Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 37 Gž Zk-529/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Tanji Novak-Premec kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice A. B. V. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnica M. T., odvjetnica u Z., protiv protustranke A. Š. G. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik u Z. i protustranke D. V. iz Z., OIB: …, radi upisa zabilježbe spora, odlučujući povodom žalbe protustranke A. Š. G. izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 11. travnja 2022. poslovni broj: Z-2224/22-5 (Ozn. Z-68300/21), 21. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke A. Š. G. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Z-2224/22-5 (Ozn. Z- 68300/21) od 11. travnja 2022.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk.ul. 1092 k.o. Š. pod poslovnim brojem: Z-24877/2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke odbijen je prigovor protustranke A. Š. G. iz Z., OIB: … i potvrđeno rješenje poslovni broj: Z-68300/2021 od 27. prosinca 2021. U točki II. izreke određena je zabilježba odbijenog prigovora od 17. siječnja 2022. i dopuna prigovora od 17. siječnja 2022. pod Z-2224/22 protustranke A. Š. G. iz Z., OIB: … u zk.ul. 1092 k.o. Š., a u točki III. izreke naložena je provedba.

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija protustranka A. Š. G. (dalje u tekstu: protustranka) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica ocjenjuje žalbene razloge neosnovanim i predlaže odbiti žalbu protustranke.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Predmet postupka prijedlog je predlagateljice za zabilježbu spora na nekretninama upisanim u zk.ul. 1092 k.o. Š. na temelju tužbe koju je predlagateljica kao tužiteljica podnijela protiv protustranke D. V. i protustranke A. Š. G. kao tuženika radi utvrđenja da je navedena nekretnina bračna stečevina predlagateljice i protustranke D. V. svakog u ½ dijela, zatim radi utvrđenja ništetnim ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključen između protustranke D. V. kao I. tuženika i protustranke A. Š. G. kao II. tuženice te radi uspostave zemljišnoknjižnog stanja na toj nekretnini kakvo je bilo prije provedbe rješenja posl.br. Z-32498/2020 i brisanja prava vlasništva protustranke A. Š. G.. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor protustranke A. Š. G. podnesen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta posl.br. Z-68300/2021 od 27. prosinca 2021. kojim je na temelju naprijed navedene tužbe podnesene Općinskom građanskom sudu u Zagrebu dopuštena zabilježba spora na nekretnini upisanoj u zk.ul. 1092 k.o. Š., sada u vlasništvu protustranke.

6. Prigovor protustranke protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjski sud ocijenio je neosnovanim budući je o prijedlogu za zabilježbu spora odlučeno primjenom članka 117. i 118. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19 – dalje u tekstu: ZZK) te članka 86. stavkom 1. ZZK kojim je propisano da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava kao i članka 87. stavkom 1. istog Zakona kojim je propisano da zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz članka 86. stavka 1. ZZK kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Kako tužiteljica tužbom traži, između ostalog, da je stekla pravo suvlasništva (kao bračnu stečevinu) na ½ dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 1092 k.o. Š. te uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja posl.br. Z-32498/2020, prvostupanjski sud zaključuje da je ispunjena pretpostavka zemljišnoknjižnog upisa iz članka 86. stavka 1. ZZK jer će se u slučaju udovoljenja tužbenom zahtjevu moći takav upis dopustiti.

6.1. Tvrdnje protustranke da je na temelju valjanog pravnog temelja stekla predmetnu nekretninu kao i da nije primila tužbu radi utvrđenja ništetnosti od 23. prosinca 2021. uslijed čega ne zna za sadržaj tužbe, prvostupanjski sud ocijenio je da nisu od značaja za pravilnost pobijanog rješenja kao što nije od značaja niti istaknuti prigovor zastare dok u svezi predloženih dokaza saslušanjem stranaka i svjedoka ukazuje da sud u zemljišnoknjižnom postupku sukladno članku 100. stavku 1. ZZK odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka, osim u slučajevima kada je to tim Zakonom određeno, a da u konkretnom slučaju nije propisana obveza suda održavanja ročišta niti izvođenje dokaza saslušanjem.

7. U žalbi protustranka smatra da je uz prijedlog trebao biti priložen izvod iz matične knjige vjenčanih kojim bi predlagateljica dokazala da je u braku sa prostustrankom D.

V. te da je bila u braku 14. srpnja 2020. kada je sklopljen kupoprodajni ugovor čime bi dokazala i pravni interes, a koji dokaz predlagateljica nije dostavila. Smatra da nisu ispunjene pretpostavke za upis zabilježbe spora budući da predlagateljica nije uz tužbu, a niti uz ovaj prijedlog priložila dokaz o braku zbog čega sud nije mogao u strogo formalnom postupku kao što je zemljišnoknjižni postupak, donijeti zaključak da su u ovom slučaju sve pretpostavke ispunjene. Navodi i da zemljišnoknjižni sud vjeruje navodima tužbe koja je nepotpuna kao i prijedlog, no da bez tog dokaza (izvod iz matične knjige vjenčanih) nije mogao donijeti odluku pogotovo kada se predlagateljica poziva na bračnu stečevinu. Poziva se na sadržaj članka 3. kupoprodajnog ugovora od 14. srpnja 2020. kojim prodavatelj jamči kupcu da je nekretnina isključivo njegovo vlasništvo, da ne predstavlja bračnu stečevinu te da na njoj ne postoji neko pravo trećega koje isključuje, umanjuje ili ograničava kupčevo pravo..., a koji sadržaj prvostupanjski sud nije cijenio jer da je to ocijenio ne bi dozvolio upis zabilježbe. Ističe da u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora nije mogla zaključiti da je sporna nekretnina bračna stečevina te se poziva na načelo poštenja i povjerenja u zemljišne knjige.

8. Budući da protustranka ne konkretizira, a niti sadržajem žalbe ne upućuje na bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka koju bi prvostupanjski sud počinio, pobijano rješenje i stanje spisa predmeta koje je prethodilo donošenju istog ispitano je primjenom članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZPP) koji se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje na temelju članka 99. stavka 2. ZZK te je utvrđeno da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka na koje se u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

9. Protivno navodima žalbe prvostupanjski sud pravilno je ocijenio da su za predloženu zabilježbu spora ispunjene opće pretpostavke za predloženi upis iz članka 117. stavka 1. ZZK kao i posebne pretpostavke propisane člankom 86. stavkom 1. ZZK budući je predlagateljica podnijela tužbu protiv protustranaka između ostalog i radi uspostave zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini upisanoj u zk.ul. 1092 k.o. Š., zk.č.br. 1574/1 – oranica G. površine 1025 m2 te da je protustranka A. Š. G. dužna trpjeti brisanje svojeg prava vlasništva upisanog na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenim 14. srpnja 2020. između protustranaka za koji traži da se utvrdi ništetnim. Stoga bi ishod povodom navedene tužbe predlagateljice mogao utjecati na uknjižbu knjižnog prava tužiteljice.

10. Žalbeni navodi kojima ukazuje da je predmetnu nekretninu stekla s povjerenjem u zemljišne knjige nisu odlučni za predmetni zemljišnoknjižni postupak te je takve činjenice kao i dokaze na te činjenice protustranka ovlaštena iznositi u parničnom postupku budući zemljišno knjižni sud ne ispituje osnovanost tužbenog zahtjeva iz tužbe već samo utvrđuje postojanje pretpostavki za zatraženi upis zabilježbe spora. S tim u vezi pravilno se prvostupanjski sud poziva i na članak 100. ZZK kojim je propisano da zemljišnoknjižni sud odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka osim u slučajevima kada je tim Zakonom određeno što konkretno nije slučaj.

11. Iz naprijed navedenih razloga žalba protustranke ocijenjena je neosnovanom zbog čega je istu valjalo odbiti, potvrditi rješenje zemljišnoknjižnog suca i naložiti brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk.ul. 1092 k.o. Šestine pod poslovnim brojem: Z- 24877/2022, sve na temelju članka 149. stavka 3. ZZK.

U Varaždinu 21. studenog 2022.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec, v.r.