REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-1761/2020

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. B. P. i dr., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. B. F. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 25. rujna 2020., broj: 34 Pp J-1012/2019-38, u sjednici vijeća održanoj 23. studenog 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se osnovanom žalba okr. B. F., a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti u odnosu na okr. B. P., preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17. i 118/18.) okr. B. P. i okr. B. F. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

da bi :

31. svibnja 2019. oko 10,30 sati u T. B., M. l. xx na dvorištu narušavale javni red i mir na naročito drzak način tako što su vikale i galamile jedna na drugu i vrijeđale se pogrdnim riječima, nakon čega je B. fizički nasrnula na B. tako što ju je rukom udarila po usnici, dok je B. lopatom htjela nasrnuti na B.,

-pa da bi time počinile prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 4. i 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Varaždinu od 25. rujna 2020., broj: 34 Pp J-1012/2019-38 proglašene su krivim okr. B. P. i okr. B. F. da su, na način činjenično opisan u izreci počinile prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je svakoj okrivljenici izrečena novčana kazna u iznosu od po 600,00 kuna, koju kaznu su dužne platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, uz obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od po 300,00 kuna, svaka okrivljenica.

2. Protiv te presude okr. B. F. po branitelju odvjetniku F. Š. podnijela je žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se žaliteljica oslobodi od optužbe. Iz sadržaja žalbe u kojoj žaliteljica navodi da se cijeli događaj zbio u dvorištu okrivljenica te isti nitko nije niti čuo niti vidio, proizlazi da je žalba podnesena i zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. B. F. optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, a jednako je i u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.

5. Naime, okrivljenice su proglašene krivima da su narušavale javni red i mir na naročito drzak način u T. B., M. l. xx na dvorištu.

6. Prema recentnoj sudskoj praksi, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište privatne kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom.

7. U vezi navedenog, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održanoj 12. listopada 2022. zaključeno je:

„Ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj. Pritom, naravno, ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (npr. prekršaj je počinjen u stanu, a u činjeničnom opisu je navedeno da se radi o prvom katu, da je prozor na ulicu bio otvoren i sl.), a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu.“

8. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da se ponašanje okrivljenice reflektiralo (vidljivo ili čujno) na neograničenom javnom mjestu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. B. F. stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

9. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. B. F. optužuje i za koje se protiv nje vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. B. F. za predmetno djelo prekršaja oslobođena od optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

10. Kako je u povodu žalbe okr. B. F. utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba preinačiti postoje i u odnosu na okr. B. P., koja nije podnijela žalbu, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta i u odnosu na okr. B. P.

11. Budući je okr. B. F. oslobođena od optužbe, o troškovima prekršajnog postupka odlučeno u skladu sa čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 23. studenog 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenice, branitelja i tužitelja.