REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 3464/2019-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića, člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja H. P. P. d.o.o., Z., OIB ... , kojeg zastupa punomoćnik Ž. S., odvjetnik u Z., i 2. tužitelja H. C. d.o.o., Z., OIB ... , kojeg zastupa D. R., odvjetnik u Z., protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB ... , radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2671/2018-2 od 11. travnja 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3282/13-86 od 21. lipnja 2018., na sjednici održanoj 22. studenoga 2022.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se revizija tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb i ukida presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2671/2018-2 od 11. travnja 2019. u dijelu pod točkom I. izreke kao i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3282/13 od 21. lipnja 2018., u dijelu pod točkom I. izreke kojom je naloženo tuženiku solidarno naknaditi tužiteljima štetu u visini od 220.065,70 kn zajedno s dosuđenim zateznim kamatama, i u dijelu pod točkom III. izreke kojom je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljima troškove postupka u iznosu od 60.194,37 kn s pripadajućim kamatama, i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:
"I Nalaže se tuženiku solidarno nadoknaditi I i II tužiteljima štetu u iznosu od 220.065,70 kn zajedno sa zateznim kamatama koje teku za razdoblje od 11. studenog 2009. godine do 29. lipnja 2013. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osampostotnih poena, za razdoblje od 30. lipnja 2013. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja je jednaka referentnoj stopi uvećanoj za 8 postotnih poena sukladno članku 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a za razdoblje od 01. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
II Odbija se dio tužbenog zahtjeva za iznos od 4.922,00 kune, sa sporednim potraživanjem kamata na taj iznos, kao neosnovan.
III Nalaže se tuženiku nadoknaditi I i II - tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 60.194,37 kn, sa kamatom tekućom od dana presuđenja, po gore navedenoj kamatnoj stopi, u roku od 15 dana."
2. Presudom drugostupanjskog suda suđeno je:
"I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3282/13 od 21. lipnja 2018., u dijelu kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev pod točkom I izreke i u odluci o troškovima postupka pod točkom III izreke.
II Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3282/13 od 21. lipnja 2018., u dijelu pod točkom III izreke u kojoj je odlučeno o troškovima postupka."
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti ili ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti na ponovno suđenje.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. U ovoj pravnoj stvari dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19. - dalje: ZPP) s obzirom da vrijednost pobijanog dijela presude prelazi iznos od 200.000.00 kuna.
7. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete, uzrokovane naletom vozila osiguranika tuženika na vlak.
9. Nižestupanjski sudovi ocijenili su zahtjev tužitelja osnovanim. Štetu zbog zastoja u prometu i zbog izmakle koristi (nemogućnosti korištenja lokomotive od trenutka oštećenja do konačnog popravka) cijene na temelju Pravilnika o izvanrednim događajima u željezničkom prometu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 64/09. - dalje: Pravilnik). Pravnog su shvaćanja da se radi o " državnom propisu" koji djeluje prema svim sudionicima u željezničkom prometu, a što da je propisano odredbom čl. 1. navedenog Pravilnika, te dosuđuju štetu prema izračunu vještaka na podlozi elemenata iz citiranog Pravilnika.
10. Revident prigovara da je tužitelj bio dužan dokazati stvarnu štetu koju je pretrpio i to u smislu Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. 29/18. i 126/21.), pa tako i dostaviti dokaze o dobitku koji bi mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Tako da je trebao dokazati da je oštećeni vlak i prije štetnog događaja prometovao na određenim relacijama, popunjenost vlaka, stečeni prihod na tim relacijama i druge bitne pokazatelje koji da nisu ostvareni upravo zbog predmetne prometne nezgode.
11. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ne nalazi da bi bila počinjena bitna povreda parničnog postupka budući da su jasni razlozi zbog čega nižestupanjski sudovi smatraju tužbeni zahtjev osnovanim, radi čega nije počinjena istaknuta bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.
12. No osnovano revident prigovara pogrešnom pravnom pristupu jer je moguće naložiti popravljanje samo one štete koja je stvarno i nastala, kako u pogledu onoga u čemu se ista sastoji tako i u pogledu visine u kojoj je ona nastala. Neovisno što je citirani Pravilnik objavljen u službenom listu Republike Hrvatske i neovisno o sadržaju njegove odredbe čl. 1., pitanje nastanka štete uslijed zastoja u prometu i izmakle koristi ne može se u odnosu na štetnika, kao treće osobe, izračunavati u pogledu osnove i visine na temelju Pravilnika, već se izračun može temeljiti na stvarno pretrpljenoj šteti, na temelju valjanih dokaza o postojanju i visini štete, koju je on onda dužan nadoknaditi. Zbog pogrešnog pravnog pristupa ostvaren je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
13. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi nisu raspravili sve relevantne činjenice vezane za osnovu i visinu zahtjeva, valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP prihvatiti reviziju tuženika, ukinuti obje nižestupanjske odluke, i to u dijelu u kojem tuženik nije uspio u sporu (u dijelu u kojem mu je naloženo platiti glavnicu i troškove postupka, sve s dosuđenim kamatama) i predmet u tom dijelu vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Pri tome valja skrenuti pozornost da je drugostupanjski sud odlučujući o žalbi tužitelja odbio žalbu i potvrdio odluku o troškovima postupka pod točkom III. prvostupanjske odluke, iako je pravilno trebao potvrditi u dijelu prvostupanjske odluke u kojem tužitelj nije uspio sa zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad dosuđenog iznosa od 60.194,37 kn. U tom dijelu, povodom predmetne revizije, drugostupanjska odluka je neizmijenjena.
14. U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve relevantne činjenice na koje je ukazano ovim rješenjem, vodeći računa o izraženom shvaćanju u ovoj odluci.
Zagreb, 22. studenoga 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
