REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4128/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. H. iz Austrije, K., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica S. Š., odvjetnica u R., protiv tuženika Grada Rijeke, OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica B. P., odvjetnica u Odvjetničkom društvu K. i p. j.t.d., R., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1972/2021-2 od 26. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-2530/12 od 29. svibnja 2014., u sjednici održanoj 16. studenoga 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1972/2021-2 od 26. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-2530/12 od 29. svibnja 2014. u kojem postavlja pitanja za koja navodi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
„1. Da li je pravno shvaćanje izneseno u odluci Europskog suda za ljudstva prava Trgo protiv Hrvatske primjenjivo i na predmetne gdje je tužba podnesena nakon što je na snagu stupila odredba čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja navodi da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08.10.1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje drugih stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, NE računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana?
2. Može li sud prilikom donošenja odluke tumačiti zakon na način da je takvo tumačenje u cijelosti protivno izričitoj zakonskoj odredbi?
3. Da li je jedinica lokalne samouprave kada je upisana kao vlasnik nekretnina treća osoba kako je to shvaćanje izraženo u odluci Trgo protiv Hrvatske pa njezina prava (prava trećih) mogu biti povrijeđena?“
2. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tuženik se poziva na odluku Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-46/2020 od 30. siječnja 2020.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje nije podnesen.
4. Prema odredbi članka 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a neki razlozi su u toj odredbi navedeni kao osobito važni.
4.1. Prema odredbi članka 387. stavak 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavak 1. ZPP.
5. Ovaj sud je, postupajući sukladno odredbama članka 385., članka 385.a i članka 387. ZPP ocijenio kako postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Takvu ocjenu o važnosti postavljenih pitanja ovo vijeće je donijelo stoga što je pobijana odluka i pravno shvaćanje koje je u njoj izraženo u odnosu na pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, prije 8. listopada 1991., u skladu s pravnim shvaćanjem revizijskog suda zauzetom u više odluka (broj Rev-291/2014 od 17. travnja 2018., Rev-1465/2017 od 24. rujna 2020., Rev-158/2017 od 7. svibnja 2019. i dr.).
7. Pravno shvaćanje ovoga suda doneseno je na temelju shvaćanja zauzetog u presudama Europskog suda za ljudska prava (Trgo protiv Hrvatske), ali i na presudama toga suda u predmetima Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Gashi protiv Hrvatske vezano za propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi.
8. Prema pravnom shvaćanju Europskog suda za ljudska prava iznesenom u pobrojanim odlukama „u tim okolnostima, Sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao - s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba - snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavan propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja, vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.“
9. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavak 1. ZPP i za dopuštenost revizije, pa je na temelju odredbe članka 387. stavak 5. ZPP riješeno kao u izreci rješenja.
Zagreb, 16. studenoga 2022.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
