REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Poslovni broj: Gž-1174/2022-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić kao predsjednice vijeća, Biljane Bojanić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. E. V. iz A., 11/42 zastupane po punomoćnici I. Z., odvjetnici iz L. i 2. D. P. iz P., OIB: ... zastupanog po punomoćniku N. S., odvjetniku iz P., protiv tuženika N. B. iz S., OIB:... zastupanog po punomoćnici S. R., odvjetnici iz P., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-109/2022-37 od 15. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 14. studenog 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženika, te potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli- Pola, poslovni broj P-109/2022-37 od 15. srpnja 2022.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda naloženo je tuženiku N. B. da 1. tužiteljici E.

V. isplati iznos od 27.342,00 kune sa zakonskom zateznom kamatom na pojedino naznačene iznose od po 434,00 kune, počev od 10. siječnja 2006. pa do zaključno 10. ožujka 2011. (toč. I.). T. N. B. naloženo je da 2. tužitelju D. P. isplati iznos od 27.342,00 kune sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose, od po 434,00 kune, počev od 10. siječnja 2006. pa do 10. ožujka 2011. sve u roku od 15 dana (toč. II.). Tuženiku je naloženo da 1. tužiteljici nadoknadi trošak postupka od 8.248,42 kune, sa kamatom od donošenja odluke pa do isplate, u roku od 15 dana (toč.III.), a da 2. tužitelju nadoknadi trošak postupka od 11.891,28 kuna, sa zakonskom kamatom od donošenja odluke pa do isplate, u roku od 15 dana (toč. IV.). Odbijen je kao neosnovan dio zahtjeva tužitelja za naknadom troška postupka i to 1. tužiteljice u iznosu od 14.564,08 kuna, a 2. tužitelja u iznosu od 1.758,72 kune (toč. V.).

2. Protiv te presude pravovremenu žalbu podnosi tuženik, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Ističe da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka da je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima iste, te nema razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude i rješenja navodi, o sadržaju isprava i zapisnika danim u postupku, čime je došlo do bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Navodi, vezano za počinjenu bitnu povredu, da je pobijanom presudom naveden samo sadržaj tužbe i odgovora na tužbu, kao i postupaka koji su prethodili ovom postupku, između istih stranaka, i sadržaj nalaza i mišljenja vještaka M. B., a obrazloženje kojim se prihvaća tužbeni zahtjev odnosi se samo na rečenicu da je sporna nekretnina predana tužiteljima, u ovršnom postupku, te da je do tog dana bio u posjedu tuženika bez pravne osnove. Pogrešno je prvostupanjski sud utvrdio i zaključio da je nekretnina do 14. rujna 2011. bila u posjedu tuženika bez pravne osnove, obzirom da u tom spornom razdoblju nije bila u posjedu tuženika, a na te okolnosti nisu provedeni dokazi koje je predložio tuženik, odnosno saslušanje stranaka, a ni svjedoka. Navedeno je moguće utvrditi uvidom u zapisnik o očevidu na licu mjesta od 5. ožujka 2012., kada je utvrđeno da je R. P. prethodno raskrčio predmetnu nekretninu, kako bi sud zajedno sa vještakom mogao doći na lice mjesta, pa kako je ista bila zapuštena i napuštena, istu praktički nitko nije koristio, a pogotovo to nije činio tuženik, odnosno nije bio u posjedu iste, a na koju okolnost nije proveden dokaz saslušanjem tuženika, koji je u postupcima koji su prethodili uvijek iskazivao da je u posjedu predmetne nekretnine bio još nekoliko mjeseci nakon smrti pokojne M. P., umrle 11. kolovoza 2004. Prema provedenom vještačenju građevinskog vještaka M. B. i proizlazi da je dao nalaz i mišljenje prema uviđaju koji je obavio prije desetak godina, te je vještak naveo da i tada, prije desetak i više godina, nekretnina nije bila u stanju za najam, da je bila u derutnom stanju te da on osobno ne bi dozvolio da netko stanuje u takovoj kući. Dakle, tuženik nije ostvario nikakvu korist već suprotno, započeo je ulaganja i pokušao istu dovesti u funkciju, a pobijanom presudom ga se tereti za korištenje koje uopće nije ostvario.

Žalbeni je prijedlog prihvaćanje žalbe i preinačenje pobijane presude, u cijelosti odbijanje tužbenog zahtjeva, uz nalog tužiteljima naknade troška parničnog postupka, prema popisu u spisu, uz trošak sastava žalbe i sudske pristojbe prema odluci suda, a podredno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14,70/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZPP).

4. Na žalbu tuženika nije odgovoreno.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, a pazeći pri tome, dodatno – po službenoj dužnosti, na bitnu povredu odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, ocjena je ovog suda da je u bitnom, pobijana presuda pravilna. Obzirom na žalbene razloge tuženika u dijelu u kojem se ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka, iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, valja navesti da prvostupanjski sud nije počinio tu bitnu povredu, obzirom su navedeni pobijanom presudom ipak dovoljni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje nije proturječno ni nejasno, kao što ni o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi, sadržaju isprava, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Pri tome, nisu ni počinjene ostale bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a ni materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

7. Predmet ovog spora je zahtjev 1. tužiteljice E. V. i 2. tužitelja D. P. (u nastavku 1. i 2. tužitelja), za isplatom naknade za korištenje njihove nekretnine koju tuženik posjeduje bez pravnog osnova i odbija predaju te nekretnine, a koju su rješenjem o nasljeđivanju, poslovni broj O-687/04 od 24. travnja 2004. iza pok. M. P. naslijedili svako u ½ dijela, 1. tužiteljica E.

V. i R. P. i to nekretnine k.č.br. 113/2 u naravi kuća i dvorište upisane u k.o. S..

8. U provedenom je postupku utvrđeno:

- da je tuženik N. B. protiv 1. tužiteljice i 2. tuženika R. P. vodio postupak da se naloži tuženicima u tom postupku, dužnost prodaje kuće i to k.č.br. 113/2 kuća i dvorište u k.o. S., jer je Ugovorom i ispravom majka, u ovom postupku 1. i 2. tužitelja, prodala N. B.- ovdje tuženiku, 5. kolovoza 2004. predmetnu kuću i na temelju toga da je ušao u posjed i vlasništvo, koji je postupak vođen pod poslovnim brojem P-1520/05, te je tužbeni zahtjev N. B. odbijen presudom donesenom 20. ožujka 2007., potvrđene presudom ovog suda poslovni broj Gž- 2295/07;

-da je iza sada pok. R. P., preminuo u veljači 2016., proglašen nasljednikom u ovom postupku 2. tužitelj D. P., koji je stupio u postupak;

- da je od strane N. B. i pokrenut postupak kod istog suda, pod poslovnim brojem P-939/2010, 22. travnja 2010., kojim je od tuženika E. V. i R. P. zatražio isplatu ulaganja u predmetnu nekretninu u iznosu od 80.000,00 kuna, u kojem postupku je podnesena i protutužba 17. ožujka 2011., da je N. B. u posjedu te nekretnine bez pravnog osnova, uz zahtjev za naknadu korištenja te nekretnine, koja je protutužba izdvojena i nastavljen postupak u okviru predmetnog tužbenog zahtjeva o kojem se i odlučuje;

- da je u tom pokrenutom postupku P-939/2010 odlukom ovog Županijskog suda poslovni broj Gž-1682/13 djelomičnim prihvaćanjem žalbe E. V. i R. P. preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-939/2010 od 29. studenog 2012., na način da je E. V. i R. P. naložena solidarna isplata iznosa od 18.927,01 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama nakon dana presuđenja, dok je sa preostalim dijelom zahtjeva u visini od 38.130,83 kune tužitelj u tom postupku N. B., odbijen kao neosnovanim;

- da je od strane tužitelja E. V. i R. P. vođen postupak kod prvostupanjskog suda poslovni broj P-1388/07 u kojem je zatraženo od, u tom postupku tuženika N. B., predaja u nesmetani posjed tužiteljima k.č.br. 130/2 upisana u k.o. S., kojom je prvostupanjskom presudom i obvezan tuženik na predaju u nesmetani posjed tužiteljima te nekretnine, koja je presuda donesena 8. studenog 2007., a potvrđena od strane ovog suda odlukom Gž-1033/08 od 15. lipnja 2009;

- da je temeljem te pravomoćne presude P-1388/07 od 8. studenog 2007. pokrenut i ovršni postupak Ovr-2714/09 radi predaje u posjed predmetne nekretnine tužiteljima, a koja je predaja izvršena uredovanjem 14. rujna 2011.

9. Obzirom na ovakvo utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud zaključuje, vezano za zahtjev isplate, da tuženik ne osporava da su vođeni postupci pred sudom, kao i da ističe da je on nekretninu koristio po ovlaštenju pok. M. P., kao i da je u istu ulagao misleći da će mu ta nekretnina pripasti, do trenutka kada je saznao da ju nema pravo koristiti, i to nekoliko mjeseci nakon smrti M. P., preminule 11. kolovoza 2004. , ali da nikada u njoj nije stanovao, niti je bio dužan plaćati tužiteljima naknadu za korištenje iste.

9.1. Pri tome su cijenjene i donesene presude Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž- 2295/07 od 19. siječnja 2009. kojom je potvrđena prvostupanjska odluka i odbijen zahtjev N. B. za prodajom kuće, k.č.br. 113/2 k.o. S., presuda Gž-1682/13 od 4. svibnja 2015. kojom je naložena isplata 1. i 2. tužiteljima na ime izvršenih ulaganja u nekretninu N. B., kao i rješenje prvostupanjskog suda O.-2714/09 od 4. listopada 2011., kojim je utvrđeno da je 14. rujna 2011. postupak ovrhe prema N. B. radi ispražnjenja i predaje nekretnine dovršen, a prema kojim zapisniku je i utvrđeno da je tada sporna nekretnina predana tužiteljima i da je do toga dana bila u posjedu tuženika bez pravne osnove, a tužitelji imaju pravo na naknadu štete nastale onemogućavanjem vršenja vlasničkih prava u vremenu kada je nekretninu tuženik imao u svom posjedu, temeljem odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18-dalje u tekstu: ZOO), a koja je i utvrđena građevinskim vještačenjem.

10. Nisu osnovani žalbeni navodi tuženika o pogrešnoj odluci vezano za vršenje posjeda, obzirom iz provedenih postupaka i proizlazi da je predaja u posjed izvršena tek 2011.,kada je službena osoba suda nekretninu slobodnu od osoba i stvari N. B. predala u posjed, a prije toga tuženik je predmetnu nekretninu i posjedovao jer tužiteljima nije dopušten posjed.

11. Obzirom na žalbene navode tuženika da je prvostupanjski sud odlučio time da je svoju odluku temeljio na donesenim presudama, ali nije proveo posebne dokaze, u odnosu na vršenje posjeda tuženika na predmetnoj nekretnini, isti nisu osnovani. Vezano za tuženikovu obvezu predaje predmetne nekretnine tužiteljima u posjed, koja ocjena pitanja je i od prejudicijarnog značaja za ocjenu osnove predmetnog odštetnog zahtjeva, odlučeno je i pravomoćnom presudom kojom je naloženo tuženiku predati tužiteljima nekretninu u posjed, pa budući da u pravilnost i zakonitost presude se ne može ulaziti, niti posebno cijeniti, kao i u odnosu na istu izvoditi posebne dokaze, vezano za pitanja sporne tuženikove obveze nisu od posebnog značaja.

12. Cijeneći i donesene odluke u kojima je i tuženik vršio posjed predmetne nekretnine, koju nije predao tužiteljima u posjed, tada je i bilo osnovano prihvatiti pravomoćnu odluku kojom je i utvrđena obveza tuženika na predaju koja ne bi bila niti donesena da tuženik nije vršio posjed predmetne nekretnine. Upravo stoga da je tuženik onemogućio tužitelje u vršenju njihovih vlasničkih prava, kao i činjenici da su trebali pokretati parnični postupak radi predaje u posjed, te ovršni postupak radi prisilnog ostvarenja pravomoćne sudske presude, u kojem je došlo do predaje nekretnine, proizlazi i odgovornost tuženika za naknadu štete prouzročene u vidu izmakle koristi.

13. Ocjenjujući pitanje obveze tuženika na naknadu štete, koja predstavlja izmaklu korist koja je spriječena tuženikovom radnjom posjeda nekretnine, ista je i pravilno dosuđena, obzirom da nisu imali nekretninu, nisu mogli s njom raspolagati, odnosno istu preurediti kako bi mogli steći korist, takva korist je i utvrđena prema provedenom vještačenju, te je i utvrđena visina izmakle koristi, obzirom da ista nije bila upotrebljiva za turistički najam, kao ni imala uvjete za stanovanje, pa je stoga i zbog nemogućnosti utvrđenja stvarne namjene, kakvoće i opremljenosti prostora dana prosječna tržišna vrijednost zakupa koja je podijeljena na polovinu u odnosu na svakog tužitelja, uz umanjenje za 70% vrijednosti zbog znatno umanjenog uporabnog stanja.

14. Opće pretpostavke odgovornosti za štetu sukladno ZOO-u kao općim propisom, uređene su na način da je pretpostavka odgovornosti subjekt odgovornosti za štetu i to odgovorna osoba, štetna radnja štetnika, a to je i postupak kojim se oštećeniku nanosi šteta. Pretpostavka nastanka štete temelji se i na uzročnoj vezi ili sprječavanju povećanja imovine, kao i povredom pravno zaštićenog interesa, a koji predstavlja uzrok koji je doveo do određenih štetnih posljedica, a isti se odnosi i na postupke tuženika odnosno ljudske radnje, koja je u provedenim postupcima i utvrđena, da je bila neprekinuta, pa dok je ona i postojala tuženik je kao štetnik i odgovoran za navedene posljedice.

15. Stoga je prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica i pravilno primijenio materijalno pravo, a ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, kao ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pa je žalba tuženika odbijen kao neosnovana na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a.

16. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbe, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 166. ZPP- a.

U Puli-Pola 14. studenog 2022.

Predsjednica vijeća

Nataša Babić,v.r.