Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 12 Gž Ovr-352/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. D. S. ", s.a., koje posluje kao neregulirano društvo za sekuritizaciju osnovano sukladno pravu V. V. L., 6, L., upisano u registar trgovine i kompanija Luksemburga pod brojem ... OIB: ..., zastupanog po članovima uprave P. R. i P. P. 6, rue L., a ovi po punomoćniku M. B., odvjetniku iz Z., protiv ovršenika J. V. iz M., OIB: ..., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Ovr-103/2021 od 10. svibnja 2022. i žalbi protiv rješenja istog suda, poslovni broj Ovr-103/2021 od 9. rujna 2022., dana 14. studenoga 2022.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenika J. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Ovr-103/2021 od 10. svibnja 2022.

II Odbija se žalba ovršenika J. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Ovr-103/2021 od 9. rujna 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja, riješeno je:

"I. Sud određuje predloženu ovrhu sukladno prijedlogu ovrhovoditelja od dana 26. kolovoza 2021. godine koji je sastavni dio ovog rješenja.

II. Trošak ovrhovoditelja određuje se u iznosu od 5.881,86 kuna."

2. Rješenjem suda prvog stupnja, poslovni broj Ovr-103/2021 od 9. rujna 2022., riješeno je:

"Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe kao neosnovan."

3. Protiv citiranog rješenja o ovrsi žalbu je izjavio ovršenik pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predložio da se žalba uvaži, pobijano rješenje o ovrsi ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, odnosno da se predmetna ovrha odgodi. U žalbi ističe da je pobijano rješenje doneseno uz apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), jer nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati. Naime, da nije vlasnik drugih nekretnina što slijedi iz Uvjerenja Državne uprave broj UP/I-701-03/22-02/26, da mu nije pružena mogućnost dokazivanja i očitovanja na navode ovrhovoditelja, kao i to da je sud dužan po službenoj dužnosti cijeniti ništetnost ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu, s obzirom da se radi o ugovorima o kreditu koji su ništetni, i to Ugovor o hipotekarnom kreditu od 16. listopada 2007. i Ugovor o nenamjenskom kreditu za reprogram obveza od 20. srpnja 2010., a kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Ovršenikovo pravo na dom nije vezano isključivo u pogledu hipoteke u korist ovrhovoditelja, jer je postojala mogućnost da pokrene ovrhu na drugom predmetu i sredstvu ovrhe.

4. Protiv prvostupanjskog rješenja od 9. rujna 2022. žalbu je izjavio ovršenik zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predložio da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, odnosno da se predmetna ovrha odgodi. U žalbi ističe da je pobijano rješenje doneseno uz apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati. U konkretnom slučaju je ovrha određena na temelju solemnizirane privatne isprave odnosno ovršnog javnobilježničkog akta a na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je održan 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda utvrditi da li je ovršna isprava ništetna. S obzirom na praksu Suda Europske unije sud prvog stupnja je trebao utvrditi da li je ovršenik potrošač te da li se u konkretnom slučaju radi o ništetnim ugovornim odredbama.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ovršenik ukazuje u žalbama, jer pobijana rješenja imaju razloga o odlučnim činjenicama i mogu se ispitati.

7. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditelj protiv ovršenika podnio prijedlog za ovrhu radi naplate novčane tražbine na temelju Ugovora o hipotekarnom kreditu broj 3211181393 od 16. listopada 2007. koji je solemniziran kod javnog bilježnika broj OV-8010/2007 od 18. listopada 2007. te je zasnovano založno pravo u korist "Zagrebačke banke" na nekretnini ovršenika kojem je osigurano potraživanje u iznosu od 22.600,00 EUR (nenamjenski kredit).

9. Da je 30. svibnja 2017. zaključen Trostrani ugovor o ustupu i prijenosu tražbine od strane Z. kao ustupitelja, A. D. d.o.o., kao primatelja i ustupitelja, te ovrhovoditelja, kao primatelja, koji je solemniziran kod javnog bilježnika broj OV-7143/2017 od 19. srpnja 2017. Ovrhovoditelj tvrdi da ima dospjelu tražbinu prema Izvodu iz poslovnih knjiga od 15. kolovoza 2021. na ukupan iznos od 35.630,66 EUR od čega glavnica iznosi 22.147,52 EUR, na koji iznos teku zakonske zatezne kamate, sve u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za EUR na dan plaćanja. Također da po Ugovoru o hipotekarnom kreditu potražuje iznos od 32.118,18 EUR, a po Ugovoru o namjenskom kreditu za reprogram daljnji iznos od 3.512,48 EUR što ukupno čini iznos od 35.630,66 EUR, zbog čega je sud prvog stupnja donio rješenje o ovrsi i odredio ovrhu na nekretnini ovršenika.

10. Prema čl. 50. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17 i 131/20 - dalje OZ) ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave iz razloga navedenih u toč. 1. do 11., dok je st. 5. istog članka propisano da u povodu žalbe iz st. 1. ovoga članka sud pazi po službenoj dužnosti na razloge iz st. 1. toč. 1., 3. i 5. ovoga članka, te na okolnost da je u slučaju iz st. 1. toč. 6. ovog članka ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. ovog Zakona. Sud pazi po službenoj dužnosti i na pogrešnu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku.

11. Člankom 15. ZID OZ ("Narodne novine", broj 73/17) i čl. 8. ZID OZ ("Narodne novine", broj 131/20) propisani su posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretninama, tako da je iza članka 80.a dodan novi članak 80.b koji glasi:

(1) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kn, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.

(2) Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje razmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

12. Prema shvaćanju zauzetom na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. studenoga 2020. slijedi da u slučaju kada ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80.b st. 2. i 3. OZ prvi put istakne u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocjeni navode ovršenika i da razloge je li ili nije došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

13. Rješenjem ovog drugostupanjskog suda broj Gž Ovr-546/21 od 24. veljače 2022. uvažena je žalba ovršenika te je ukinuto rješenje o ovrsi i predmet vraćen sudu prvog stupnja s nalogom da isti postupi sukladno navedenom pravnom shvaćanju.

14. Zaključkom od 28. veljače 2022. pozvan je ovrhovoditelj da se izjasni o prigovorima ovršenika, te je isti podneskom od 3. ožujka 2022. naveo da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni čl. 80. b OZ budući je ovrha pokrenuta radi namirenja novčane tražbine koja je osigurana založnim pravom, pa se u konkretnom slučaju primjenjuje čl. 77. st. 1. OZ.

15. ZID OZ/17 nije derogirao primjenu čl. 77. OZ odnosno primjena odredbe čl. 80. b OZ je isključena zbog primjene čl. 77. OZ. U pogledu stanja duga i vrijednosti nekretnine da neovisno o omjeru vrijednosti nekretnine i tražbine ovrhovoditelja isti ima zakonsko pravo tražiti ovrhu na nekretnini dok god njegova tražbina nije u cijelosti namirena, a postoji založno pravo na nekretnini. Također, da je irelevantan podatak je li ovrhovoditelj pokušao ovrhu na novčanim sredstvima jer s obzirom na upis založnog prava ima pravo izbora prilikom načina ostvarenja svoje tražbine. Drugim riječima, ima pravo tražiti ovrhu na predmetu zaloga, neovisno o tome je li pokušao ovrhu na novčanim ili drugim sredstvima, budući da takav redoslijed pokušaja namirenja ne poznaje niti jedan pozitivni propis, kao što niti ovrha na nekretnini nije krajnje sredstvo, već samo jedna od mogućnosti da vjerovnik namiri svoju tražbinu, dakle pravo je vjerovnika da odluči kojim će je sredstvom i predmetom ostvariti.

16. Uvidom u priloženi zk. izvadak u odnosu na čest. zem. ... u naravi kuća i dvorište površine 500 m2 utvrđeno je da je na drugom suvlasničkom dijelu ovršenika za ½ etažno vlasništvo (E-2) u listu "C" upisano založno pravo u korist ovrhovoditelja.

17. Prema zaključku sa sjednice predsjednika građanskih odjela županijskih suda i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. zaključeno je da žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu čl. 80. b OZ ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80. b OZ u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

18. Pri tome valja imati u vidu da je sud prvog stupnja zaključkom od 9. rujna 2022. uputio ovršenika da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga koji su predviđeni čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave odnosno nije ovlašten na temelju iste tražiti ovrhu protiv ovršenika, u kojem postupku će se raspraviti prigovori ovršenika koji se odnose na ništetnost odredbi Ugovora koji se odnose na promjenjivu kamatnu stopu. To dalje znači da je sud prvog stupnja postupio sukladno zaključku sa sastavka predsjednik građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022.

19. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ potvrditi rješenje o ovrsi suda prvog stupnja.

20. Ovršenik je također zatražio odgodu ovrhe smatrajući da su se u konkretnom slučaju ispunili uvjeti iz čl. 65. st. 1. OZ kojom je propisano da na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, dok je drugi uvjet da je ovršenik poduzeo neku od pravnih radi koje su zakonom taksativno navedene u odredbama iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do 8. OZ.

21. Odlučujući o prijedlogu za odgodu ovrhe sud prvog stupnja je isti odbio kao neosnovan budući da ovršenik nije dokazao pretpostavke iz naprijed citirane zakonske odredbe, odnosno nije učinio izvjesnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti u čemu bi se konkretno šteta sastojala.

22. Naime, pojam nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ne može se tumačiti samo činjenicom provođenja ovrhe, a ovršenik u svom prijedlogu nije naveo konkretne dokaze o tome na što bi se odnosila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, jer prisilno ispunjenje potraživanja ovrhovoditelja koje je određeno u ovršnoj ispravi ne ukazuje samo po sebi na nastup nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, jer ovrhovoditelj je ovlašten zahtijevati prisilno ostvarivanje svoje tražbine ukoliko ovršenik svoju obvezu nije ispunio.

23. Dakle, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da se u konkretnom slučaju nisu ispunili uvjeti iz čl. 65. st. 1. OZ.

24. Slijedom navedenog valjalo je odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ.

U Zadru, 14. studenoga 2022.

Sutkinja

Franka Zenić , v.r.