REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

Poslovni broj: Ref 29 P : P-4027/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Josip Mrkonjić u pravnoj stvari tužitelja N.

M., OIB… .S.,zastupana po punomoćniku

Ž. O., odvjetniku u S. protiv tuženika 1.K. M., K. S.,, 2. I. M.,

S., zastupana po O. M. i partneri, S., 3. V. K.,

S.; 4. A. M., S., zastupana po

punomoćnici V. J., odvjetnica u S., 5.S. D.,

S., zastupana po O. M. i partneri,S., radi Stvarno - pravo vlasništva nekretnine, dana 16. studenog 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica N. M., OIB….naspram

tuženika K. M., I. M., V. K., A. M. i S.

D., suvlasnica nekretnine označene kao čest. zem. 755/1 ZU 10810 k.o. S.

za 13320/48480 dijela, pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi za k.o. S. na svoje ime za 13320/48480 dijela, uz istodobno brisanje tog prava sa imena K. M., I. M., V. K., A. M. i S. D. za po

1998/48480 dijela.

Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana naknaditi tuženiku pod 2 parnični trošak u iznosu od 11.250,00 kuna.

III Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana naknaditi tuženiku pod 2 i 5 parnični trošak u iznosu od 15.375,00 kuna.

IV Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana naknaditi tuženiku pod 4 parnični trošak u iznosu od 19.062,00 kuna.

Obrazloženje

Kod ovog suda zaprimljena je dana 1. travnja 2016. godine tužba tužiteljice N. M. protiv tuženika 1. K. M., 2. I. M., 3. V. K. 4.

A. M. i 5. S. D. radi utvrđenja prava vlasništva i izdavanje

tabularne isprave.

U tužbi se navodi da je tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao čestice zemlje 755/1 ZU 10810 K.O. S. za 111/404 dijela.

Pravo suvlasništva navedene nekretnine u naznačenom suvlasničkom dijelu tužiteljica je stekla nasljeđivanjem iza svog oca pok. M. K., koji je isto pravo stekao temeljem Kupoprodajnog ugovora od dana 3. kolovoza 1956. godine i Dopune istog Kupoprodajnog ugovora od dana 30, listopada 1960, godine sklopljenog između njega kao kupca i pok. V. K. kao prodavatelja, i to na način da je pravni prednik tužiteljice pok. M. K. postao isključivi vlasnik i posjednik dijela predmetne nekretnine. i to baš dijela koji se proteže od zapadne granice nekretnine označene kao čest. 2917 prema zapadu do ulice H. p.

Pravni prednici tužiteljice i tužiteljica koriste predmetnu nekretninu i nalaze se u poštenom i istinitom posjedu iste preko 60 godina, te je nitko nije uznemiravao u njezinom korištenju.

Prilikom sređivanja svojega zemljišnoknjižnog stanja tužiteljica je utvrdila da su tuženici pogrešno uknjiženi kao suvlasnici predmetne nekretnina, i to

- tužena ad 1 za 60/480 dijela

- tužena ad 2 za 96/480 dijela

- tuženik ad 3 za 122/480 dijela

- tužena ad 4 za 49/480 dijela

- tužena ad 5/ za 123/480 dijela

Poradi svega naprijed navedenog tužiteljica pokreće postupak i predlažu sudu donijeti slijedeću

PRESUDU

Utvrđuje se da je tužiteljica N. M., OIB… … naspram

tuženika K. M., I. M., V. K., A. M. i S.

D., suvlasnica nekretnine označene kao čest. zem. 755/1 ZU 10810 k.o. S.

za 13320/48480 dijela, pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi za k.o. S. na svoje ime za 13320/48480 dijela, uz istodobno brisanje tog prava sa imena

K. M., I. M., V. K., A. M. i S. D. za po

1998/48480 dijela.

Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Tuženici pod 2, 3, 4 i 5 u svom odgovoru na tužbu navode da se protive tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice.

U dokaznom postupku sud je pregledao Kupoprodajni ugovor od 03. kolovoza 1956. god., Dopunu Kupoprodajnog ugovora od dana 30. listopada 1960. godine, Izjava tuženika ad 3/ od dana 6. studenog 2015. godine. ovjerena kod Javne bilježnice J. M.-Š. iz S., nacrta zapadnog posjeda, zk izvatka Z.U.

10810 od 18.06.2015.god., izvatka iz zk Z.U. 10810 od 18.09.2017.god., zapisnika iz predmeta Gradskog poglavarstva br. 7044 od 07. kolovoza 1941. god., građevinske dozvole, rješenja o nasljeđivanju iza smrti K. V. O. -1039/83 od 20. prosinca 1983. god., rješenja Z-2353/84 ovog suda od 25. studenog 1985. god., izvatka zk Z.U. 10810 K.O. S. od 24.08.1998.god., Ugovora o darovanju od 02. prosinca 1998. god., rješenja ovog suda od 26. travnja 1999. god., spis br. Z-9674/97, proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta, te saslušao tužiteljicu N.

M. i tuženike 2. I. M., 3. V. K. 4. A. M. i 5. S. D..

Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

Tužiteljica je povukla tužbu u odnosu na tuženu pod 1 K. M. jer da je ista prodala svoj stan i prestala biti suvlasnica sporne nekretnine.

Tuženici su se usprotivili povlačenju tužbe u odnosu na tuženu pod 1.

Budući da je među strankama nesporno da je tužena pod 1 prodala svoj stan u predmetnoj zgradi i da više nije pasivno legitimirana u ovom postupku sud je u odnosu na ovu tuženicu odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

Podneskom od 13. prosinca 2021. godine tužiteljica je istakla podredni tužbeni zahtjev, međutim, kako je taj podredni tužbeni zahtjev podnesen nakon zaključenja prethodnog postupka sud o njemu nije raspravljao.

Predmet postupka je traženje tužiteljice da sud utvrdili naspram tuženika K. M., I. M., V. K., A. M. i S. D. da je

tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao čest. zem. 755/1 ZU 10810 k.o. S.

za 13320/48480 dijela, pa tužiteljica traži da joj tuženici izdaju tabularnu ispravu za upis ovih suvlasničkih dijelova.

To svoje pravo tužiteljica temelji na kupoprodajnom ugovoru koji je njen pravni prednik dana 3. kolovoza 1956. godine zaključio s V. K. i dopune tog

ugovora od 30. listopada 1960. godine.

Budući da dopuna kupoprodajnog ugovora od 30. listopada 1960. godine nije potpisana od ugovornih strana isti je nevažeći i ne proizvodi pravne učinke.

Pregledom kupoprodajnog ugovora kojeg su zaključili M. K. kao kupac

i V. K. kao prodavatelj dana 3. Kolovoza 1956. Godine sud je utvrdio da je

V. K. prodao M. K. 3/16 dijela kuće Čest. zgrade broj 2917, čest. zem. 751/1 i 754/3 K.O. S. koja se nalazi u ulici ….. i to upravo dio

kuće koji se nalazi u prizemlju, a koji sada zaprima pod najam društvo "naša djeca

B." i kuhinje sa spremom te klozet i hodnika između glavnih prostorija i nuz-

prostorija. Uz gore spomenute prostorije kupac ima pravo ulaza i sa ulice M.

G., kao i korištenje otpadajućeg dijela vrta za odmor, sađenje, sušenje robe i slično.

Spisu nije priložen elaborat o parcelaciji predmetnih nekretnina odnosno rješenje o formiranju građevinske parcele, međutim, među strankama nije sporno da su čest. zem. 751/1 i 754/3 mijenjale oznaku i da te čestice sada nose zemljišnoknjižnu oznaku 755/1 ZU 10810 KO S..

Predmetna zgrada sagrađena je u vrijeme kada je naš pravni poredak omogućavao uspostavu različitih pravnih vlasti na pojedinim dijelovima nekretnine.

Prema odredbama Zakona o prometu zemljišta i zgrada („Službeni list“, broj 26/54, 19/55, 30/62, 53/62, 15/65, 57/65, „Narodne novine“, broj 52/73, dalje u tekstu: ZPZZ) posebni dijelovi zgrade (stanovi i poslovne prostorije) mogli su biti predmetom prava vlasništva. Isto tako, mogućnost postojanja prava vlasništva na stanu i poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade predviđao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list“ broj 6/80, „Narodne novine“ broj 53/91, 9/92 i 77/92, dalje: ZOVO), dok je šire pravno uređenje etažnog vlasništva sadržavao Zakon o vlasništvu na dijelovima zgrada („Službeni list“, broj 16/59, 43/65, 57/65, „Narodne novine“, broj 52/73, dalje u tekstu: ZVDZ). Prema ovom sustavu (suprotno načelu pravnog jedinstva nekretnine) stan ili poslovni prostor kao poseban dio zgrade predstavljali su samostalan pravni objekt s kojeg su se određena prava širila na zemljište i zajedničke dijelove zgrade, pa se etažno vlasništvo definiralo kao pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade.

Stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) i Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 108/17, dalje u tekstu: ZZK-a) u naš sustav stvarnih prava ponovno se uvode temeljna načela jednovrsnosti i nepovredivosti prava vlasništva, zaštite povjerenja u zemljišne knjige i pravnog jedinstva nekretnine. U tom smislu, jedna od opsežnijih značajnih promjena koje su u naše stvarno pravo unijete upravo je u sustavu etažnog vlasništva. Naime, ZV-e vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) izvodi iz suvlasništva nekretnine koju čini zemljište sa zgradom. Temelj vlasništva posebnog dijela nekretnine čini suvlasništvo tako da vlasništvo posebnog dijela nekretnine proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim (idealnim) dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno. Prijelaznim odredbama ZV-a posebno je uređeno pretvaranje etažnog vlasništva koje je stečeno po prijašnjim propisima u vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva prema odredbama ZV-a).

Pregledom zk izvatka ZU 10810 KO S. sud je utvrdio da je čest. zemlje 755/1 u naravi dvor 1. zk tijelo uknjiženo kao društveno vlasništvo upisano na temelju rješenja komisije za nacionalizaciju od 9. SLipnja 1960. Godine. Na predmetnom zemljištu je izgrađena zgrada i svaki vlasnik posebnog dijela zgrade imao je trajno pravo korištenja tog zemljišta.

Prava koja je vlasnik imao na građevinskoj čestici na kojoj je zgrada bila izgrađena i na dijelovima zgrade koji su služili zgradi kao cjelini ili samo nekim njezinim posebnim dijelovima bila su nedjeljivo povezana s njegovim posebnim dijelom zgrade, pa su se sve promjene u pravima na tom dijelu zgrade odnosile i na ta prava.

U konkretnom slučaju kako je riječ je o etažnom vlasništvu na posebnom dijelu zgrade stečenom na temelju prijašnjih propisa do primjene dolaze prijelazne odredbe ZV-a o uspostavi jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade.

Obzirom na propise koji reguliraju pretvorbu prava vlasništva, obilježja na kojima se temelji etažno vlasništvo prema ZV-u, te pravila o pretvaranju etažnog vlasništva na posebnom dijelu zgrade stečenog na temelju prijašnjih propisa u vlasništvo posebnog dijela nekretnine, pasivno su legitimirani svi suvlasnici nekretnine.

U konkretnom slučaju prema stanju u spisu zemljište je bilo u pravnoj vlasti jednog subjekta (društveno), a zgrada drugoga (stranaka). Ponovna uspostava pravnog jedinstva nekretnine traži uspostavu pravnog jedinstva zemljišta i zgrade i uspostavu pravnog jedinstva nekretnine (zemljišta sa zgradom) i njezinih funkcionalno samostalnih dijelova (stanova).

Radi ponovne uspostave pravnog jedinstva zemljišta i zgrade, ZV-e je odredio da zemljište i sve što je s njim trajno spojeno (zgrada i dr.) treba biti jedinstvenim objektom, a u slučaju kada to nije (kada se zgrada u privatnom vlasništvu nalazi na zemljištu koje je bilo društveno), objedinio ih je tako da je na temelju zakona vlasnik zgrade postao vlasnikom i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena (članak 367.-370. ZV-a).

U svrhu ponovne uspostave pravnog jedinstva nekretnine (zemljišta sa zgradom) s njezinim pravno osamostaljenim dijelovima (stanovima i sl.) etažni je vlasnik dobio status suvlasnika cijele nekretnine, kojemu je izvršavanje suvlasničkih ovlasti koncentrirano u prvom redu na određeni dio zgrade (stan i sl.).

Vlasnik posebnog dijela zgrade nakon stupanja na snagu ZV-a ostaje vlasnikom svog posebnog dijela nekretnine, a nositelj prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade postaje vlasnikom toga posebnoga dijela, s time da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine (članak 370. stavak 2. ZV-a).

Veličina odgovarajućeg suvlasničkoga dijela utvrđuje se odgovarajućom primjenom pravila ZV-a o veličini odgovarajućega suvlasničkog dijela nekretnine koji ovlašćuje suvlasnika da ima u svome vlasništvu posebni dio zgrade.

Polazište za utvrđivanje odgovarajućega suvlasničkog dijela je veličina odnosno vrijednost posebnoga dijela u etažnom vlasništvu u odnosu prema vrijednosti cijele nekretnine.

Dakle, kada je etažno vlasništvo na posebnom dijelu zgrade stečeno prema prijašnjim propisima, zahtjev nakon stupanja na snagu ZV-a pravilno treba biti postavljen uz primjenu načela pravnog jedinstva nekretnine imajući prednje u vidu, te na već uspostavljeno etažno vlasništvo po prijašnjim propisima, treba utvrditi odgovarajuću veličinu pripadajućeg suvlasničkog dijela cijele nekretnine (članak 370. ZV-a).

Stoga je po ocjeni ovog suda predmetno sporno zemljište nužno za redovitu uporabu zgrade pa je bilo potrebno provesti poseban postupak u kojem će ovlašteni građevinski vještak izraditi plan posebnih dijelova građevine odnosno napraviti elaborat o etažiranju koji će sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i u kojem bi bilo određeno i pravo korištenja pojedinih dijelova zemljišta. Na taj način bi znali koliki idealni dio zemljišta pripada tužiteljici. Međutim, tužiteljica u dokaznom postupku nije dostavila dokaz sukladno navedenom odnosno koliki idealni dio zemljišta pripada njenom posebnom dijelu.

S obzirom da se radi o građevinskom zemljištu koje služi redovitoj upotrebi zgradi kao cjelini, a ne samo posebnom dijelu, tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva temeljem dosjelosti.

U konkretnom slučaju tužiteljica nije na osnovu dosjelosti mogla steći pravo vlasništva na dijelu predmetnog zemljišta i iz razloga što je znala da su njeni pravni prednici imali samo pravo korištenja zemljišta, a ne pravo vlasništva. To u svom

iskazu navodi sama tužiteljica kada kaže da misli da se u to vrijeme, kada su njen djed i baka kupili dio predmetne nekretnine, zemljište nije ni moglo kupiti.

Slijedom svega navedenog sud je tužbeni zahtjev tužiteljice odbio kao

neosnovan.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

Tuženiku pod 2 je sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi, VPS i popisanom trošku trebalo obistiniti trošak sastava odgovora na tužbe 1.000,00 kuna te za zastupanje na 8 ročišta po 1.000,00 kuna, ukupno 9.000,00 kuna. Utvrđenom iznosu je trebalo pridodati 25% PDV-a u iznosu od 2.250,00 kuna, ukupno 11.250,00 kuna.

Tuženiku pod 2 i 5 trebalo je obistiniti trošak sastava odgovora na tužbu tuženika pod 5 od 1.000,00 kuna, za zastupanje tuženika pod 5 na 8 ročišta po 1.000,00 kuna, za zastupanje tuženika pod 2 i 5 na 3 ročište po 1.100,00 kn, ukupno 12.300,00 kuna. Utvrđenom iznosu je trebalo pridodati 25% PDV-a u iznosu od 3.075,00 kuna, ukupno 15.375,00 kuna.

Tuženiku pod 4 trebalo je obistiniti trošak sastava odgovora na tužbu 1.000,00 kuna, za zastupanje tuženika na 10 ročišta po 1.000,00 kuna, pristup na 1 ročište 500,00 kn, sastav 3 podneska po 1.000,00 kn, sastav 3 podneska po 250,00 kn,

ukupno 15.250,00 kuna. Utvrđenom iznosu je trebalo pridodati 25% PDV-a u iznosu od 3.812,50 kuna, ukupno 19.062,00 kuna.

U Splitu, 16. studenog 2022.

Sudac

Josip Mrkonjić,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana

od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud u

.._.._.._.._.._.._.._.., pisanim podneskom u 3 primjerka.