kako je moguće izdavanje građevinske dozvole, koja se odnosi na izgradnju susjedne čestice, kad se tome susjed protivi. U konkretnoj situaciji kako je prvostupanjsko tijelo trebalo provjeriti na kojoj se čestici predmetni zid nalazi, te ukoliko se nalazi na kat.čest. … K.O. P., kako je jasno da ne postoje uvjeti za izdavanje građevinske dozvole. Nadalje, navodi kako se u konkretnom slučaju građevinska dozvola izdaje za gradnju na pomorskom dobru, dok se predmetna postojeća građevina, redovito nalazi pod morem, kada je jača plima, odnosno ističe kako istu zapljuskuju valovi, te redovito biva pod vodom. Zaključno, ističe kako je diobenim ugovorom između prednika investitora, ovdje zainteresirane osobe i njegovog prednika određeno kako vlasnik nekretnine oznake …, K.O. P. ne smije dizati terasu u odnosu na nekretninu oznake k.č. …, K.O. P…, dakle, jasno je kako postoji ugovorna zabrana onoga što se pokušava postići zahtjevom zainteresirane osobe za izdavanjem građevinske dozvole. Pri tome, navodi kako mu nije omogućeno da predmetnu činjenicu razjasni tijekom provedenog postupka. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, kao i pobijanu građevinsku dozvolu, te ujedno potražuje trošak upravnog spora.
4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbu tužitelja.
5. Pozvana u smislu odredbe članka 19. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 64/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS), da kao zainteresirana osoba sudjeluje u sporu, te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, Milenko Kolanović u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako je prvostupanjsko tijelo postupilo u cijelosti po uputi tuženika iz rješenja od 23. veljače 2021. Nadalje, ističe kako je, suprotno navodima tužitelja, prvostupanjsko tijelo u građevinskoj dozvoli jasno navelo temeljem koje zakonske odredbe se ista izdaje, te je ujedno u obrazloženju rješenja osobito obratilo pažnju na odredbu članka 27. Prostornog plana uređenja Općine P. (Službeni glasnik Zadarske županije, broj 16/11), a s obzirom da je tužitelj konstanto inzistirao na tome kako bi mu planirana gradnja ugrozila kvalitetu stanovanja. Zbog potonje činjenice, kako je u postupku i proveden očevid 24. siječnja 2020., kada je utvrđeno kako planirana dogradnja (natkrivena soba dimenzija 4,75x4,00m, visine 2,56 m, bez otvora prema susjednim česticama) ni u kojem slučaju ne može umanjiti kvalitetu stanovanja tužitelja. U pogledu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Vice Tadića ističe kako vještak građevinske struke nije ovlašten davati očitovanja o tome na kojoj čestici se nalazi nosivi zid, je li to sastavni dio čest. zem. … K.O. P. ili čest. zem. … K.O. P., ili se radi o zajedničkom
zidu. Ističe kako je njegova postojeća zgrada u cijelosti legalna, a legalnost je utvrđena u postupku koji se vodio pod KLASOM: UP/I-361-03/12-11/3348, u kojem postupku ni tužitelj, niti njegovi prednici nisu podnosili nikakve prigovore, niti su se protivili izdavanju takvog rješenja. U tom postupku kako je od strane ovlaštenog vještaka geodetske struke jasno utvrđena pripadnost nosivog zida, tako da pravne posljedice ozakonjenja postojeće zgrade zainteresirane osobe ne bi trebale biti upitne. Uz navedeno, ističe kako je u postupku osnivanja zemljišne knjige za K.O. P., a vezano za upis prava vlasništva na predmetnoj čest. zem. …, sudjelovao i tužitelj, koji je bio suglasan da se zainteresirana osoba uknjiži kao vlasnik na istoj, da majka tužitelja V. K. ne polaže pravo vlasništva na toj čestici, već na čest. zem. …, K.O. P., pri čemu je ujedno istaknuo kako između njih nema sporne međe. Također, u tom postupku kako je utvrđeno da čest. zem. … i …,
između ostalog, odgovaraju i dijelu stare čest.zgr. … K.O. P., stare izmjere, a koja je bila u posjedu braće F. i A. K.. Stoga, kako nisu jasni
tužbeni navodi da od strane investitora ne bi bio priložen dokaz pravnog interesa, odnosno, kako je unatoč protivljenju susjeda izdana građevinska dozvola. Nadalje, napominje kako je rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice KLASA: UP/I-342-22/15-01/15, URBROJ: 530-03-2-1-20-7 od 20. svibnja 2020., izvršno 11. lipnja 2020., utvrđena granica pomorskog dobra na dijelu k.č. …, K.O. P., slijedom čega kako nisu jasni navodi tužitelja da bi se u konkretnom slučaju radilo o izdavanju građevinske dozvole za gradnju na pomorskom dobru. U pogledu pozivanja tužitelja na diobeni ugovor, ističe kako se isti ne odnosi na predmetnu dogradnju, dok prvostupanjsko tijelo nije niti ovlašteno ispitivati eventualne dogovore prednika, već isključivo ispitati jesu li ispunjeni zakonski uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, slijedom čega su ti navodi tužitelja irelevantni za odluku u ovoj upravnoj stvari. Zaključno, napominje kako je tužitelj navode iznijete u ovoj tužbi, već iznosio i u ranijem postupku, međutim, kako su isti utvrđeni neosnovanima, pa je razvidno kako je tužba usmjerena na odugovlačenje postupka. Predlaže odbiti tužbu tužitelja kao neosnovanu.
6. Podneskom od 15. studenog 2022. zainteresirana osoba je dostavila odluku ovog suda pod poslovnim brojem UsIgr-322/17 od 13. lipnja 2018., te je ujedno predložila pribaviti navedeni spis predmeta.
7. U sporu je održana rasprava 16. studenog 2022., čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelj (izostanak opravdao), te tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a, održana bez prisutnosti tužitelja i tuženika, kojom prilikom je zamjenica opunomoćenice zainteresirane osobe ustrajala u pribavi spisa ovog suda pod poslovnim brojem UsIgr- 322/17.
8. Stranke su popisale trošak prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/14, 37/22 i 126/22, dalje Tarifa) i to opunomoćenik tužitelja trošak na ime sastava tužbe u iznosu od 3.750,00 kuna (250 bodova x 15,00 kuna) sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, a zamjenica opunomoćenice zainteresirane osobe trošak odgovora na tužbu i zastupanja na raspravi, svaka radnja po 3.750,00 kuna (250 bodova x 15,00 kuna) bez PDV-a od 25%.
9. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženog tijela, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud nije izvodio, a sve pozivom na odredbu članka 33. ZUS-a, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom upravnog postupka, kao i tijekom ovog spora, dostatno za odluku u ovoj upravnoj stvari.
10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom članka 55. stavak 3. ZUS-a, ovaj sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
11. Predmet ovog upravnog spora je izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju – dogradnju prizemlja postojeće zgrade izgrađene na k.č. …, K.O. P.. Predmetna građevna čestica (k.č. …, K.O. P.) se nalazi unutar
obuhvata PPU-a Općine P. i to unutar granica građevinskog područja naselja – stara jezgra naselja.
12. Među strankama je sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.
13. Odredbom članka 108. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13), koji zakon je u konkretnom slučaju za primijeniti, propisano je kako se zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen, 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima, 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom, 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor. 14. Odredbom članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 5. je glavni projekt propisno označen, 6. je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. Prema stavku 2. navedene zakonske odredbe stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.
15. Odredbom članka 109. stavak 1. točka 1. Zakona o gradnji propisano je kako se dokazom pravnog za izdavanje građevinske dozvole smatra izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi.
16. Dokument prostornog plana koji se u konkretnom slučaju primjenjuje je Prostorni plan uređenja Općine P., Izmjene i dopune (Službeni glasnik Zadarske županije, broj 16 od 28. studenog 2016., dalje PPU P.).
17. Odredbom članka 27. PPU-a P. propisano je kako se u starim jezgrama i naslijeđenim graditeljskim sklopovima dozvoljava rekonstrukcija postojećih zgrada, interpolacija i/ili gradnja slobodno stojećih, dvojnih ili građevina u nizu na neizgrađenim građevinskim parcelama prema sljedećim uvjetima:
- u slučajevima rekonstrukcije dozvoljava se gradnja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne površine građevne čestice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, pod uvjetom da se rekonstrukcijom zadrže zatečeni gabariti građevine.
- Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka može dozvoliti i dogradnja etaže ili povećanje visine građevine ukoliko se na taj način slijedi visina susjednih građevina.
- u slučajevima interpolacije dozvoljava se gradnja građevine iako nisu ispunjeni uvjeti u pogledu minimalne površine građevinske čestice udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom poštuje zatečeno stanje i način gradnje susjednih građevina u pogledu visine vijenca, izgrađenosti parcele i udaljenosti građevine od međe, te da se ni u kom slučaju ne pogorša zatečeno stanje odnosno kvaliteta stanovanja postojećih susjednih građevina.
- u slučajevima gradnje slobodno stojećih, dvojnih ili građevina u nizu na neizgrađenim građevnim česticama propisuju se sljedeći uvjeti: max. koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,8, max. koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 1,5, max. koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža je 1,2, max. visina je 9,0 m.
18. Iz spisa upravnog postupka proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo pozivom na odredbu članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji, po provedenom postupku, a postupajući po zahtjevu zainteresirane osobe od 21. lipnja 2016., rješenjem od 9. studenog 2021. izdalo građevinsku dozvolu kojom se dozvoljava rekonstrukcija građevine (nadogradnja) stambene namjene 5. skupine na postojećoj građevnoj čestici …, K.O. P., a u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake T.D. G-P- …, koji je sastavni dio građevinske dozvole.
19. Za istaći je kako je predmetna građevinska dozvola donesena u ponovnom postupku, u izvršenju rješenja tuženika KLASA: UP/II-361-03/20-02/375, URBROJ: 531-09-2-21-5 od 23. veljače 2021., kojim je tuženik poništio prvotno izdanu građevinsku dozvolu KLASA: UP/I-361-03/16-01/000259, URBROJ: 2198/1-07/17-20- 0042 od 6. srpnja 2020. (donesena u izvršenju ranijeg rješenja tuženika od 28. kolovoza 2017.) i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, uz obrazloženje kako je iz grafičkih dijelova glavnog projekta razvidno kako se radi o nadogradnji u prizemlju iznad suterena otvorene terase, pa je u ponovnom postupku o tome potrebno voditi računa i vrstu rekonstrukcije uskladiti s odredbom članka 3. stavak 1. podstavak 19. Zakona o gradnji. Nadalje, tuženik ističe kako u odnosu na raniju uputu tog tijela danu u rješenju od 28. kolovoza 2017. i to da se u ponovnom postupku utvrdi ima li mjesta primjeni odredbe članka 27. PPU Općine P., na način da se utvrdi hoće li se nadogradnjom etaže ili povećanja visine građevine pogoršati zatečeno stanje, odnosno kvaliteta stanovanja postojećih susjednih građevina, obrazloženje nije sastavljeno u smislu odredbe članka 98. stavak 5. ZUP- a, jer se iz podataka sadržanih u spisu predmeta, odnosno utvrđenog činjeničnog stanja ne može vidjeti utvrđeno činjenično stanje u odnosu na tu odlučnu činjenicu. Također, kako se prvostupanjsko tijelo nije očitovalo na navode tužitelja kako se planiranom dogradnjom zaklanja njegov prozor i balkon, koji kako mu predstavljaju jedini pogled na more, kao i da mu se umanjuje kvaliteta življenja. Nadalje, tuženik ističe kako je prvostupanjsko tijelo otklonilo prigovor da predmetna nekretnina nema vlastiti zid, međutim, kako nije otklonilo prigovor tužitelja vezano uz diobeni ugovor, te zaključno ističe kako se ne može otkloniti prigovor da se predmetna čestica na kojoj je planirana dogradnja nalazi na pomorskom dobru. Stoga je dana uputa prvostupanjskom tijelu kako je potrebno dopuniti postupak, te ovisno o utvrđenom odlučiti o zahtjevu zainteresirane osobe.
20. Iz obrazloženja građevinske dozvole proizlazi kako je u ponovnom postupku utvrđeno kako je zainteresirana osoba priložila zakonom propisanu dokumentaciju; kako je strankama u ranijem postupku omogućeno izvršiti uvid u spis predmeta, pa tako i tužitelju. Očevidom kako je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o nadogradnji u prizemlju iznad otvorene nenatkrivene terase, kako je visina planirane dogradnje niža od postojeće građevine izgrađene na k.č. …, K.O. P., za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/17-11/61, URBROJ: 2198/1-11/1-18-13-MV od 19. siječnja 2018., koje je postalo ovršno 24. veljače 2018., te se nalazi na udaljenosti od 2,96 m od iste, tako da ne može predstavljati pogoršanje zatečenog stanja, odnosno kvalitetu postojećih susjednih građevina, pri čemu se naglašava kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji unutar stare jezgre i naslijeđenih graditeljskih sklopova. Predmetna građevina kako je dio niza – prva u nizu u odnosu na more, a druga je zgrada tužitelja, te se radi o građevinama koje su naslonjene jedna na drugu, iz kojeg razloga tužitelj ne bi niti smio imati otvore prema moru, za koje tvrdi da će mu zakoniti pogled predmetna nadogradnja. Pri tome se naglašava kako se radi o spremištu, ostavi. Također se ističe kako je predmetna nadogradnja udaljena od objekta zainteresirane osobe 2,96 m, kako se ista nalazi na koti + 0,11 i visine do sljemena ukupno cca 4,10 m, dok je lođa, ulaz u ostavu zainteresirane osobe na koti +2,94 m visine od poda do vrha ravne ploče cca 2,80 m, slijedom čega, a kako se radi o terenu koji je u znatnom padu, a predmetne nekretnine su dovoljno udaljene, nije ugrožen ni pogled na more s ulaza u lođu-spremište, a što kako je i vidljivo i na listu broj 8 (grafičkih priloga).
21. Protiv navedene građevinske dozvole tužitelj je izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, pri čemu je tuženik izdanu građevinsku dozvolu ocijenio zakonitom i pravilnom, a u obrazloženju rješenja se, pozivom na odredbu članka 120. stavak 3. ZUP-a, u bitnom pozvao na razloge iznijete u obrazloženju građevinske dozvole, ocijenivši kako je prvostupanjsko tijelo pravilno ocijenilo navode tužitelja koji se ponovo iznose u žalbi.
22. Sud je suglasan s stajalištem upravnih tijela kako su u konkretnom slučaju za izdavanje predmetne građevinske dozvole ovdje zainteresiranoj osobi ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom o gradnji, te da su parametri gradnje usklađeni s odredbama PPU-a Općine P., dok prigovori tužitelja nisu osnovani.
23. Naime, tužitelj opetovano ističe kako mu nije dana mogućnost da se očituje o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koje su bitne za donošenje odluke u predmetnoj upravnoj stvari, te da mu nije omogućen uvid u spis predmeta, međutim, takve tvrdnje nemaju uporište u spisu predmeta tuženika, iz kojeg nesporno proizlazi kako je tužitelj cijelo vrijeme sudjelovao u postupku, te iznosio prigovore i prilagao dokaze, koji su bili predmet ocjene upravnih tijela. Također, iz spisa predmeta je nesporno kako je strankama omogućen uvid u spis predmeta, kojem se također odazvao i tužitelj, o čemu u spisu prileži zapisnik od 19. lipnja 2020.
24. Tužitelj dalje prigovara kako predmeta građevina, u odnosnu na koju je dopuštena rekonstrukcija – dogradnja, nema vlastiti nosivi zid, jer da se zid između njegove građevine i građevine zainteresirane osobe nalazi na k.č. …, K.O. P., koje je njegovo isključivo vlasništvo, a na koju okolnost je priložio i sudsko vještvo V. T., stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo, kojim kako su potvrđene njegove tvrdnje. Međutim, s tim u vezi za istaći je tužitelju kako pravilno navode upravna tijela kako se u ovom postupku ne mogu preispitivati pravomoćna rješenja o izvedenom stanju, u kojima su prikazani zidovi i za građevinu tužitelja i za građevinu zainteresirane osobe. Naime, u provedenom postupku je utvrđeno kako je građevina zainteresirane, izgrađena na k.č. …, K.O. P., ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju izdanom od Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-361-03/12- 11/3348, URBROJ: 2198/1-11/4-15-20 od 13. srpnja 2015., pravomoćno 7. kolovoza 2015., kao dovršena, poluugrađena, stambena, manje zahtjeva zgrada. Također, iz spisa predmeta proizlazi kako je i građevina zainteresirane osobe, izgrađena na k.č…., K.O. P., ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju izdanom od
Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, KLASA: UP/I-361-03/17-11/61, URBROJ: 2198/1-11/1-18-12-MV od 19. siječnja 2018., pravomoćno 24. veljače 2018., kao dovršena, ugrađena, stambena, manje zahtjeva zgrada. S tim u vezi za istaći je kako se odredbom članka 33. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra u smislu posebnog zakona zgradom za koju je izdana građevinska dozvola i uporabna dozvola. Nadalje, tužitelj je upisan kao vlasnik za cijelo k.č. …, a zainteresirana osoba kao vlasnik za cijelo k.č. …, u postupku povodom preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu P., o čemu u spisu prileže zapisnici broj: …od 6. rujna 2012. (raspravljena k.č. …) i … . od 30. travnja 2012.
(raspravljena k.č. …), iz kojih proizlazi kako su se oni međusobno suglasili s upisima, ujedno navodeći kako među njima nema sporne međe.
25. U pogledu prigovora tužitelja kako se on protivi izdavanju građevinske dozvole, za istaći je kako suglasnost susjeda nije uvjet za izdavanje građevinske dozvole, nego vlasnici susjednih nekretnina moraju sudjelovati u postupku izdavanja građevinske dozvole, odnosno istima se mora pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno, te je tužitelju i ostalim susjedima omogućeno sudjelovanje u postupku izdavanja predmetne građevinske dozvole.
26. U pogledu opetovanog prigovora tužitelja kako bi građevinska dozvola bila izdana za gradnju na pomorskom dobru, za istaći je kako takve tvrdnje nemaju uporište u dokumentaciji priloženoj u spisu predmeta tuženika. Naime, iz rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice, KLASA: UP/I-342-22/15-
01/15, URBROJ: 530-03-2-1-20-7 od 20. svibnja 2020., pravomoćnim i ovršnim 12. lipnja 2020., proizlazi kako je istim pod točkom I. u cijelosti prihvaćen prijedlog Povjerenstva za granice pomorskog dobra za Zadarsku županiji, te je utvrđena granica pomorskog dobra na dijelu za K.O. P., Općina P., koja je na grafičkim podlogama – geodetskom snimku područja i digitalnom ortofoto planu (DOF5/2011), obje s priklopljenim katastarskim planom i obje u mjerilu 1:1000, ucrtana i označena spojnom linijom točaka M1-2-3-4-5-6-7-8-M2. Nadalje, iz obrazloženja tog rješenja proizlazi kako je načinom na koji je utvrđena granica pomorskog dobra iz točke I. tog rješenja u pojas pomorskog dobra, u odnosu na preklopljeni katastarski plan na grafičkim podlogama, obuhvaćena u dijelu k.č. …, K.O. P., odnosno kako s obzirom da je u međuvremenu navedena čestica cijepana, kako se u pojas pomorskog dobra u predmetnom postupka obuhvaća u dijelu k.č. …, K.O. P.. Tom rješenju priložena je i geodetska podloga sa uklopljenim katastarskim stanjem, iz koje nesporno proizlazi kako k.č. …, K.O. P. nije pomorsko dobro.
27. U pogledu pozivanja tužitelja na Ugovor o diobi, koji je 28. rujna 1968. sklopljen između pravnih prednika tužitelja i zainteresirane osobe, za istaći je kako isti nema utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari. Potonje, stoga što je zainteresirana osoba dokazala svoj pravni interes za predmetnu rekonstrukciju - nadogradnju, jer je priložila zemljišnoknjižni izvadak, iz kojeg proizlazi kako je ona vlasnik k.č. …, Z.U. …, K.O. P. za cijelo, dok se činjenice bitne za odobravanje predmete gradnje ocjenjuju sukladno odredbama Zakona o gradnji. Pri tome pravilno upravna tijela upućuju kako su od sklapanja navedenog ugovora i tužitelj i zainteresirana osoba rekonstruirali svoje građevine, te izvodili radove bez dodatnih međusobnih ugovora, a na što ukazuju i izdana rješenja o izvedenom stanju, pa kako ne postoji grafički prikaz uz diobeni ugovor, je nemoguće utvrditi u kojem dijelu i na koji način su odstupili od istog. Također, navedena isprava nije bila predočena na uvid prilikom preoblikovanja zemljišne knjige, te se u istoj ne navode oznake čestica, niti su ovjereni potpisi na istoj.
28. Zaključno, iz obrazloženja građevinske dozvole, proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo ocijenilo kvalitetu stanovanja postojećih susjednih građevina na što upućuje odredba članka 27. PPU-a Općine P., te je za ocjenu dalo dostane razloge koje prihvaća i ovaj sud, jer su utemeljeni na dokumentaciji priloženoj u spisu predmeta. Naime, iz snimke izvedenog stanja za građevinu tužitelja, koje je sastavni dio rješenja o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/17-11/61, URBROJ: 2198/1- 11/1-18-13-MV od 19. siječnja 2018., i baš tlocrta kata, proizlazi kako se na sjeveroistočnoj strani građevine tužitelja nalazi spremište, površine 3,46 m2. Iz grafičkog dijela glavnog projekta, list 8, presjek B-B i list 9 sjeveroistočno pročelje 1:100, je razvidno kako se planiranom dogradnjom neće narušiti dosadašnja kvaliteta stanovanja tužitelja, budući da je predmetna nadogradnja udaljena od objekta tužitelja, te nije ugrožen ni pogled na more s ulaza u lođu-spremište, a što kako je i vidljivo na listu broj 8 (presjek B-B rekonstrukcije).
29. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika, kao i izdanom građevinskom dozvolom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.
30. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 57. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.
31. Oduka o trošku temelji se na odredbi članka 79. ZUS-a kojom je propisano kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 4. citirane zakonske odredbe propisano je kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
32. Kako je tužitelj izgubio spor u cijelosti te imajući u vidu kako se vrijednost spora u skladu s odredbom članka 79. stavak 2. ZUS-a smatra neprocjenjivom, to je u skladu sa odredbom članka 79. stavak 1. i 4. ZUS-a, te Tbr. 23. Tarife zainteresiranoj osobi kao opravdan trošak priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 3. kolovoza 2022. u iznosu od 250 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kuna iznosi 2.500,00 kuna, te trošak zastupanja na raspravi od 16. studenog 2022. u iznosu od 250 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 15,00 kuna iznosi 3.750,00 kuna, odnosno ukupno 6.250,00 kuna/ 829,52 eura, prema fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 HRK, bez uvećanja za vrijednost PDV-a. Pri tome je za istaći kako je kao vrijednost boda za trošak davanja odgovora na tužbu uzeta vrijednost od 10,00 kuna, budući da je Izmjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 126/22, objavljene 28. listopada 2022.) stupila na snagu 5. studenog 2022., dakle, nakon davanja odgovora na tužbu, pa nije bilo osnove za primjenu boda od 15,00 kuna. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude, a rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno odredbi članka 81. stavak 2. ZUS- a.
U Splitu, 24. studenog 2022.
S U T K I NJ A
Anđela Becka
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 66. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 70. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).
DNA:
1. D. K. iz P., P. B. …, zastupan po opunomoćenicama
odvjetnicima iz G. N. odvjetničkom društvu d.o.o. Z., Š. B. …
2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20,
3. M. K. iz P., P. b. …, kojeg zastupa opunomoćenica A.
J. Š., odvjetnica u Z., T. P. Z. …
4. u spis
Rj./
1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.
1. Tužitelja obvezati na plaćanje sudske pristojbe u skladu s odredbom članka 22. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18), te u svezi s Tar.br. 30. i 31. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19), u ukupnom iznosu od 900,00 kuna (400,00 kuna tužba i 500,00 kuna presuda), nakon pravomoćnosti presude.
2. Vratiti spis tuženika nakon pravomoćnosti presude. 3.
Kalendar 30 dana.
