Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-840/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milene Vukelić Margan predsjednice vijeća, Helene Vlahov Kozomara članice vijeća i izvjestiteljice, Ingrid Bučković članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača R. S. iz K., OIB:…, odlučujući o žalbi vjerovnika Zavoda iz Z., OIB:…, Regionalni ured R., zastupanog po voditelju Regionalnog ureda R., A. B., dr. med spec., protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Sp-670/2021-22 od 7. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 16. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba vjerovnika Zavoda kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Sp-670/2021-22 od 7. travnja 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača R. S. iz K., (dalje potrošač).

2. U točki II. izreke zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača.

3. U točki III. izreke oslobađa se potrošač od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike Zavod i Financijsku agenciju – stari računi.

4. Protiv tog rješenja žali se vjerovnik Zavod (dalje vjerovnik) zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

5. Bitnu povredu postupka nalazi u tome što je obrazloženje rješenja nejasno, nepotpuno i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a izreka rješenja je proturječna navedenim razlozima, tako da rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Također bitnu povredu odredaba parničnog postupka nalazi u tome što je odluku donijela sudska savjetnica. Navodi da nisu bili ispunjeni uvjeti za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača iz čl. 79.a st. 2. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" broj 100/15, 67/18 i 36/22 - dalje ZSP) jer osnove za plaćanje vjerovnika nisu bile evidentirane u redoslijedu neizvršenih obveza duže od tri godine neprekidno. K tome da je vjerovnik onemogućen sudjelovati u postupku kao stranka o čijim se pravima odlučuje, pa se isti nije mogao očitovati o bitnim okolnostima. Također da sud nije utvrdio točnu i potpunu imovinu, koja ne mora biti evidentirana u javnim evidencijama, a iz koje se može naplatiti potraživanje vjerovnika. Također sud nije provjerio, niti utvrdio da li je potrošač otuđio unutar tri godine imovinu pa iz tog razloga ne bi bilo razloga za pokretanje tog postupka. K tome, potrošač je nepošten jer u roku od 15 dana od dostave poziva za očitovanje da je suglasan s provođenjem jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača nije dostavio popis svoje imovine, a izričito prema odredbi čl. 79.c st. 3. ZSP-a postoji presumpcija da je isti izjavio da nema imovine. Navodi da potrošač ostvaruje novčani primitak – mirovinu, pa stoga ima novčanih sredstava za naplatu, odnosno provedbu ovrhe pa nema razloga za pokretanje ovog postupka. Također da nije jasno kojim kriterijima se sud vodio prilikom isknjiženja određenih tražbina određenih vjerovnika.

6. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i odbiti prijedlog za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača.

7. Žalba nije osnovana.

8. Donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje ZPP), a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15, 104/17 i 36/22 - dalje: SZ) u vezi s čl. 23. ZSP-a jer rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu ni nejasni ni proturječni kako međusobno tako ni stanju spisa tako da je rješenje moguće ispitati.

9. Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. u vezi s čl. 381. ZPP-a, a koja se primjenjuje pozivom na odredbu čl. 10. SZ-a u vezi s čl. 23. ZSP-a. Ovo zato jer iz elektroničkog spisa proizlazi da je prvostupanjski sud na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče sudova objavio oglas dana 13. rujna 2021. u 14,20 sati čime je ispunio svoju obvezu iz čl. 79.f st. 1. ZSP-a, jer je time uz ostale podatke uputio i poziv vjerovnicima potrošača da u roku od 45 dana od objave oglasa ospore popis imovine koju je potrošač dostavio i/ili obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje, na koji poziv se vjerovnik nije odazvao.

10. Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 1. ZPP-a jer je odredbom čl. 79. ZSP propisano da su sudski savjetnici ovlašteni provoditi jednostavni postupak stečaja potrošača i donositi odluke, pa vjerovnik bez osnove u tome nalazi postojanje bitne povrede postupka.

11. Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi s čl. 381. ZPP-a, a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 10. SZ u vezi s čl. 23. ZSP ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna od tih povreda.

12. Naime, prvostupanjski sud povodom prijedloga Financijske agencije (dalje FINE), za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača donosi pobijano rješenje kojim otvara i zaključuje jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača te oslobađa potrošača od preostalih obveza u odnosu na vjerovnike i osnove za plaćanje kako je naprijed navedeno.

13. Naime, sud prvog stupnja utvrđuje da je potrošač na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača (7. travnja 2022.) bio neprekidno u blokadi 3876 dana, da ima evidentirane četiri neizvršene osnove koje po osnovi glavnice iznose 4.621,41 kn. Utvrđuje da potrošač ima evidentirane osnove koje FINA prestala izvršavati temeljem odredbe čl. 12. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 68/18, 2/20, 46/20 dalje- ZPONS) koje s osnove glavnice iznose 92.288,58 kn, pa stoga nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 79.a. st. 3. ZSP-a. Utvrđuje da se potrošač nije očitovao, pa se sukladno odredbi čl. 79.c. ZSP-a smatra da je suglasan, a također da potrošač nije dostavio popis svoje imovine.

14. Nadalje, utvrđuje da potrošač mjesečno ostvaruje pravo na iznos mirovine u visini od 4.226,62 kn (4.251,80 kn umanjen za porez od 25,18 kn), od čega mu se od plaće usteže iznos od 1.056,65 kn mjesečno, tako da ukupan neto iznos za isplatu potrošaču iznosi 3.169,97 kn. Polazeći od odredbe čl. 173. st. 2. i 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ) utvrđuje da je kod potrošača od ovrhe izuzet iznos od 3.169,97 kn (3/4 plaće potrošača od ukupnog iznosa od 4.226,62 kn). Obzirom na podatke HZMO, iz kojih proizlazi da potrošač nema mjesečni neto iznos u visini od 3.169,97 kn, utvrđuje da je razlika između neto isplate potrošača na račun (kojim raspolaže) i visine ¾ mirovine potrošača koji je izuzet od ovrhe iznosi 0,00 kn. Kada se ovaj iznos razlike promatra s vremenskom razdoblju od jedne godine utvrđuje da je to iznos od 0,00 kn godišnje (čl. 79.h st. 5. ZSP), a koji novčani iznos čini imovinu potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa. Utvrđuje da potrošač nema druge imovine iz koje bi se mogla unovčiti.

Stoga zaključuje da potrošač nema imovine iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici, pa utvrđuje da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 79.g st. 1. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača te istovremeno oslobađa potrošača od preostalih obveza u odnosu na navedenog vjernika.

15. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je otvorio i zaključio jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača i kada je oslobodio potrošača od preostalih obveza u odnosu na navedenog vjerovnika.

16. Naime, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kn, što je pretpostavka za otvaranje i zatvaranje postupka u skladu s odredbom čl. 79. g st. 1. ZSP-a. Prethodno je sud prvog stupnja utvrdio da potrošač nije evidentiran kao vlasnik pokretnina u evidenciji Ministarstva, Hrvatske agencije, Ministarstva, te da nema evidentiranih poslovnih udjela i vrijednosnih papira, nema u svom vlasništvu pokretne imovine niti imovinskih prava. Potrošač je u razdoblju od 1. ožujka do 31. prosinca 2019. ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 53.379,69 kn, u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 50.118,82 kn, u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31.prosinca 2021. ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 52.239,97 kn, dok je u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 28. veljače 2022., ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 11.289,82 kn.

17. Prema tome, vanjska provjera je provedena u skladu s odredbom čl. 24. st. 3. ZSP-a, pa vjerovnik bez osnove prigovara da u nazočnom slučaju sud nije utvrdio vrijednost ovršive imovine potrošača. Dakle, iz priloženih isprava proizlazi da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača bilo evidentirano četiri neizvršene osnove za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbine u iznosu do 20.000,00 kn s osnova glavnice, da je razdoblje u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene i brisane osnove neprekinuto trajalo duže od tri godine, te da nisu utvrđene činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da se radi o nepoštenom potrošaču.

18. Pri tome treba naglasiti da vjerovnici potrošača povodom objavljenog oglasa nisu obavijestili sud o postojanju neke druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, što bi prema istom propisu bila obveza vjerovnika. Utoliko su paušalni izneseni žalbeni navodi o postojanju imovine potrošača. Naime, sud prvog stupnja nije dužan utvrditi imovinu potrošača na način kako to tvrdi vjerovnik jer Zakonom je točno propisan način na koji se utvrđuje imovina i raspolaganja imovinom potrošača i to putem Fine i poziva vjerovnicima. Raspolaganje imovinom može se utvrditi isključivo na način da vjerovnici dostave dokaz za takvo raspolaganje jer iz dokumentacije koju dostavlja Fina, sud to nije u mogućnosti.

19. Naime, potrošač u konkretnom slučaju nije dostavio popis svoje imovine niti se očitovao glede suglasnosti za vođenje postupka pa se temeljem odredbe čl. 79. c. st. 2. ZSP-a presumira da je izjavio da je suglasan da se postupak provede. S tim u vezi treba dodati da presumpcija nepostojanja imovine potrošača primjenjuje se samo u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za postupak ali nije popisao imovinu (čl. 79.c st. 3. ZSP-a). U situaciji kad potrošač se ne očituje na poziv Fina-e iz čl. 79.b ZSP-a, pa se smatra da je suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja nad njegovom imovinom na temelju odredbe čl. 79.c st. 2. ZSP -a ne primjenjuje se zakonska presumpcija o nepostojanju ovršive imovine potrošača.

20. U odgovoru na žalbene navode vjerovnika treba reći da je točno da je potrošač u razdoblju od 2019. do 2022. ostvario dohodak od nesamostalnog rada u naprijed navedenom iznosu, međutim potrošač ima zaštićeni račun što znači da jedino sredstvima na istom koja su izuzeta od ovrhe može slobodno raspolagati i ona ne predstavljaju ovršivu imovinu potrošača. Naime, samo u situaciji ako potrošač ima stalna novčana primanja na kojima se ne provodi ovrha, sud će naložiti potrošaču da u roku od dvanaest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača uplaćuje na račun suda određeni iznos stalnog novčanog primanja, što u konkretnom predmetu nije slučaj jer raspoloživi iznos potrošačevog dohotka je blokiran.

21. Na žalbene navode vjerovnika valja odgovoriti da nije bitan broj dana blokade računa po pojedinoj osnovi nego ukupan broj dana blokade računa po svim osnovama. Naime, trajanje razdoblja od tri godine iz čl. 79.a st. 2. ZSP-a se utvrđuje na temelju ukupne neprekidne blokade računa potrošača po svim osnovama koje su ikad bile upisane u Očevidnik, a ne samo s obzirom na trajanje blokade računa po osnovama za koje je pokrenut postupak stečaja potrošača. Takvo stajalište je izraženo i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-995/2021 od 14. rujna 2021. Pri tome, valja istaći da je Fina javnopravno tijelo koje sudu dostavlja podatke iz evidencije koju je ovlaštena voditi i za sud su relevantni podaci koje je ona dostavila. Broj dana blokade računa naveden u prijedlogu koji je podnijela Fina neprekinuto iznosi 3668 dana, dok broj dana blokade na dan donošenja rješenja iznosi 3876 dana.

22. Kako iz priloženih isprava proizlazi da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača bilo četiri evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u iznosu do 20.000,00 kn s osnova glavnice, da je razdoblje u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje neprekidno trajalo duže od tri godine (3876 dana), te da se radi o tražbini vjerovnika u odnosu na koju je potrošač oslobođen od preostalih obveza, pravilno je sud prvog stupnja otvorio i zaključio jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača.

23. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu vjerovnika odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP-a, a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu čl. 10 SZ-a u vezi s čl. 23. ZSP-a

U Rijeci 16. studenog 2022.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić-Margan