REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 89 Pž-4607/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Josip Turkalj, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja JOVANE PUHALO, OIB 14668588599, Zagreb, Berislavićeva 12, koju zastupa punomoćnik Maro Mihočević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević i Bajs d.o.o., Zagreb, Smičiklasova 18, protiv protivnika osiguranja PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o., OIB 49518016639, Zagreb, Aleksandra Hondla 2, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-210/2022 od 19. listopada 2022., 14. studenog 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja Jovane Puhalo kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-210/2022 od 19. listopada 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane protivniku osiguranja provođenje odluka donesenih na skupštini društva od 30. kolovoza 2022.

2. Protiv ovog rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), te predlaže pobijano rješenje ukinuti. Traži trošak žalbenog postupka u iznosu od 2.362,50 kn.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predlagatelj osiguranja podnio je tužbu radi utvrđenja ništetnosti i radi pobijanja odluka skupštine društva od 30. kolovoza 2022. iz razloga što skupština društva nije sazvana sukladno odredbi čl. 277. st. 6. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15; dalje: ZTD) i jer predlagatelju osiguranja nije omogućeno sudjelovanje kao oporučnom nasljedniku pokojnog člana društva na skupštini društva.

5. Potrebno je navesti da tužbeni zahtjev za ništetnost i pobijanje odluka skupštine društva jednako glasi na utvrđenje ništetnosti.

6. Osnovano predlagatelj osiguranja ističe da je pogrešno stajalište suda prvog stupnja da nije moguće utvrditi aktivnu legitimaciju predlagatelja osiguranja u odnosu na ništetnost. Naime, ništetnost može tražiti svaka osoba koja ima pravni interes, a predlagatelj osiguranja, kao oporučni nasljednik svakako ima pravni interes.

7. Prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine podnesen je u sklopu parnice (sud prvog stupnja razdvojio je parnicu od postupka za određivanje privremene mjere). Radi li se o ništetnosti ili pobojnosti proizlazi samo iz razloga navedenih u tužbi, odnosno poziva li se tužitelj na odredbe o ništetnosti ili pobojnosti.

8. Pobijati odluke glavne skupštine mogu samo osobe kojima je takvo pravo predviđeno zakonom (čl. 449. u vezi s odredbom čl. 362. ZTD-a).

9. Odredbom čl. 129. st. 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19; dalje: ZN) propisano je da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. Dakle, u slučaju da predlagatelj osiguranja bude utvrđen nasljednikom na njega je poslovni udio pokojnog člana društva Dražena Mišine prešao u trenutku smrti pokojnog ostavitelja tj. 24. rujna 2019.

10. Predlagatelj osiguranja samostalno nije aktivno legitimiran pobijati odluke skupštine društva na temelju odredbe čl. 449. ZTD-a, jer aktivnu legitimaciju, a s obzirom na to da je prijeporno tko je nasljednik, imaju potencijalni sunasljednici zajednički, jer oni upravljaju i raspolažu svime što čini nasljedstvo, i to po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima (čl. 141. st. 1. ZN-a). S obzirom na to da potencijalni nasljednici imaju suprotne interese u konkretnom slučaju bilo je potrebno od ostavinskog suda zatražiti postavljanje skrbnika ostavine sukladno odredbi čl. 128. st. 1. ZN-a.

11. Pogrešno je stajalište suda prvog stupnja da predlagatelj osiguranja u slučaju ništetnosti odluka skupštine ne može tražiti privremenom mjerom zaustavljanje primjena odluke skupštine za koje se tužbom traži da se utvrde ništetnima.

12. Potrebno je navesti da je Zakon o trgovačkim društvima zakon koji je u odnosu na nevaljanost odluka skupštine, lex specialis u odnosu na Ovršni zakon, te se u konkretnom slučaju nije niti mogla donijeti privremena mjera zaustavljanja odluka skupštine društva suprotno odredbi čl. 363.b ZTD-a.

13. Naime, odredbom čl. 363.b ZTD-a propisano je da sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništetnom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta.

14. Prema tome, predlagatelj osiguranja je mogao zatražiti određivanje privremene mjere kojom se zaustavlja primjena odluka za koje se tužbom traži utvrđenje ništetnosti tih odluka.

15. Međutim, odlučni uvjet za određivanje privremene mjere u slučaju eventualne ništetnosti odluka skupštine je da bi odlukama skupštine mogla biti učinjena šteta društvu, a ne članovima društva.

16. Predlagatelj osiguranja uopće ne tvrdi da bi spornim skupštinskim odlukama društvu tj. protivniku osiguranja mogla nastati nepopravljiva šteta ako ne bi bila određena predložena privremena mjera.

17. Budući da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere uopće nije tvrdio da bi društvu mogla nastati nepopravljiva šteta ako se ne odredi predložena mjera, prijedlog za određivanje predložene mjere valjalo je odbiti, ali iz razloga koje navodi ovaj drugostupanjski sud, a ne iz razloga koje je naveo sud prvog stupnja, pa je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Zagreb, 14. studenog 2022.

Sudac

Josip Turkalj

Broj zapisa: eb314-b7d8d

Kontrolni broj: 04a84-8fee0-d8734

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=JOSIP TURKALJ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.