Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-615/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Ani Grbavac, temeljem nacrta odluke sudske savjetnice Tamare Žuljan Roščić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja J. S. iz Z., OIB:…, protiv ovršenice M. D. iz S. B., OIB: … zastupane po opunomoćeniku M. K., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda Slavonskom Brodu, poslovni broj 14 Ovr-1046/2022-4 od 21. rujna 2022., dana 8. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda Slavonskom Brodu, poslovni broj 14 Ovr-1046/2022-4 od 21. rujna 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenice M. D. iz S. B., OIB: …, za odgodom ovrhe, kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žali ovršenica pobijajući isto u cijelosti, i to zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/1992, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje: ZPP), a koji se zakon u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20; dalje: OZ), s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijano rješenje te odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom, podredno da ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Na žalbu je odgovoreno, u kojem odgovoru je ovrhovoditelj predložio odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a te sukladno odredbi čl. 50. st. 5. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti pogrešnu primjenu materijalnog prava, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. OZ-a na koji pazi po službenoj dužnosti.

6. Odlučujući o prijedlogu za odgodu ovrhe prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan pozivajući se na odredbe čl. 210. OZ i čl. 65. OZ-a.

7. Odredbom članka 210. OZ, propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1., prema odredbi članka 209. stavak 5. ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu d donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog članka na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavak 1. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavak 1. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50 i 53).

8. Odredbom čl. 65. st. 1. t. 1.-10. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke).

9. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi, moraju kumulativno biti ispunjene dvije pretpostavke da bi sud dozvolio odgodu ovrhe.

10. U konkretnom slučaju, ovrhovoditelj je protiv ovršenice pokrenuo ovršni postupak kod FINE radi naplate tražbine po osnovu dosuđenog iznosa po presudi Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj 5 P-1280/2019-22 od 10.01.2022. ispravljene rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj 5 P-1280/2019-23 od 10.01.2022. koja je postala pravomoćna 28. lipnja 2022.

11. Ovršenica je 8. rujna 2022. podnijela prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika sukladno članku 210. OZ. Ista da je protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž426/2022-3 od 28.06.2022., kojom presudom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj 5 P-1280/2019-22 od 10.01.2022. godine ispravljena rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj 5 P-1280/2019-23 od 10.01.2022., dana 17.08.2022. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske podnijela prijedlog za dopuštenje revizije.

12. Navodima u prijedlogu za odgodu, po ocjeni ovog suda, ovršenica nije dokazala da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu pa već samim time nije učinila niti vjerojatnim nastup nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Stoga, pravilno je shvaćanje prvostupanjskog suda da nije ispunjena subjektivna pretpostavka za odgodu ovrhe, te ovaj sud prihvaća stav prvostupanjskog suda da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinila vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke) jer konkretno ne navodi u čemu bi provedbom ovrhe za njega nastupila ta nenadoknadiva šteta, odnosno teško nadoknadiva šteta.

13. Pored navedenog nije ispunjen niti drugi uvjet budući da je revizija izvanredni pravni lijek radi kojeg se sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a ne može odgoditi provedba ovrhe.

14. Ovršenica u žalbi kao i u prijedlogu navodi da ovrhovoditelj potražuje visoki novčani iznos te da ukoliko uspije sa revizijom da ne bi mogla povratiti navedeni novčani iznos.

15. Međutim ovršenici je za odgovoriti da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan, budući je u konkretnom slučaju za istaknuti da kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja da treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

16. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, ovršenica nije pružila niti jedan dokaz na okolnost da bi, u slučaju da se ovrha proglasi nedopuštenom, bila u nemogućnosti namiriti se od ovrhovoditelja, slijedom čega ovršenica nije učinila vjerojatnim koju bi to nenadoknadivu štetu pretrpjela provedbom predmetne ovrhe. Vrijedi istaknuti kako nastanak nenadoknadive štete ovršenica nije dužna dokazati, ali je dužna dostaviti dokaze kojima bi učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe nenadoknadiva šteta nastala.

17. Ovršenica u žalbi ističe prigovor prijeboja, međutim istoj je za odgovoriti da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da procesnopravni prigovor radi prebijanja nije dopušten u ovršnom postupku, jer on nije dopušten ni u parnici nakon zaključenja prethodnog postupka, a niti u žalbi protiv sudske odluke. Prigovor radi prebijanja nije moguć u ovršnom postupku jer je postojanje vjerovnikove tražbine već utvrđeno ovršnom ispravom.

18. Slijedom navedenog žalbeni razlozi ovršenice ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanih rješenja.

19. Stoga je, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a, trebalo odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu, 8. studenog 2022.

Sutkinja:

Ana Grbavac, v. r.