Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž-2318/2021-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Z. P., iz Z., OIB …, kao pravnog slijednika N. P.

– M. (OIB:…) iz Z., koju zastupa punomoćnica M. P. K., odvjetnica u Z., protiv tuženice - protutužiteljice R. A. – Ć. (OIB: …) iz Z., koju zastupa punomoćnica L. P., odvjetnica u Z., radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ps-360/2017-83 od 26. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 22. studenoga 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja-protutuženika Z. P. kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-360/2017-83 od 26. travnja 2021. godine u pobijanoj točki I. izreke, te dijelu točke III. izreke kojim tužitelju-protutuženiku nisu dosuđeni troškovi postupka.

II Odbija se žalba tuženice-protutužiteljice R. A.-Ć. kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps- 360/2017-83 od 26. travnja 2021. godine u pobijanoj točki II. izreke, te dijelu točke III. izreke kojim tuženici-protutužiteljici nisu dosuđeni troškovi postupka.

III Odbijaju se zahtjevi tužitelja-protutuženika i tuženice-protutužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu citiranom u izreci odlučeno je: „I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice - protutuženice N. P. – M. koji glasi:

"I Zamjenjuje se ugovor slijedećeg sadržaja:

Između R. A.-Ć. iz Z., kao najmodavca s jedne strane i N. P.-M. iz Z., kao najmoprimca s druge strane, temeljem čl. 31. Zakona o najmu stanova, zaključen je sljedeći

UGOVOR O NAJMU STANA NA NEODREĐENO VRIJEME SA ZAŠTIĆENOM

NAJAMNINOM

Članak 1.

Najmodavac daje najmoprimcu u najam stan u Z., I kat, ravno. Stan se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, sobice, WC-a, predsoblja i hodnika, ukupne površine 100 m2.

Članak 2.

Najmoprimac ima pravo u zgradi se koristiti drvarnicom u podrumu i spremištem na tavanu koji pripadaju stanu te zajedničkim prostorijama, uređajima i zemljištem.

Članak 3.

Ugovorne strane utvrđuju da je iznos zaštićene najamnine za najam stana iz čl. 1. ovog ugovora 894,00 kn mjesečno.

Najamnina se plaća u svakom mjesecu do 10. dana tekućeg mjeseca neposredno vlasniku - najmodavcu.

Članak 4.

Najmoprimac plaća, osim najamnine i utrošak za vodu prema mjesečnom obračunu i broju članova obitelji.

Sve druge troškove koji stižu na uplatnicama na ime najmoprimca (struja, komunalne usluge i dr.) plaća najmoprimac.

Članak 5.

Najmodavac daje u najam stan koji je predmet ovog Ugovora najmoprimcu u stanju u kakvom se nalazi na dan sklapanja ugovora.

Članak 6.

Troškove redovitog održavanja stana (ličenja zidova, drvenine i dr.) kao i troškove sitnih popravaka unutarnjih instalacija vode, struje i dr. snosi najmoprimac.

Članak 7.

Najmoprimac se stanom može koristiti samo za stanovanje.

Najmoprimac ne može dati drugoj osobi stan ili dio stana u podnajam ili ga iznajmljivati za privatni smještaj osoba te ne može u stanu obavljati poslovnu djelatnost.

Članak 8.

Ovaj Ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme počevši od dana zaključenja i potpisivanja ovog Ugovora.

Članak 9.

Ugovorne strane preuzimaju prava i obveze iz ovog ugovora te ga u znak prihvaćanja potpisuju jer će, u protivnom, Ugovor zamijeniti ova presuda.

II. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice R. A. – Ć. koji glasi:

I. Zamjenjuje se ugovor slijedećeg sadržaja:

Između R. A. Ć. iz Z., OIB: …, kao najmodavca s jedne strane i N. P.-M. iz Z., OIB: …, kao najmoprimca s druge strane, temeljem Zakona o najmu stanova zaključen je slijedeći:

UGOVOR O NAJMU STANA NA NEODREĐENO VRIJEME SA TRŽIŠNOM

NAJAMNINOM

Članak 1.

Najmodavac daje najmoprimcu u najam stan u Z., I. kat, ravno, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, sobice, wc-a, predsoblja i hodnika, ukupne površine 105,53 m2, u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, opisan kao III. Etaža: 0/0 kat. čestice 2178/3

Najamna stambena zgrada, … sa dvorištem, površine 85,6 čhv odnosno 308 m2 neodvojivo povezano s vlasništvom 1. Trosobnog stan sa nusprostorijama u prvom katu, upisan u zk. ul. 14653, E-3, k.o. Grad Z.

Članak 2.

Najmoprimac ima pravo u zgradi se koristiti drvarnicom u podrumu i spremištem na tavanu, koji pripadaju stanu te zajedničkim prostorijama, uređajima i zemljištem.

Članak 3.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je iznos najamnine za najam stana iz članka 1. ovog Ugovora 5.604,75 kn mjesečno.

Najamnina se plaća unaprijed do svakog 10. dana u mjesecu za tekući mjesec, neposrednom vlasniku-najmodavcu.

Članak 4.

Najmoprimac plaća, osim najamnine, i utrošak za vodu prema mjesečnom obračunu i broju članova obitelji.

Sve druge troškove koji stižu na uplatnicama na ime najmoprimca (struja, komunalne usluge, pričuva i dr.) plaća najmoprimac.

Članak 5.

Najmodavac daje u najam stan koji je predmet ovoga Ugovora najmoprimcu u stanju u kakvom se nalazi na dan sklapanja Ugovora.

Članak 6.

Troškove redovitog održavanja stana (ličenje zidova, drvenine i dr.) kao i troškove popravaka unutarnjih instalacija vode, struje, plina i dr., snosi najmoprimac.

Članak 7.

Najmoprimac se stanom može koristiti samo za stanovanje.

Najmoprimac ne može dati drugoj osobi stan ili dio stana u podnajam ili ga iznajmljivati za privatni smještaj osoba te ne može u tom stanu obavljati poslovnu djelatnost.

Članak 8.

Ovaj se Ugovor zaključuje na neodređeno vrijeme počevši od dana zaključenja i potpisivana ovog Ugovora.

Članak 9.

Ugovorne strane preuzimaju prava i obveze iz ovog Ugovora te ga u znak prihvaćanja vlastoručno potpisuju, a u protivnome ugovor će zamijeniti ova Presuda.

III. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi tužiteljice i tuženice za naknadu parničnog troška.“

Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ps-360/2017-95 od 5. rujna 2022. pozvan je Z. P. da kao nasljednik iza pok. N. P.-M. preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari, te je odlučeno da se postupak prekinut rješenjem posl. br. Ps-360/2017-92 od 18. ožujka 2022. zbog smrti tužiteljice-protutuženice N. P.-M. nastavlja.

2. Protiv navedene presude i odluke o troškovima postupka prednica tužitelja, tužiteljica-protutuženica N. P.-M. (dalje: tužiteljica) je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijana presuda preinači u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje a tužiteljici dosude troškovi žalbe parnice uvećani za troškove žalbe.

3. Tuženica-protutužiteljica R. A.-Ć. (dalje: tuženica) podnijela je žalbu protiv točke II i dijela točke III. presude, kojim joj nisu dosuđeni troškovi, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP, uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Tuženica nije odgovorila na žalbu tužiteljice dok tužiteljica u odgovoru na žalbu tuženice predlaže istu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troškova odgovora na žalbu.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Postupajući u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije ostvarena niti bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., na koju se ukazuje u žalbama, jer presuda o odlučnim činjenicama sadrži valjane razloge, kako će nastavno biti obrazloženo.

8. Nije ostvarena niti bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 190. st. 2. i 3. ZPP, istaknuta u žalbi tužiteljice. Prvostupanjski sud je bio ovlašten dopustiti preinaku protutužbenog zahtjeva i uz protivljenje tužiteljice kao protutuženice, ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa između stranaka, kao što je to slučaj u predmetnom postupku.

9. Pri tom se u obrazloženju prvostupanjske presude navodi da, budući da je u ovom ponovnom postupku koji je započet tužbom od 24. lipnja 2009., i dalje sporno postoje li na strani tužiteljice zakonske pretpostavke za nadomještanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom, to je u smislu odredbe čl. 189. ZPP, tuženica mogla do zaključenja glavne rasprave podnijeti protutužbu koja je u vezi s tim zahtjevom.

10. Radi toga prvostupanjska odluka, suprotno navodima žalbe, sadrži razloge o dopuštenosti protutužbe u ovom postupku.

11. U postupku koji je prethodio ovom, presudom broj Ps-336/2009 od 29. svibnja 2015., nadomješten je ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme sa zaštićenom najamninom, na temelju utvrđenja da tužiteljica N. P. – M. ima status zaštićenog najmoprimca na predmetnom stanu, a odbijen je kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženice R. A. – Ć. za iseljenje tužiteljice i predaju joj u posjed predmetnog stana.

12. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-7669/15 od 3. listopada 2017., potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odbijen protutužbeni zahtjev za iseljenje i predaju posjeda predmetnog stana, a u dijelu kojim je nadomješten ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme sa zaštićenom najamninom presuda je ukinuta, jer u postupku nije raspravljen prigovor tuženice jesu li u času stupanja na snagu Zakona o najmu stanova (Narodne Novine broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06 - dalje: ZNS) 5. studenoga 1996., tužiteljica i njezin prednika bili vlasnici useljive kuće, odnosno je li u smislu odredbe čl. 30. st. 2. ZNS, na strani tužiteljice i njezinog prednika postojala zapreka za sklapanje ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom, a što je raspravljeno u ovom ponovnom postupku.

13. U postupku nije sporno da tužiteljica ima status najmoprimca na stanu u Z., na I katu površine 100 m2, koji stan je u vlasništvu tuženice (radi čega su bespredmetni navodi žalbe o tome da nije ocijenjeno konačno rješenje nadležnog upravnog tijela Grada Z. o vođenom upravnom postupku radi ishođenja tog statusa) , ali je i u ovoj žalbenoj fazi postupka sporno jesu li u vrijeme stupanja na snagu ZNS, 5. studenoga 1996., tužiteljica i njezin prednik V. M. bili vlasnici useljive kuće, odnosno je li u smislu odredbe čl. 30. st. 2. ZNS, na strani tužiteljice i njezinog prednika postojala zapreka za sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom, te može li tuženica u svojstvu vlasnice stana zahtijevati sklapanje ugovora o najmu s tužiteljicom sa slobodno ugovorenom najamninom. Sporan je i prigovor zastare za plaćanje tržišne najamnine.

14. Uvidom u Ugovore o darovanju od 10.10.1996. i 12.10.1996., na kojim je ovjera potpisa darovatelja V. M. i N. P.- M. izvršena 14. ožujka 1997., te Rješenje Općinskog suda u Poreču, broj Z-511/97 od 21. ožujka 1997., utvrđeno je da je V. M. tužiteljici darovao svoju nekretninu upisanu u zk. ul. br. 65 k.o. L. z. - kuća s 530 m2, a da je potom tužiteljica tu istu nekretninu darovala svom sinu, Z. P., navodeći u tom Ugovoru da je razlog darovanja starost i bolest V. M. i nje zbog čega se ne mogu više brinuti o nekretnini, te da je na temelju navedenih Ugovora vlasništvo nekretnine V. M. u zemljišnim knjigama preneseno 21. ožujka 1997. na ime sina tužiteljice, Z. P., nakon što su svoje potpise na Ugovorima darovatelji ovjerili 14. ožujka 1997.

15. Radi toga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da su V. M., odnosno tužiteljica, u vrijeme stupanja na snagu ZNS 5. studenoga 1996. bili vlasnici kuće s 530 m2 upisane u zk. ul. br. 65 k.o. L.

16. Samim sklapanjem ugovora o darovanju (neposredno pred stupanje na snagu novog ZNS 5. studenoga 1996.) tužiteljica i njezin suprug nisu prestali bili vlasnici kuće, već je obdarenik, sin tužiteljice, stekao pravni osnov za prijenos prava vlasništva nekretnine na svoje ime (za što je pretpostavka i ovjera potpisa darovatelja, koja je izvršena nakon stupanja na snagu ZNS).

17. Na okolnost useljivosti kuće u Istri sud je saslušao niz svjedoka te je utvrđeno da su tužiteljica i njezin pok. suprug običavali boraviti u toj kući 4-5 mjeseci, da je bila namještena za stanovanje, imala struju i vodu, kuhinju, spavaonice i sanitarni čvor te je bila uređena kao i svaka druga kuća u kojoj se stanuje, te da je novi vlasnik, nakon što je kuća prodana, obnovio samo niski objekt uz kuću. Kuća je 2000. godine prodana za iznos od 100.000 DEM.

18. Radi toga prvostupanjski sud pravilno zaključuje, pošavši od toga da svrha zaštićene najamnine i zaštićenog najmoprimca ima izraženu socijalnu zaštitnu funkciju odnosno da je smisao zaštićene najamnine rješavanje stambenog problema na privilegirani način za one najmoprimce čije imovno stanje ne omogućava rješavanje stambenog problema na drugi način (kupnjom ili izgradnjom stana odnosno kuće, najam sa slobodno ugovorenom najamninom), a da su u konkretnom slučaju tužiteljica i njezin prednik V. M. u vlasništvu imali useljivu kuću koju su nekoliko mjeseci godišnje koristili za odmor te su je neposredno prije stupanja na snagu ZNS darovali sinu tužiteljice koji je tu kuću prodao 2000. za iznos od 100.000 DEM, da je imovno stanje tužiteljice i njezinog prednika bilo vrlo solidno te da nema potrebe da se njihov stambeni problem rješava na privilegirani način, najmom stana u vlasništvu tuženice uz plaćanje joj zaštićene najamnine.

Osnovan je zato zaključak suda, a na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja, da je na strani tužiteljice i njezinog prednika V. M. postojala zapreka iz čl. 31. st. 2. alineja 2 ZNS za sklapanje ugovora o najmu predmetnog stana sa zaštićenom najamninom, jer su tužiteljica i njezin prednik u vrijeme stupanja na snagu ZNS, 5. studenoga 1996., bili vlasnici useljive kuće.

19. U odnosu na navode žalbe tužiteljice kojima prigovara odluci o protutužbenom zahtjevu, koji je odbijen kao neosnovan, valja prije svega naglasiti da tužiteljica nema pravnog interesa, u situaciji kada je u tom dijelu uspjela u sporu, prigovarati postupanju suda u odnosu na protutužbeni zahtjev. Iz navoda same tužiteljice u podnesku od 15.7.2013. proizlazi, da je postupak prvostupanjskog suda pod posl. br. P-6173/08. vođen radi iseljenja i predaje posjeda spornog stana, dakle ne radi se o istovjetnom tužbenom zahtjevu, te da je tamo tužiteljica (ovdje tuženica- protutužiteljica) obavijestila sud da povlači tužbu u tom predmetu.

20. U odnosu na protutužbeni zahtjev da sud donese presudu koja će zamijeniti ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme s tržišnom najamninom u iznosu od 5.604,75 kn mjesečno, pravilno prvostupanjski sud zaključuje, da tuženica na isto nije ovlaštena. Naime, u situaciji kad najmoprimac ne želi sklopiti ugovor o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom, kao u konkretnom slučaju, tuženica u svojstvu vlasnika stana i najmodavca po sili zakona, ne može putem suda tužiteljicu prisiliti na sklapanje takvog ugovora. To iz razloga što odredbama ZNS nije određeno da najmodavac u okolnostima iz čl. 31. st. 2. ZNS može tražiti zaključenje ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom, slijedom čega je i protutužbeni zahtjev pravilno ocijenjen neosnovanim.

21. Naime, suprotno navodima žalbe, ZNS izričito propisuje da je najmoprimac ovlašten tražiti donošenje presude kojom se zamjenjuje ugovor o najmu stana. Na isto ne utječe odluka ovog suda u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za iseljenje tužiteljice iz spornog stana, jer je isti bio utemeljen na tvrdnji, da tužiteljica stan koristi bez pravne osnove, što ne stoji jer je tužiteljica stekla status najmoprimca po samom zakonu. Isto nije prepreka podnošenju takvog zahtjeva, utemeljenog na drugoj činjeničnoj osnovi (pri čemu iz spisa predmeta proizlazi da je prvotna tužiteljica preminula nakon donošenja prvostupanjske presude, a u predloženom ugovoru o najmu nije traženo da stan s njom koriste druge osobe).

22. Prvostupanjski je sud, suprotno žalbenim navodima, vodio računa o historijatu odnosa između stranaka te je isti i pravilno utvrdio, a na temelju tako, pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, donio je i zakonitu odluku.

23. O svemu navedenom dao je i iscrpne, logične i pravno utemeljene razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

24. Odluka o troškovima postupka pravilno je donesena, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP, budući da stranke nisu uspjele s tužbenim niti protutužbenim zahtjevom.

25. U skladu s navedenim odlučeno je, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, te u odnosu na troškove žalbenog postupka, na temelju čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, kao u izreci.

U Zagrebu, 22. studenoga 2022.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić, v.r.