Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

Poslovni broj: 100. Pr-3149/2021-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, na temelju prijedloga sudske savjetnice Sanele Samardžić, u pravnoj stvari tužiteljice G. Š., OIB: ..., iz O., koju zastupa opunomoćenica A. B., odvjetnica u O., protiv tužene poliklinike, OIB: ..., O., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. rujna 2022. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenice tuženice I. R., 11. studenog 2022. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj poliklinici, OIB: ..., O., isplatiti tužiteljici G. Š., OIB: ..., iz O., iznos od 7.823,29 kuna (sedam tisuća osamsto dvadeset tri kune i dvadeset devet lipa) / 1.038,33 eura (tisuću trideset osam eura i trideset tri centa)[1] bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 652,61 kn od 16. ožujka 2016. pa do isplate,

- na iznos od 650,31 kn od 16. travnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 653,87 kn od 16. svibnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 642,10 kn od 16. lipnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 652,97 kn od 16. srpnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 650,61 kn od 16. kolovoza 2016. pa do isplate,

- na iznos od 649,47 kn od 16. rujna 2016. pa do isplate,

- na iznos od 648,62 kn od 16. listopada 2016. pa do isplate,

- na iznos od 655,49 kn od 16. studenoga 2016. pa do isplate,

- na iznos od 652,03 kn od 16. prosinca 2016. pa do isplate,

- na iznos od 650,79 kn od 16. siječnja 2017. pa do isplate,

- na iznos od 664,44 kn od 16. veljače 2017. pa do isplate,

izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj poliklinici, OIB: ..., O., naknaditi tužiteljici G.i Š., OIB: ..., iz O., prouzročeni parnični trošak u iznosu 2.250,00 kuna (dvije tisuće dvjesto pedeset kuna) / 298,63 eura (dvjesto devedeset osam eura i šezdeset tri centi)[2] zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 11. studenog 2022. do isplate, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 6. ožujka 2021. ovom sudu podnijela tužbu kojom kao radnica od tuženice kao poslodavca zahtijeva isplatu razlike plaće na temelju čl. III. Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim 26. listopada 2011. Navodi kako je u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženice koja predstavlja javnu službu. Tužiteljica navodi kako je 23. studenog 2006. između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i Sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. i iznosi 5.108,84 kune, dok je povećanje osnovica za preostali 6 % iz 2009. sporazumno odgođeno, sukladno čl. III. Dodatka, a odredbama članova IV.-V. ugovoreno je daljnje, postupno povećanje osnovice radi uskladbe plaće u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011. između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5 godina, a zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, tužiteljica smatra kako je primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla 26. siječnja 2017. Tužiteljica navodi kako Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno valjani Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl. 3. Zakona o osnovici plaće u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama, te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12) kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Dodaje kako je u navedenom smislu odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10) i bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12). Vlada RH i Sindikati javnih službi su 28. prosinca 2018. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene člana IV. st. 5. u vezi s članom VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom čl. III. Izmjena Dodataka sporazumu ugovoreno je da "osnovica za obračun plaće u javnim službama će iznositi 5.415,37 kn bruto, za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu da je poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama“. Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosno na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS od 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. Državni zavod za statistiku je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP- a za treće tromjesečje 2015. u kojem se navodi kako je BDP realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom Državnog zavoda za statistiku od 4. prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi upravo 2%, tužiteljica smatra kako je krajem studenog 2015. ispunjen uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu. Tužiteljica navodi kako mu je tuženica od veljače 2016. obračunavala plaće po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto 5.415,37 kuna, te po osnovi manje isplaćene plaće za razdoblje od veljače 2016. do siječnja 2017. potražuje razliku od 7.823,29 kn.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu ne spori kako predstavlja javnu službu u smislu odredbe iz članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Tuženica ističe kako je člankom III. Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama propisano kako će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto i to za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku RH ukaže na rast međugodišnjeg BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto. Navodeći kako je prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku zabilježen negativan rast tromjesečnog BDP-a od listopada 2011. do rujna 2014. tuženica smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka III. Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Tuženica zaključno predlaže da sud odbije tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom, te da istu obveže na plaćanje parničnih troškova.

3. U tijeku postupka sud je pročitao ugovor o radu tužiteljice, obračunske isprave za isplatu plaće tužiteljice, izračun razlike plaće tužiteljice, Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., Arbitražnu odluku od 7. prosinca 2011., izvješća Državnog zavoda za statistiku, te ostalu dokumentaciju u spisu.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće na temelju čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

6. Među strankama nisu sporne činjenice relevantne za ovaj spor, odnosno da je tuženica u utuženom razdoblju isplaćivala plaću tužiteljici primjenjujući osnovicu u iznosu 5.108,84 kune, odnosno za siječanj 2017. osnovicu u iznosu 5.211,02 kuna, da je u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, tj. od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. BDP ostvario negativan rast, ukupno 12 tromjesečja, te da je PBD u drugom tromjesečju 2015. ostvario rast od 1,2 %, a u trećem tromjesečju 2015. 2,8 % u donosu na isto razdoblje prethodne godine, a što proizlazi iz izvješća Državnog zavoda za statistiku koji su prilog tužbi.

7. U ovom postupku sporno je pravo tužiteljice na isplatu razlike plaće na temelju odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu.

8. Iako to izričito ne navodi u odgovoru na tužbu, pozivajući se na negativan rast BDP-a, tuženica smatra kako se odgoda uskladbe iz čl. VII. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu odnosi i na povrat osnovice reguliran u čl. III. istog dokumenta, te da je primjena osnovice iz čl. III. odgođena za dvanaest tromjesečja. Ovaj sud smatra kako primjena uvećane osnovice iz čl. III. nije odgođena primjenom odredbe čl. VII st. 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast 12. tromjesečja (od listopada 2011. do rujna 2014.), jer se odredba čl. VII. odnosi na način „usklađivanja pariteta“ a ne na "povrat" osnovice iz čl. III. Također, ispunjenje uvjeta iz čl. III nije preduvjet primjene čl. IV, a ispunjenje uvjeta iz čl. III i IV nije preduvjet primjene čl. V., a isti stav je zauzeo i Vrhovni sud u svojoj odluci broj Rev- 1111/2020-2.

9. Odredbom čl. VIIIc. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, ugovoreno je da ako piše da se nešto primjenjuje, isplaćuje, povećava „za mjesec“, to znači da se u prvom slijedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata, odnosno povišica. Kako nije bilo sporno da je od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. BDP ostvario negativan rast, ukupno 12 tromjesečja, te da je PBD u drugom tromjesečju 2015. ostvario rast od 1,2 %, a u trećem tromjesečju 2015. 2,8 % u donosu na isto razdoblje prethodne godine, a aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi upravo 2 % ((1,2 + 2,8) : 2 = 2), prema stavu ovog suda, uvjeti za primjenu osnovice iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ispunjeni su u studenom 2015., te je tuženica bila dužna isplaćivati plaću tužiteljici primjenjujući osnovicu iz čl. III. počevši od plaće za prosinac 2015. zaključno do plaće za siječanj 2017.

10. Tužiteljica je postavila tužbeni zahtjev za isplatom 7.823,29 kuna za sve plaće od veljače 2016. do siječnja 2017., visinu kojeg opunomoćenica tuženice na ročištu održanom 23. rujna 2022. nije osporila. Stoga je, nalazeći tužbeni zahtjev osnovanim, tuženici naloženo isplatiti tužiteljici 7.823,29 kuna, kao pod točkom I. izreke presude.

11. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i odredbi čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19.

– dalje u tekstu: ZPP). Trošak svake pojedine radnje odmjeren je u skladu s vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja radnje. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po opunomoćenici – odvjetnici, pa tako za sastav tužbe tužiteljici pripada pravo na 75 bodova (sukladno odredbi Tbr. 7. točke 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.

– dalje u tekstu: OT), za sastav podneska od 30. ožujka 2022. – 75 bodova (Tbr. 8. točka 1. OT) i za zastupanje na ročištu održanom 23. rujna 2022. – 75 bodova (Tbr. 9. točka 1. OT), odnosno ukupno 225 bodova. Kako vrijednost boda sukladno Tbr. 50. OT iznosi 10,00 kuna, tužiteljici pripada pravo na 2.250,00 kuna, kako je i odlučeno pod točkom II. izreke presude. O trošku za pristup ročištu za objavu presude sud nije odlučivao u presudi iz razloga što je zatraženi trošak u ovom trenutku još nije nastao i neizvjesno je hoće li nastati. Ukoliko opunomoćenica tužiteljice pristupi na ročište za objavu presude sud će o istom odlučiti posebnim rješenjem. Svi navedeni dosuđeni troškovi bili su potrebni za vođenje parnice. Na sve dosuđene troškove dosuđena je i zatezna kamatu prema stopi iz čl. 29. ZOO-a, tekućom od dana presuđenja do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. i 80/22.) o čemu je odlučeno kao u točki II izreke presude.

12. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Osijeku 11. studenog 2022.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u jednom primjerku nadležnom županijskom sudu putem ovog suda.

Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovog Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pisanog otpravka presude.

Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

Dostaviti:

1. tužitelju po opunomoćenici

2. tuženici

Nakon pravomoćnosti:

1. poreznoj upravi