Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                                                                     

1

Poslovni broj 13 P-32/2022-34

 

    Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

  Trg Alojzija Stepinca 3

         53000 Gospić

Poslovni broj 13 P-32/2022-34

 

 

   U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A 

 

              Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužiteljice N. M. iz G., , OIB: koju zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u G.,  protiv tuženika 1. A. Š. iz K., T.,  koju zastupa privremeni zastupnik D. C., odvjetnica u G., , 2. R. R. L. iz Nj., F., , 3. V. P. iz G.,  i 4. M. P. iz Z., , radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 11. ožujka 2024. i nakon objave dana 21. ožujka 2024.

 

                                                                         p r e s u d i o   j e :

 

              Utvrđuje se da je tužiteljica N. M. iz G., , OIB: u cijelosti vlasnica nekretnina oznake kč.br. 722 k.o. B. kuća br. 50 i 109 s dvorištem površine 99 čhv i kč.br. 723/2 k.o. B. oranica vrt više kuće površine 131 čhv što su tuženici A. Š. kao zakonska nasljednica iza pok. K. M. te R. R. L., V. P. i M. P. kao zakonski nasljednici iza pok. A. M. dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis nekretnina na ime i vlasništvo tužiteljice sve u roku od 15 dana.

 

                                                                         Obrazloženje

 

1. U tužbi od 25. veljače 2022. godine tužiteljica je navela da su na kč.br. 722 k.o. B. kao suvlasnici upisani tužiteljica u 2/4 dijela, K. M. u ¼ dijela i A. M.ć u ¼ dijela te da je isto stanje i kod Područnog ureda za katastar dok su na kč.br. 723/2 k.o. B. kao suvlasnici upisani K. M. i A. M. svaki u ½ dijela, a  u Područnom uredu za katastar kao posjednik predmetne nekretnine upisan je N. M., suprug tužiteljice koji je umro .... Tužiteljica tvrdi da je K. M. umrla te je 1. tužena A. Š. njezina kćerka i zakonska nasljednica. Isto tako da je umro i A. M. i da su iza njega ostale kćerke R. R. L.,ovdje 2. tužena i sada pokojna M. P. iza koje su ostali kćerka V. P., ovdje 3. tužena i sin M. P.2, ovdje 4. tuženik. Tvrdi da predmetne nekretnine posjeduje nesmetano više od 50 godina i da je vlasništvo istih stekla temeljem odredbe članka 159 Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima. Kako bi zemljišnoknjižno stanje uskladila sa stvarnim predlaže donijeti presudu kao u izreci.

             

2. Rješenjem suda poslovni broj P-32/2022-15 od 17. listopada 2023. tuženoj 1. A. Š. u ovoj pravnoj stvari postavljen je privremeni zastupnik u osobi D. C., odvjetnice u G. jer se tuženoj pismena suda nisu mogla uručiti na naznačenoj adresi u K., a redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao bi dugo tako da bi zbog toga za stranke mogle nastati štetne posljedice.

 

3. U odgovoru na tužbu od 26. listopada 2023. privremeni zastupnik opreza radi protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu.

 

              4. Podneskom od 2. veljače 2024. tužena V. P. navela je da se kao zakonska nasljednica iza pok. A. M. ne protivi tužbenom zahtjevu odnosno da se ne protivi upisu tužiteljice kao vlasnice predmetnih nekretnina.

 

5. Podneskom od 2. veljače 2024. tuženik M. P.2 naveo je da se kao zakonski nasljednik iza pok. A. M. ne protivi tužbenom zahtjevu odnosno da se ne protivi upisu tužiteljice kao vlasnice predmetnih nekretnina.

 

6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu i to izvatke iz zemljišne knjige i izvode iz posjedovnog lista; proveden je očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetnih nekretnina od strane sudskog vještaka geodetske struke te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka I. M. G. i L. G..

 

7. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

 

- da je predmet spora zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je dosjelošću stekla vlasništvo nekretnina oznake kč.br. 722 i 723/2 k.o. B.

 

              - da je nekretnina oznake kč.br. 722 k.o. B. u zemljišnoj knjizi i u Područnom uredu za katastar upisana u suvlasništvu tužiteljice u 2/4 dijela, A. M., B. u ¼ dijela i K. M. u ¼ dijela

 

- da je nekretnina oznake kč.br. 723/2 k.o. B. u zemljišnoj knjizi upisana u suvlasništvu A. M., B. u ¼ dijela i K. M. u ¼ dijela dok je u Područnom uredu za katastar navedena čestica upisana kao posjed N. M.,

 

- iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka da je nekretnina . 723/2 upisana u zk ul 50 k.o. B. kao oranica - vrt više kuće sa 131 čhv na suvlasnike M. K. u ½ dijela i M. A. u ½ dijela; da je predmetna . u naravi voćnjak južno od kuće dok je sjeverni dio dvorište sa bunarom na kojoj se sa istočne strane uz asfaltni put nalazi drvarnica koju po kazivanju tužiteljice koristi upravo ona; da je druga .  722 u naravi kuća br. 50 i 109 sa dvorištem površine 99 čhv vlasništvo u ¼ dijela M. K., u ¼ dijela M. A. i u 2/4 dijela M. N., ovdje tužiteljice i da je upisana u zk ul 271; da se na prijeporu nalazi obiteljska kuća u uporabi uz cestu, a na zapadnom dijelu dio gospodarske zgrade - staje; da se preostali dio gospodarske zgrade nalazi na . 723/1 koja je u vlasništvu tužiteljice; da na licu mjesta . 723/1, 722 i 723/2 čine jedinstvenu cjelinu u ogradi koja je definirana do ceste, s istočne strane žičanom ogradom na betonskim stupovima, a sa sjeverne i zapadne strane žičanom ogradom uz put

 

- iz iskaza svjedoka I. M. G., kćerke tužiteljice, da se sjeća bake i djeda s očeve strane K. i L. koji su posjedovali premetne nekretnine; da joj je otac ispričao da su baka i djed ove nekretnine zamijenili s M. A. i to prije nego su baka i djed ovdje izgradili kuću; da su baka i djed umrli u dobi od 78 godina; da joj roditelji nisu rekli  da bi se netko protivio gradnji kuće, a radi se o kući koja je i danas na predmetnim nekretninama; da je na susjednoj nekretnini postojala druga kuća u kojoj su ranije živjeli baka i djed, a kuću na predmetnoj nekretnini gradili su naknadno;  da se na predmetnim nekretninama nalazi i voćnjak, a ranije su tu bili stogovi sijena; da su vrt sadili preko puta na drugim nekretninama; da nakon zamjene nekretnina njezine prednike, majku i oca nitko nikada nije smetao u posjedu ovih nekretnina; da su A. i K. M. brat i sestra i da su njezini djed i baka upravo s njima zamijenili predmetne nekretnine; da je nasljednica K. M. kćerka A. koja živi u K., a nasljednici A. M. su kćerke R. i M. s time da je M. pokojna, a naslijedili su je kćerka V. i sin M.2; da su predmetne nekretnine u posjedu njezinih prednika najmanje 80 godina te da je na ovim nekretninama i rođena 

 

- iz iskaza svjedoka L. G., zeta tužiteljice da je prvi put na predmetne nekretnine došao 2001. te da su mu tužiteljica i pok. tast ispričali da su ovaj posjed zamijenili s K. M. koja ima kuću preko puta tužiteljičine kuće; da od tuženika poznaje samo V. P. dok mu drugi tuženici nisu poznati; da tužiteljica nikada nije smetana u posjedu ovih nekretnina otkako on ovdje dolazi odnosno od 2001. godine; da tuženici nikada nisu posjedovali predmetne nekretnine; da je sadašnje stanje nekretnina identično onom iz 2001.

 

- iz iskaza tužiteljice da se 1970. godine udala za sada pok. supruga N. i da je tada kuća već bila izgrađena; da su kuću gradili njezin pok. suprug i njegovi roditelji; da su suprugovi roditelji bili živi kad se ona udala i da je od njih čula  da su mijenjali nekretnine s K. i A. M.; da su tuženici nasljednici K. i A. M.; da ona i njezini prednici nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina i da iste posjeduju najmanje 80 godina; da nemaju nikakvih sporova sa susjedima vezano uz međe; da je vlasnica susjedne čestice broj 723/1 koju je naslijedila iza pok. supruga.

 

8. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

 

9. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

 

10. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

 

11. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

 

12. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

 

13. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

 

14. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

 

15. Na temelju utvrđenih činjenica da su tužiteljica i njezini pravni prednici u nesmetanom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina najmanje 80 godina i da su iste zamijenili s pravnim prednicima tuženika za druge nekretnine, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljice najmanje 80 godina do podnošenja tužbe (2022.). Takav zaključak podržavaju i iskazi saslušanih svjedoka koji se u cijelosti podudaraju kako međusobno tako i s navodima iz tužbe.

 

16. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

 

17. Stoga je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221a ZPP-a sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci presude.

 

                                                U Gospiću, 21. ožujka 2024.

                                                                                                            Sudac:

 

                                                                                                                             Mirjana Kosanović, v.r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u  roku od 15 dana od dana ročišta za  objavu  presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog  prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

 

Dna:

  1. Odvjetnik S. P., G.,
  2. Odvjetnica D. C., G.,
  3. Odvjetnik T. V., G.
  4. V. P., G.,
  5. M. P., Z.,

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu