Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-2495/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja zavod iz Z., OIB: …, za Područni ured u P., protiv tuženika C. o. d.d., OIB: … iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-70/2020-10 od 12. svibnja 2022., u sjednici vijeća dana 15. studenoga 2022.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-70/2020-10 od 12. svibnja 2022. te se predmet vraća istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave, i to u fazu prethodnog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-70/2020-10 od 12. svibnja 2022. suđeno je:

"I Nalaže se tuženiku C. o. d.d., OIB: … iz Z., da tužitelju zavod, OIB: … iz Z., za Područni ured u P., na ime naknade štete isplati iznos od 30.144,46 kuna (trideset tisuća stočetrdesetčetiri kune i četrdesetšest lipa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 13. studenog 2019. pa do konačne isplate po stopi koja se u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 i 29/18 – dalje ZOO-a) određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na dan stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv navedene presude tuženik je izjavio pravovremenu žalbu iz svih žalbenih razloga određenih čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), s prijedlogom da viši sud pobijanu presudu ukine.

3. Tužitelj je dostavio pisani odgovor na žalbu u kojem osporava tuženikove žalbene navode.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za isplatom regresnog potraživanja, te zahtjev za naknadom troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće činjenice:

-dana 31. svibnja 31. svibnja 1991. dogodila se prometna nezgoda koju je skrivio Z. M. upravljajući motornim vozilom registracijske oznake SP-272-30 koji je bio osiguran kod tuženika;

-u toj prometnoj nezgodi je ozlijeđen tužitelj D. G. koji je zadobio prijelom obje natkoljenice uz kraniocerebralnu ozljedu;

-rješenjem zavoda, Područna služba u P. poslovni broj KLASA:… OB: … ORBROJ: … broj spisa … od 20. svibnja 2011., koje je postalo konačno i pravomoćno, osiguraniku D. G. priznata je opća nesposobnost za rad i to 60% zbog bolesti (šizofrenije) i 40% zbog ozljede izvan rada (ozljede zadobivene u nesreći od 31. svibnja 1991. - prijelom obje natkoljenice uz kraniocerebralnu ozljedu), i to od dana 12. travnja 2011. (listovi 14-19 spisa);

-tužitelj isplaćuje redovito D. G. invalidsku mirovinu po gornjem rješenju;

-jedna od posljedica predmetnog štetnog događaja jest i umirovljenje oštećenika zbog gubitka opće radne sposobnosti i priznanje prava na invalidsku mirovinu, u čemu ozljede zadobivene u štetnom događaju participiraju s 40%;

-zbog priznatog prava na invalidsku mirovinu tužitelj je u razdoblju 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2021. tužitelju isplaćivao mjesečnu invalidsku mirovinu;

-za ranije razdoblje do 30. lipnja 2017. već je donesena pravomoćno sudska presuda, a novčana naknada je isplaćena, pa to nije predmet ovog postupka;

-u razdoblju od 1. srpnja 2017. do 28. veljače 2019. tužitelj je D. G. isplatio s osnove invalidske mirovine ukupno 26.219,50 kunu, pa 40% tog iznosa iznosi 10.487,80 kuna (list 13 spisa);

-u razdoblju od 1. ožujka 2019. do 31. prosinca 2021. tužitelj je D. G. isplatio s osnove invalidske mirovine ukupno 49.141,64 kunu, pa 40% tog iznosa iznosi 19.656,66 kuna (list 68 spisa);

-zbir oba gornja iznosa (40% isplaćene mirovine u utuženom razdoblju) jest 30.144,46 kuna.

6. Na ove utvrđene činjenice prvostupanjski sud je primijenio materijalno pravo iz čl. 161. st. 1. i 2., čl. 164. st. 1., čl. 165. st. 3. i čl. 170. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje: ZOMO), te čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO), pa presudio kao u izreci osporene presude.

7. U ovoj fazi postupka sporna je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i isplate invalidske mirovine jer tuženik tvrdi kako D. G. nije umirovljen zbog posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju već zbog bolesti šizofrenije i kroničnog alkoholizma, i to po proteku 20 godina od štetnog događaja.

8. Sud prvog stupnja smatra kako je vezan pravomoćnom odlukom upravnog tijela, ovdje pravomoćnom odlukom tužitelja o umirovljenju osiguranika D. G. donesenom u upravnom postupku, kojom je utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veze između opće nesposobnosti za rad i ozljede izvan rada, te da nije ovlašten preispitivati pravilnost iste odluke. Tom je upravnom odlukom utvrđeno kako posljedice ozljeda koje je D. G. zadobio u predmetnoj prometnoj nezgodi participiraju u nastanku njegove opće radne nesposobnosti za rad s 40%, a čime je dokazana i uzročno- posljedična veza između predmetne štete (izgubljena korist) i štetnog događaja.

9. Ovo pravno shvaćanje nije pravilno, a i u suprotnosti je s novijim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje VSRH) poslovni broj Rev 206/2022-2 od 23. ožujka 2022., Revt 469/2017 od 11. ožujka 2020., Rev-1261/21 od 2. veljače 2022., Rev-12/22 od 12. siječnja 2022. i Rev-x 165/2016 od 7. ožujka 2017.

10. Tako se u odluci VSRH poslovni broj Revt 469/2017 od 11. ožujka 2020. navodi: „Naime, kada je u drugoj parnici odlučeno o odgovornosti tuženika samo na razini prethodnog pitanja, bez obzira što je u toj parnici uzročna veza utvrđena na temelju izvedenog vještačenja, sud tom odlukom nije vezan u novoj parnici, neovisno o tome što u njoj tužitelj postavlja zahtjev u vezi istog štetnog događaja i od tuženika zahtijeva isplata po osnovi regresnog zahtjeva tužitelja radi isplaćenog razmjernog dijela invalidske mirovine. Ocjena suda u pogledu uzročne veze vezala je samo sud u postupku u kojem je donesena odluka o odgovornosti tuženika za naknadu štete osiguraniku tužitelja i ona ima pravni učinak samo u postupku u kojem je o njoj odlučeno, a nema ni značaj presuđene stvari, budući da pitanje ocjene uzročne veze nije uneseno u izreku, već je sadržano samo u obrazloženju (čl. 333. ZPP). Niti činjenica da je parnični sud vezan za odluku upravnog tijela o umirovljenju osiguranika tužitelja u granicama njezine pravomoćnosti i za činjenična utvrđenja u toj odluci, ne ograničava sud da u novoj parnici utvrđuje uzročnu vezu između ozljeda pretrpljenih u prometnoj nezgodi i štete radi koje je isplaćena invalidska mirovina. Svojom odlukom naime, on ne bi rješavao nešto inkompatibilno s onim što je već odlučilo nadležno upravno tijelo budući da u ovom predmetu nema identiteta predmeta s ranijim upravnim postupkom (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III- 350/2006 od 20. svibnja 2008.). Slijedom navedenog, time što su u postupku u dokazne svrhe bez suglasnosti tuženika uzeti u obzir nalaz i mišljenje vještaka izrađeni u drugom predmetu među različitim strankama, a istovremeno je odbijen prijedlog tuženika da se u ovom konkretnom postupku izvede medicinsko vještačenje radi utvrđivanja je li, eventualno, uzrok umirovljenja osiguranika tužitelja različit od onoga iz upravnog rješenja kojim je osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu - posljedice stradavanja u predmetnom štetnom događaju, to je takvim (nezakonitim) postupkom nižestupanjskih sudova stranci zapravo oduzeta mogućnost raspravljanja pred sudom. Tim više jer sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave i vještačenje se usmeno iznosi na glavnoj raspravi, a sud određuje hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili ih podnijeti i u pisanom obliku prije rasprave. Vještak mora obrazložiti svoj nalaz i mišljenje usmeno na glavnoj raspravi, s tim da je svrha takvog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka omogućavanje strankama da se postavljanjem pitanja vještaku razjasne eventualne primjedbe na njegov nalaz i mišljenje (čl. 4. i 259. do 260. ZPP). Stoga je na opisani način počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, čime je ostvaren revizijski razlog iz čl. 385. st. 1. toč. 2. ZPP, jer je tuženik onemogućen u raspravljanju pred sudom.“

11. Stoga, prema shvaćanju ovog višeg suda, parnični sud nije vezan odlukom tužitelja donesenom u upravnom postupku glede uzroka umirovljenja osiguranika tužitelja i dopušteno je u parnici dokazivati da radna sposobnost osiguranika tužitelja i njegovo umirovljenje nisu u uzročno-posljedičnoj vezi. O rezultatu dokazivanja i eventualnom etabliranju uzročne veze između ozljeđivanja i posljedica ozljeđivanja i umirovljenja osiguranika tužitelja ovisi i odštetna odgovornost tuženika.

12. Zbog pogrešnog pravnog shvaćanja o tome da je sud vezan upravnom odlukom u gore navedenom smislu, sud prvog stupnja nije izvodio adekvatne dokaze na okolnost da li su radna sposobnost osiguranika tužitelja i njegovo umirovljenje u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju već je tu činjenicu utvrdio čitanjem dotičnog upravnog rješenja tužitelja. Takvim (nezakonitim) postupkom prvostupanjskog suda žalitelju kao stranci zapravo je oduzeta mogućnost raspravljanja pred sudom, a što on izrijekom ističe u svojoj žalbi. Stoga je na opisani način počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP jer je tuženik onemogućen u raspravljanju pred sudom, a na što žalitelj u svojoj žalbi sadržajno ukazuje kao svoj žalbeni razlog.

13. Stoga je valjalo po čl. 369. st. 1. ZPP rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave i to u fazu prethodnog postupka.

14. U ponovljenom postupku, sud će prvog stupnja izvesti sve dokaze koje stranke predlože na bitne okolnosti, pa uključujući i one na okolnost uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i umirovljenja D. G., potom ocijeniti dokaze i utvrditi bitne činjenice te na njih primijeniti materijalno pravo i donijeti novu, zakonitu odluku.

U Zagrebu 15. studenoga 2022.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.