REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9804/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nediljka Bobana predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić Prester kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe S. d.o.o. zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj:67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe S. d.o.o., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, od 19. srpnja 2022., broj: Pp P-8650/2020-9, na sjednici vijeća održanoj dana 24. studenoga 2022.,
p r e s u d i o j e:
I Odbija se žalba okrivljene pravne osobe S. d.o.o. kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda potvrđuje.
II Temeljem članka 138. stavka 2. točke 3 c. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/2007, 39/2013., 157/2013 i 110/2015) okrivljena pravna osoba Strabag d.o.o. se obvezuje naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna / 26,54 eura (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centa)[1] u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom pravna osobe S. d.o.o. proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u vezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i temeljem članka 38. stavak 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobođena je od kazne.
Prvostupanjskom presudom okrivljena je obvezana na plaćanja troškova postupka u iznosu od 150,00 kuna.
2. Protiv navedene presude pravodobno je podnijela žalbu okrivljena pravna osoba zbog povrede pravila postupka iz članka 179. stavka 3. i članka 159. Prekršajnog zakona, a što je utjecalo na presudu, jer da je prekršajni nalog, koji je dobio značaj optužnog akta, donijet prije samog počinjenja prekršaja, kako proizlazi iz datuma navedenih u istom, a zapisnik o očevidu da je sastavljen tri mjeseca nakon samog događaja, pri čemu je prvostupanjski sud interpretirao propuste i nejasnoće u optužnom aktu i prilozima bez traženja očitovanja ovlaštenog tužitelja i na temelju takvog optužnog akta donio pobijanu presudu.
Nadalje, u žalbi se ističe i povreda materijalnog prekršajnog prava, jer da je pravna osoba okrivljena na temelju objektivne odgovornosti za nastali događaj, bez utvrđenja krivnje određene fizičke osobe čijom radnjom ili propustom bi prekršaj bio počinjen.
Žalbom se prigovara i pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, jer da nije utvrđena niti jedna odlučna činjenica iz koje bi proizašla krivnja žaliteljice.
Predlaže se prihvatiti žalbu i osloboditi pravnu osobu od optužbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 – dalje PZ), ispitivalo je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ista pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitalo je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz čl.195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. PZ-a, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tome nije utvrđeno da postoje povrede na koje ovaj sud sukladno gore navedenom zakonskom propisu pazi po službenoj dužnosti, kao ni povrede na koje se upire u žalbi.
5. U odnosu na istaknutu povredu pravila postupka koja bi bila od utjecaja na presudu:
Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je prekršajni postupak vođen temeljem prekršajnog naloga, koji je po prigovoru okrivljene pravne osobe stavljen izvan snage i dobio je značaj optužnog akta. Iz činjeničnog opisa prekršajnog naloga - sad optužnog akta, proizlazi da je prekršaj počinjen 21. svibnja 2020. godine, te okolnost da je u zaglavlju prekršajnog naloga omaškom naveden datum 26. travnja 2020. godine, nije od utjecaja na zakonitost samog optužnog akta (ranije prekršajni nalog), jer je isti sačinjen sukladno odredbama članka 160. Prekršajnog zakona, a posebice sukladno točkama 5., 6. i 7. navedene zakonske odredbe, što znači da sadrži: činjenični opis prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje djela, vrijeme, mjesto i sredstvo počinjenja prekršaja, kao i zakonski naziv prekršaja. Nadalje, akt od 11. kolovoza 2020. godine koji prileži uz prekršajni nalog - optužni akt, predstavlja očito prijepis zapisnika o očevidu u kojem zapisniku je navedeno da je očevid započet 21. svibnja 2020. u 04,15 sati, a dovršen je dana 21. svibnja 2020. u 04,50 sati, te se kao prilog zapisniku dostavlja i kroki skica mjesta događaja koja je također sačinjena 21. svibnja 2020. godine. Kraj takvog stanja stvari prvostupanjski je sud mogao i bez očitovanja ovlaštenog tužitelja u odnosu na omaške, provesti postupak, te su bez osnove žalbeni prigovori istaknuti s osnove bitne povrede pravila postupka.
6. U odnosu na primjenu prekršajnog materijalnog prava:
Odredbama članka 60. Prekršajnog zakona propisane su pretpostavke za prekršajnu odgovornost pravne osobe:
Članak 60.
(1) Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekršajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekršaju.
(2) Propisom o prekršaju može se za prekršaj propisati prekršajna odgovornost samo pravne osobe.
(3) Sud će utvrditi prekršajno odgovornom pravnu osobu i u slučaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne može utvrditi tko je odgovorna osoba.
(4) Kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, a ovlašteni tužitelj pokrene postupak samo protiv pravne ili odgovorne osobe, ili sud u postupku utvrdi da optužena odgovorna osoba nije odgovorna osoba za taj prekršaj, sud može utvrditi prekršajnu odgovornost samo pravne osobe odnosno samo odgovorne osobe.
U konkretnom slučaju ovlašteni tužitelj nije pokrenuo postupak protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi i prvostupanjski je sud sukladno zakonu postupak proveo samo protiv pravne osobe, utvrdivši počinjenje prekršaja i odgovornost za prekršaj pravne osobe.
Stoga je neosnovana žalba i s osnove povrede materijalnog prekršajnog prava.
7. U odnosu na činjenično utvrđenje:
Prvostupanjski sud je u dokaznom postupku, na ročištu glavne rasprave 12. srpnja 2022. godine, imajući u vidu pisanu obranu okrivljene pravne osobe, proveo relevantne dokaze, prije svega uvidom u zapisnik o očevidu sastavljenom u prisutnosti oštećenika čije vozilo je bilo poliveno katranom. Iz navedenog zapisnika proizlazi da je na mjestu nezgode gdje su se odvijali radovi po okrivljenoj (rekonstrukcija ceste), zatečena mrlja od katrana i razasuti dijelovi plastične kante po kolniku, što je naznačeno i u kroki skici mjesta nezgode.
Na provedenim dokazima koje je ocijenio dostatnima, prvostupanjski je sud utemeljio svoju odluku, koju je u tom dijelu obrazložio razlozima koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
8. Na utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjena odredba članka 6. stavka 5. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ali imajući u vidu okolnosti prekršaja i budući je okrivljena pravna osoba otklonila posljedice prekršaja, prvostupanjski je sud istu oslobodio od kazne.
9. S obzirom da je ovaj Sud, odlučujući o žalbi okrivljene, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljene, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljena je obvezana na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 200,00 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.
10. Zbog naprijed izloženih razloga, trebalo je žalbu okrivljene pravne osobe odbiti kao neosnovanu i presuditi kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 24. studenoga 2022.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Marcela Soljačić Prester v.r.
Nediljko Boban v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.
