Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-380/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te mr.sc. Ljiljane Stipišić i Snježane Hrupek- Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog T. L., zbog kaznenog djela iz članka 191. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. i člankom 190. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog T. L. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kov-25/2022. od 6. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 24. studenog 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog T. L. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-25/2022. od 6. srpnja 2022. godine odbijen je prijedlog branitelja okrivljenika da se iz spisa predmeta izdvoji kao nezakoniti dokaz zapisnik o prepoznavanju okrivljenika od 26. veljače 2020. od strane svjedokinje P. C. kao i zapisnik o prepoznavanju okrivljenika od 29. veljače 2020. od strane svjedokinje A. M. K.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni T. L. putem branitelja odvjetnika D. Š., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede kaznenog zakona s prijedlogom da "Vrhovni sud RH pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno da pobijano rješenje preinači na način da sukladno odredbi članka 10. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12 .- Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. dalje: ZKP/08.), a u vezi sa člankom 86. ZKP/08. iz predmeta izdvoji zapisnike o prepoznavanju od 26. veljače 2020. i 29. veljače 2020."
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nije u pravu okrivljenik kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. jer Visoki kazneni sud Republike Hrvatske utvrđuje da izreka pobijanog rješenja nije proturječna razlozima rješenja, isto sadrži razloge o odlučnim činjenicama te o navedenim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima i sadržaju predmetnih zapisnika.
5.1. Povrede iz članka 468. stavak 2. i 3. ZKP/08. okrivljenik ne konkretizira, a ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena neka druga povreda zakona na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Osporavajući potpunost i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik u žalbi ističe da prilikom provođenja dokazne radnje prepoznavanja nije postupljeno u skladu s odredbama članka 301. ZKP/08. jer da su svjedokinjama prije samog prepoznavanja pokazane fotografije osobe koju trebaju prepoznati time da svjedokinja A. M. K., tri dana nakon smrti oštećenika, na pokazanoj fotografiji nije prepoznala okrivljenika, da bi ga prepoznala nakon što joj je neposredno prije radnje prepoznavanja ponovno pokazana njegova fotografija, kao i da su u zapisnik od 26. veljače 2020. pogrešno uneseni odgovori svjedokinje na okolnosti iz članka 301. stavak 2. ZKP/08. zbog čega svega je branitelj okrivljenika odbio potpisati zapisnike o prepoznavanju. Nadalje, nezakonitost predmetnih zapisnika nalazi i u činjenici da policija prilikom izvođenja dokaznih radnji prepoznavanja nije osigurala osobe istih ili sličnih fizičkih karakteristika kao okrivljenik pa je prepoznavanje lišeno neizvjesnosti oko rezultata i time kao radnja nesvrsishodna pri čemu da su okrivljeniku narušena njegova ustavna prava na "presumciju nevinosti".
7. Protivno takvim žalbenim navodima, ocjena je Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da zapisnici o prepoznavanju okrivljenika od strane svjedokinja P. C. od 26. veljače 2020. i svjedokinje A. M. K. od 29. veljače 2020. nisu nezakoniti dokazi.
7.1. Naime, člankom 10. stavak 1. ZKP/08. propisano je da se sudske odluke ne mogu temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, dok su prema članku 10. stavak 2. ZKP/08. nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja; povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života; povredom odredaba kaznenog postupka ili koji su izričito predviđeni odredbama ZKP/08. te za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza.
7.2. Iz zapisnika o prepoznavanju Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb od 26. veljače 2020. broj 511-19-28/3- 1070/19. i od 29. veljače 2020. broj 511-19-28/3-1070/19. (listovi 32-37 spisa predmeta), vidljivo je da su isti u cijelosti sastavljeni sukladno odredbama članka 301. ZKP/08. te su također, kako okrivljeniku koji je bio predmet prepoznavanja, tako i svjedokinjama, koje su obavljale prepoznavanje, dana sva nužna upozorenja, a odgovori svjedokinja na okolnosti iz stavaka 2.-4. navedenog članka uneseni su u zapisnike uz koje zapisnike su sačinjene i odgovarajuće snimke svih pokazanih osoba (list 53 spisa). Na sadržaj zapisnika svjedokinje nisu imale primjedbi te su ih uredno potpisale zbog čega nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika da su u zapisnik od 26. veljače 2020. uneseni odgovori svjedokinje, koje ona uopće nije dala.
7.3. Slijedom navedenog, ne radi se o razlozima, zbog čega bi zapisnik o prepoznavanju bio nezakoniti dokaz, s obzirom na to da tim dokazima okrivljeniku nisu povrijeđene temeljne vrijednosti zaštićene propisima domaćeg i međunarodnog prava. Stoga se, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, žalbenim navodima o prethodnom predočavanju fotografija okrivljenika te odabiru osoba, fizički različitih od okrivljenika, koje su sudjelovale u radnji prepoznavanja, radi o prigovorima činjenične naravi koji mogu utjecati na vjerodostojnost prepoznavanja, a te okolnosti ne utječu na zakonitost prepoznavanja. Vjerodostojnost će ocjenjivati raspravni sud koji je jedini ovlašten utvrđivati vjerodostojnost dokaza izvedenih na raspravi i s tim u vezi pravno odlučnih činjenica.
8. Okrivljenik u žalbi navodi da je policijski istražitelj koji je provodio prepoznavanje proširio opseg prikupljanja podataka i na činjenice koje se odnose na predmetno kazneno djelo čime upućuje na to da predmetni zapisnici o prepoznavanju sadrže obavijesti iz članka 208. ZKP/08. koje je prvostupanjski sud bio dužan na temelju članka 86. stavak 1. ZKP/08. izdvojiti iz kaznenog predmeta. Međutim, okrivljenik ne konkretizira koji bi točno sadržaj zapisnika predstavljao takve obavijesti.
9. Pritom se ističe da je člankom 86. stavak 3. ZKP/08. propisano da državni odvjetnik uz optužnicu za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina ne dostavlja obavijesti koje su u skladu sa člankom 208. ZKP/08. dali građani, a u skladu sa stavkom 4. toga članka, ako državni odvjetnik dostavi obavijesti iz članka 208. ZKP/08. predsjednik optužnog vijeća dužan ih je izdvojiti nakon primitka optužnice te vratiti državnom odvjetniku. Dakle, predsjednik optužnog vijeća u nastavku postupka može razmotriti takav prijedlog okrivljenika, a dužan je i pregledati spis predmeta kako bi utvrdio nalaze li se u istome obavijesti iz članka 208. ZKP/08. (službene zabilješke) koje je dužan izdvojiti i vratiti državnom odvjetniku.
10. Slijedom svega navedenog, kako žalbenim navodima okrivljenog T. L. nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 24. studenog 2022.
Predsjednica vijeća:
dr.sc. Lana Petö Kujundžić, v.r.
