REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 35 Pž-2230/2020-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Srđana Šimca, predsjednika vijeća, Nikoline Mišković, suca izvjestitelja te Davora Pustijanca, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PROVENTUS d.o.o. Kali, Otočka cesta 35, OIB 22724795049, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Bačić i partneri u Zadru, M. Pavlinovića 9, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-431/19-9 od 9. ožujka 2020., u sjednici vijeća održanoj 15. studenoga 2022.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-431/19-9 od 9. ožujka 2020. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio od tuženika isplatu iznosa od 191.044,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama i iznosa od 3.300,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama (točka I. izreke). Tužitelju je naloženo naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 2.400,00 kn (točka II. izreke).

2. Predmet spora proizlazi iz štetnog događaja koji se dogodio 5. rujna 2018. Tog dana, tijekom plovidbe u kanalu između otoka Iža i Ugljana, došlo je do požara na tužiteljevom brodu Arkaj, HRB broj 10864 registarske oznake ZD R-42.

3. Brod Arkaj tužitelj je osigurao kod tuženika policom pomorskog kasko osiguranja broj 17093182200611 za razdoblje od 30. ožujka 2018. do 29. ožujka 2019.

4. Tuženik je tužitelju zbog nastanka osiguranog slučaja isplatio iznos od 1.195.420,00 kn pa tužitelj tužbom traži preostalu naknadu iz osiguranja u iznosu od 191.044,00 kn i 3.300,00 EUR. Tuženik je istaknuo prigovore mjesne nenadležnosti suda i nedostatka tužiteljeve aktivne legitimacije. Uz to, on je tvrdio i da nije došlo do štete na cjelokupnoj opremi broda te osporio visinu utužene naknade.

5. Prvostupanjski sud je utvrdio da je mjesno nadležan za suđenje u ovoj pravnoj stvari pozivom na odredbe tuženikovih Pravila za osiguranje pomorskih brodova.

6. Primjenom odredbi čl. 231., 685. i 865. st. 1. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ broj: 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13; dalje: PZ/94), prvostupanjski sud je tuženikov prigovor nedostatka tužiteljeve aktivne legitimacije, ocijenio osnovanim. Prema njegovoj ocjeni, OTP banka d.d. Zagreb, u čiju je korist vinkulirana polica osiguranja, ima opravdani interes da ne nastupi osigurani slučaj. Utvrđeno je i to da nema dokaza da je u međuvremenu brisano založno pravo te banke upisano na tužiteljevom brodu.

7. O zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka, prvostupanjski sud je odlučio primjenom odredbe čl. 154. Zakona o parničnom postupku, („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP).

8. Protiv ove presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom ovom sudu da je preinači ili ukine.

9. Tužitelj je u žalbi ponovio razloge koje je iznosio tijekom trajanja postupka pred prvostupanjskim sudom. Tužitelj je istaknuo da ima aktivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari. Nema spora oko toga da bi mu bilo uskraćeno pravo na vođenje parnice. On je napomenuo da mu je tuženik već isplatio dio osigurnine pa se pita zbog čega je to učinio ako je vinkulacija bila zapreka.

10. Tužiteljeva žalba je osnovana.

11. Nakon što je pobijana presuda ispitana na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t.

2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da ona nije pravilna i zakonita.

12. Predmet spora proizlazi iz ugovora o pomorskom osiguranju tužiteljevog broda. Zato se u postupku primjenjuju odredbe PZ-a koje reguliraju ugovor o pomorskom osiguranju.

13. Na tužiteljevom brodu je tijekom plovidbe došlo do požara. Među strankama nije sporno da je tužiteljev brod bio osiguran kod tuženika te da je nastupio osigurani slučaj.

14. Među strankama je sporno ima li tužitelj aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe i vođenje postupka u ovoj pravnoj stvari.

15. Prvostupanjski sud je tuženikov prigovor nedostatka tužiteljeve aktivne legitimacije ocijenio osnovanim, jer je zaključio da je tužitelj na temelju vinkulirane police osiguranja, OTP banci d.d. Zagreb ustupio pravo na naknadu iz osiguranja prije nastanka osiguranog slučaja. Zato je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. Ovaj sud međutim za sada ne prihvaća zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti tuženikovog prigovora nedostatka tužiteljeve aktivne legitimacije.

16. Osnovna pravna i ekonomska svrha sklapanja ugovora o pomorskom osiguranju kao pravnog instrumenta u funkciji naknade za štetu, je prebacivanje rizika za nastupanje osiguranog slučaja s osiguranika na osiguratelja. Obveza je osiguratelja da osiguraniku naknadi štetu nastalu osiguranim slučajem do visine utvrđene ugovorom o osiguranju. Postojanje štete osnovna je pretpostavka za ostvarivanje prava na naknadu iz osiguranja. Drugim riječima, osoba koja potražuje iz osiguranja mora pretrpjeti materijalni gubitak. To znači da osiguranik može biti samo osoba koja je zainteresirana da ne nastupi osigurani slučaj. Postojanje osigurljivog interesa osnovni je element svojstva osiguranika. Osiguranik mora imati osigurljiv interes u trenutku nastupanja osiguranog slučaja.

17. Prema podacima iz spisa proizlazi da tužitelj ima osigurljiv interes u ovoj pravnoj stvari. Zainteresiranost jedne osobe da ne nastupi osigurani slučaj proizlazi iz činjenice da se ta osoba nalazi u nekom pravnom odnosu prema osiguranom predmetu. Postojanje tog odnosa uzrokom je da ta osoba trpi štetu zbog gubitka osiguranog predmeta.

18. Među strankama nije sporno da upravo tužitelj ima svojstvo osiguranika iz ugovora o osiguranju sklopljenog između tužitelja i tuženika, a među njima je nesporno i da je tužitelj vlasnik broda koji je bio osiguran, koji je gorio i u odnosu na kojeg je nastupio osigurani slučaj. Pravo vlasništva nad osiguranim predmetom nije isključivi kriterij za ocjenu o postojanju interesa za osiguranje, međutim, ono se definitivno svrstava među primarne kriterije koji u pravilu sami po sebi upućuju na postojanje takvog interesa. Ipak, materijalni interes za očuvanje broda Arkaj u ovoj pravnoj stvari imalo je više osoba. Pored tužitelja, to su bili i tuženik i OTP banka d.d. Zagreb.

19. Naime, ne smije se zanemariti činjenica da je na tužiteljevom brodu (još uvijek) upisana hipoteka te da je polica osiguranja broj 17093182200611 iz ugovora o osiguranju sklopljenog između tužitelja i tuženika vinkulirana u korist OTP banke d.d. Zagreb (ponuda, list 55.-56. spisa).

20. Vinkulacija police osiguranja predstavlja ustupanje prava na osigurninu (cesija). Prijenosom prava na osigurninu vjerovnik ne postaje osiguranik. To svojstvo zadržava prvobitni osiguranik, ovdje tužitelj. Dakle, vinkulacijom police ne prenosi se svojstvo osiguranika (osiguranik sklapa osiguranje u svoje ime i za svoj račun). Vinkulacija je zapravo oblik dužnikovog jamstva za otplatu obveza vjerovniku iz ugovora o kreditu. Pravo tužiteljeve banke s osnove hipoteke na tužiteljevom brodu (čl. 231. st. 2. PZ-a) ne može se dovesti u vezu s pravom banke s osnove vinkulirane police u njenu korist, jer je riječ o dva drugačija pravna instituta iz dvije različite grane prava.

21. U vezi s vinkulacijom police, tužitelj je tvrdio da nema govora o tome da bi mu kao osiguraniku, od strane banke, bilo uskraćeno pravo vođenja ove parnice, odnosno da za to ima sve potrebne suglasnosti. Po njemu, tome u prilog ide i činjenica da mu je po tom odštetnom zahtjevu već priznata i isplaćena šteta u iznosu od 1.195.420,00 kn. Prvostupanjski sud propustio je cijeniti te tužiteljeve tvrdnje te ispitati ih.

22. Tužitelj kao osiguranik imao bi ovlaštenje tužbom zahtijevati isplatu naknade iz osiguranja (osigurnine) od tuženika kao osiguratelja. Na to upućuje dugogodišnja praksa i teorija osiguranja, podržavajuća dugogodišnja praksa trgovačkih sudova koju potvrđuje i shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto u predmetu poslovni broj Rev-1037/07-2 kojom se potvrđuje ovo pravno pitanje neovisno o drugačijem predmetu osiguranja. No, prije treba ispitati ima li tužitelj ovlaštenje za vođenje ove parnice, odnosno je li OTP banka d.d. Zagreb dala tužitelju suglasnost zahtijevati od tuženika isplatu osigurnine.

23. Slijedom navedenog vidljivo je da su mnoga pitanja u ovoj pravnoj stvari ostala nerazjašnjena i sporna. Zato je ovaj sud ocijenio da je i pobijana odluka o neosnovanosti tužbenog zahtjeva nepravilna i nezakonita te zahvaćena bitnim povredama postupka (čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a). Po ocjeni ovog suda, za sada se ne može donijeti osnovana meritorna odluka o tužbenom zahtjevu, jer još uvijek nije jasno je li tužitelj ovlašten za vođenje ove parnice.

24. Kod takvog stanja stvari, riješeno je kao u izreci (čl. 369. t. 1. ZPP-a).

25. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će otkloniti počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je upozorio ovaj sud. Vodeći računa o tužiteljevom zahtjevu, kao i o sadržaju tuženikovih prigovornih tvrdnji, prvostupanjski sud će detaljno utvrditi sve činjenice i izvesti potrebne dokaze kako bi pronašao odgovore na pitanja je li tužbeni zahtjev osnovan.

26. Kako odluka o trošku postupka ovisi o odluci o glavnoj stvari, odluka o trošku je također ukinuta. Prvostupanjski sud odluku o troškovima postupka mora detaljno obrazložiti uz navođenje parničnih radnji stranaka za koje im pripada pravo na naknadu troškova, zatim uz navođenje visine iznosa tih troškova po svakoj pojedinoj radnji, uz navođenje pravne osnove prema kojoj strankama pripada pravo na parnične troškove u dosuđenoj visini.

Zagreb, 15. studenoga 2022.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Srđan Šimac