Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-276/2021-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Jasne Veršić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika M. K., zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 1., 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 125/11 i 143/12 – dalje u tekstu: KZ/97), odlučujući o žalbama oštećenika kao tužitelja M. P. i Ž. P. te okrivljenika M. K., podnesenima protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovnog broja 15.K-1307/17-55, od 18. prosinca 2020., u sjednici održanoj 22. studenog 2022.,
r i j e š i o j e
I. Povodom žalbi oštećenika kao tužitelja M. P. i Ž. P. te okrivljenika M. K., a po službenoj dužnosti, ukida se presuda suda prvog stupnja te se predmet upućuje tom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem.
II. Uslijed odluke pod I. žalbe oštećenika kao tužitelja M. P. i Ž. P. te okrivljenika M. K. su bespredmetne.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu je proglasio krivim okrivljenika M. K., zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, iz članka 291. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) te ga je, na temelju te odredbe, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, nakon čega je, na temelju članka 56. KZ/11, okrivljenom izrečena uvjetna osuda, na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti, ako u roku od 2 (dvije) godine (pri čemu je propušteno navesti da rok provjeravanja počinje teći od pravomoćnosti presude), ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) oštećenicima M. P. i Ž. P. je djelomično dosuđen imovinskopravni zahtjev te je okrivljenom M. K. naloženo da oštećenicima plati 30.000,00 kuna, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, dok su s preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva oštećenici upućeni u parnični postupak.
3. Na temelju članka 148. stavka 1., u vezi članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08, okrivljeni M. K. je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka.
4. Protiv navedene presude žalbu su podnijeli oštećenici kao tužitelji M. P. i Ž. P., po svojoj opunomoćenici T. M. P., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se preinači prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu, na način da se imovinskopravni zahtjev oštećenika usvoji u cijelosti "uz nalaganje dodatne obveze okrivljeniku uz uvjetnu osudu".
5. Žalbu protiv prvostupanjske presude podnio je okrivljenik M. K., bez navođenja žalbene osnove po kojoj se pobija prvostupanjska presuda i bez posebnog prijedloga drugostupanjskom sudu.
6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
7. Žalbe oštećenika kao tužitelja M. P. i Ž. P. te žalba okrivljenika M. K. su bespredmetne.
8. Oštećenici kao tužitelji su u svojoj žalbi istaknuli da prvostupanjsku presudu pobijaju zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, međutim, iz sadržaja žalbe proizlazi da se svi žalbeni razlozi, ustvari, odnose na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i to isključivo u pogledu odluke o imovinskopravnom zahtjevu. Okrivljenik nije označio žalbene osnove po kojima pobija prvostupanjsku presudu, ali iz žalbenih navoda proizlazi da se svi žalbeni razlozi odnose na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga je ovaj sud, kao sud drugog stupnja, pobijanu presudu ispitao po službenoj dužnosti, u smislu članka 476. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12
– odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 , 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 dalje u tekstu: ZKP/08) te je utvrdio da je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
8.1. Naime, prvostupanjski sud je, prilikom odluke o imovinskopravnom zahtjevu, na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08, djelomično dosudio postavljeni imovinskopravni zahtjev, na način da je okrivljenom naložio da oštećenicima plati 30.000,00 kuna, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, dok su s preostalim dijelom oštećenici upućeni na ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u parnični postupak. U obrazloženju presude, izneseni su vrlo šturi razlozi u pogledu odluke o imovinskopravnom zahtjevu, na način da je samo vrlo kratko navedeno zbog čega je taj zahtjev dosuđen djelomično, a ne u cijelosti. Međutim, kod toga prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge o tome zbog čega smatra da bi bili ispunjeni uvjeti i za takvu djelomičnu dosudu imovinskopravnog zahtjeva, što je svakako bio dužan učiniti.
8.2. Naime, u ovom kaznenom postupku se okrivljeniku stavlja na teret da, kao odgovorna osoba trgovačkog društva R.-g. d.o.o., u svojstvu direktora, nije proslijedio računovodstvu tog društva, pravomoćno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zaboku poslovnog broja Ovr-73/10, od 21, siječnja 2010., kojim je određena ovrha na njegovoj plaći, čime da je pričinio štetu oštećenicima u iznosu od najmanje 30.000,00 kuna. Međutim, prema podacima u spisu proizlazi da je rješenje o ovrsi doneseno stoga što okrivljenik nije postupio po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Zagrebu poslovnog broja P-2102/98, od 9. lipnja 2004., kojom je pravomoćno utvrđena osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja M. P. i Z. P. te je naloženo tuženiku M. K. da tužiteljima isplati iznos od 73.872,62 kune, sa zakonskim zateznim kamatama, u roku od 15 dana. Tražbina u navedenom iznosu je proizašla iz ranijeg poslovnog odnosa između okrivljenika i oštećenih kao tužitelja, s osnove štete koju su pretrpjeli zbog neadekvatnog izvođenja radova na kući oštećenika, a sam okrivljenik taj dug ni ne osporava.
8.3. Dakle, o potraživanju oštećenika kao tužitelja je već pravomoćno odlučeno u parničnom postupku, iz kojega je i proizašao ovršni postupak, tijekom kojega je došlo do (ne)postupanja okrivljenika, koje su oštećenici kao tužitelji pravno kvalificirali kao kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 1.,2. i 3. KZ/97. U takvoj situaciji, kada je o tražbini oštećenika nedvojbeno već pravomoćno odlučeno, prvostupanjski sud je bio u obvezi dati jasne i uvjerljive razloge zbog čega drži da su ispunjeni zakonski uvjeti da im se u ovom kaznenom postupku dosudi imovinskopravni zahtjev, koji je odnosi na isto ono potraživanje o kojem već postoji pravomoćna sudska odluka u parničnom postupku. Radi se o odlučnoj činjenici, u pogledu koje su u potpunosti izostali razlozi u prvostupanjskoj presudi, na koji način je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08, radi čega je prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
9. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze, a po potrebi i nove, ako se za tim ukaže potreba, nakon čega će donijeti novu, zakonitu odluku, koju će potom valjano i potpuno obrazložiti, u skladu s odredbom članka 459. ZKP/08. Pri tome se skreće pozornost prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku mora voditi računa o tome da je o potraživanju oštećenika već donesena pravomoćna sudska odluka, a da se imovinskopravni zahtjev oštećenika odnosi na istu tu tražbinu pa da bi, u slučaju da im se dosudi imovinskopravni zahtjev, oštećenici dobili mogućnost naplate jednog te istog potraživanja po dvije pravne osnove. Također, a nastavno na navedeno, treba imati u vidu i to da se u ovom postupku okrivljenik tereti za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, koje je materijalno kazneno djelo, budući da je posljedica sastavni dio zakonskog opisa tog kaznenog djela pa je stoga, za njegovu opstojnost nužno da je uslijed (ne)postupanja okrivljenika ostvarena zabranjena posljedica iz bića kaznenog djela, odnosno u konkretnom slučaju da je nastala šteta za oštećenike. Prema podacima u spisu, šteta za oštećenike je nastupila zbog neadekvatnog izvođenja radova na kući oštećenika, što je već pravomoćno utvrđeno, radi čega je potrebno pažljivo procijeniti je li time što bi okrivljenik, prema navodima optužnice, propustio rješenje o ovrsi poslati u računovodstvo društva, oštećenicima ponovno nastala šteta u istom iznosu, i može li se uopće raditi o ovom kaznenom djelu, o čemu je nužno dati jasne, uvjerljive i neproturječne razloge.
9. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci po članku 483. stavku 1. ZKP/08.
Split, 22. studenog 2022.
Predsjednica vijeća:
Maria Majić, v. r.
