REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: 5 P-480/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

D J E L O M I Č N A P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, u ime Republike Hrvatske, po sucu Renati Marić-Ivanović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja E. J. (OIB: ...) iz S. B., ..., zastupan po punomoćniku P. K., odvjetniku u S. B., protiv I tužene L. P. (OIB: ...) iz S. B., ..., i II tuženika I. P. (OIB: ...) iz S. B., ..., zastupani po Odvjetničkom društvu R. i kolege iz S. B., radi susjedskih prava, 11. studenog 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Tuženi L. P. (OIB: ...) iz S. B., ..., i I. P. (OIB: ...) iz S. B., ..., dužni su tužitelju E. J. (OIB: ...) iz S. B., ... dozvoliti uporabu njihove nekretnine upisane u zk.ul.br. 2768 k.o. S. B. i to kč. br. 2904. Kuća, pomoćne zgrade i dvorište sa 435 m 2, za korist nekretnine tužitelja upisanih u zk.ul.br. 2684 k.o. S. B. i to kč.br. 2905 Kuća, dvorište i pomoćna zgrada sa 436 m2. i to radi izvođenja građevinskih radova na kući tužitelja, postavljanjem građevinske skele i žbukanjem kuće tužitelja u vremenskom periodu od 30 radnih dana uz obvezu tužitelja da uspostavi prijašnje građevinsko stanje na nekretnini tuženika, nakon uporabe nekretnina tuženika, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II O troškovima postupka sud će odlučiti u konačnoj odluci o glavnoj stvari.

r i j e š i o  j e

Prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u zk.ul.br. 2684 k.o. S. B. i to kč.br. 2905 Kuća, dvorište i pomoćna zgrada sa 436 m2. Tuženici su vlasnici nekretnina upisanih u zk.ul.br. 2768 k.o. S. B. i to kč. br. 2904. Kuća, pomoćne zgrade i dvorište sa 435 m2. Tužitelj je na svojim nekretninama izgradio novu obiteljsku kuću koja je u cijelosti završena, osim na dijelu susjednom prema nekretninama tuženih, gdje nije postavljena fasada, zbog odbijanja tuženih da dozvole postavljenje skela i izvođenje radova na kući tužitelja, a iz dvorišta tuženih. Prije podizanja ove tužbe tužitelj je putem punomoćnika tuženima uputio opomenu pred tužbu dana 12. kolovoza 2022. kojom je pozvao tužene na predaju ključeva ulazne kapije radi izvršavanja predmetnih radova. Iz poštanskog recepsa evidentno je da tuženi nisu htjeli podići upućenu poštu. Istodobno, kćerka tuženih S. D. uputila je mail punomoćniku tužitelja dana 23. kolovoza 2022. i zatražila pojašnjenje, koje joj je upućeno dana 24. kolovoza 2022. Kako tuženi odbijaju omogućiti tužitelju izvršenje zakonskih prava iz čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to tužitelj podiže ovu tužbu i predlaže naslovnom sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će tuženi L. P. (OIB: ...) iz S. B., ... i I. P. (OIB: ...) iz S. B., ..., dužni su tužitelju E. J. (OIB: ...) iz S. B., ..., dozvoliti uporabu njihove nekretnine upisane u zk.ul.br. 2768 k.o. S. B. i to kč. br. 2904. Kuća, pomoćne zgrade i dvorište sa 435 m 2, za korist nekretnine tužitelja upisanih u zk.ul.br. 2684 k.o. S. B. i to kč.br. 2905 Kuća, dvorište i pomoćna zgrada sa 436 m2. i to radi izvođenja građevinskih radova na kući tužitelja, postavljanjem građevinske skele i žbukanjem kuće tužitelja u vremenskom periodu od 30 radnih dana, uz obvezu tužitelja da uspostavi prijašnje građevinsko stanje na nekretninama tuženika, nakon uporabe nekretnina tuženika, kao i naknaditi troškove parničnog postupka, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. U odgovoru na tužbu tuženici/protutužitelji priznaju kao nesporne činjenice navode tužitelja/protutuženika iz t. 1. i t. 2. tužbe. Netočni su navodi tužitelja/protutuženika kako tuženi/protutužitelji odbijaju dati dozvolu za postavljanje skela u svom dvorištu kako bi tužitelj/protutuženik bio u mogućnosti izvršiti radove na svojoj kući. Glede navoda kako je tužitelj/protutuženik putem punomoćnika tuženima/protutužiteljima uputio opomenu kojom je pozvao tužene/protutužitelje na predaju ključeva kapije radi izvršavanja predmetnih radova, ističe se kako su tuženi/protutužitelji putem punomoćnika uputili dopis punomoćniku tužitelja/protutuženika kojim su pozvali tužitelja/protutuženika da se očituje o načinu izvođenja radova i primjerenu naknadu za korištenje nekretnine tuženika/protutužitelja. Ističe se i kako su potpuno promašeni navodi tužitelja/protutuženika izneseni u opomeni tužitelja/protutuženika upućenog tuženima/protutužiteljima, u kojem je tužitelj/protutuženik inzistirao da mu u svrhu izvođenja radova tuženici/protutužitelji predaju ključeve svoje nekretnine, međutim, isti to nisu dužni učiniti; već isključivo omogućiti pristup svojoj nekretnini, a što su tuženici/protutužitelji bili voljni učiniti uz primjerenu naknadu za uporabu nekretnine koja im pripada sukladno odredbi čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom navedenog, nisu točni navodi tužbe a s obzirom da tuženici/protutužitelji nisu dali povod za tužbu, sukladno odredbi čl. 157. ZPP tužitelj/protutuženik je u obvezi nadoknaditi tuženima parnične troškove. Tuženici/protutužitelji ističu kako se pred naslovnim sudom vodi postupak osiguranja dokaza pod brojem R1-131/2022. Nekretnine tužitelja/protutuženika i tuženika/protutužitelja su susjedne tako da je objekt tužitelja/protutuženika izgrađen na međi sa nekretninom tuženika, na način što je srušen postojeći stambeni objekt i nakon toga započeta iznova dogradnja stambenog objekta. Prilikom rušenja i izvođenja građevinskih radova na novom objektu, došlo je do znatnih vibracija terena, destabilizacije i gibanja susjednog objekta koji je u vlasništvu tuženika/protutužitelja. Uslijed rušenja i izvođenju radova teškom mehanizacijom na stambenom objektu u vlasništvu tužitelja/protutuženika, na objektu koji je u suvlasništvu nastala su oštećenja u vidu pucanja zidova koji se dalje šire objektom, otpadanja dijelova fasade, oštećenja na krovu kuće, a došlo je i do pucanja vodovodnih cijevi u kupaoni, kuhinji i podrumu što je uzrokovalo izlijevanje vode u kući, dizanje parketa, oštećenja unutrašnje stolarije i poplavljenog podruma. Kako ne bi nastala veća šteta tuženici/protutužitelji su djelomično sanirali nastala oštećenja i angažirali vodoinstalatera. Određivanjem privremene mjere, odnosno izvođenjem radova onemogućilo bi vještačenje na okolnosti nastanaka i visine štete koja je nastala na nekretnini tuženika/protutužitelja, a koje su uzrokovane gradnjom objekta tužitelja/protutuženika – o čemu se već vodi postupak pred naslovnim sudom, posl. br. R1-131/2022, te se predlaže predmetni postupak prekinuti do okončanja postupka br. R1-131/2022. Nadalje, ističe se da je zahtjev u postupku ostvarivanja prava uporabe tuđe nekretnine radi izvođenja radova kondemnatoran, a budući da se njime nalaže tuženiku/protutužitelju trpljenje radnji koje je na njegovoj nekretnini ovlašten poduzeti tužitelj/protutuženik kao ovlaštenik prava uporabe. Takav tužbeni zahtjev mora obuhvaćati opis, vrste i opseg radova, kao i njihovo trajanje, koji moraju biti u tolikoj mjeri određeni da kod dobrovoljnog ispunjenja ili ovrhe ne dovode u pitanje sadržaj tog trpljenja. Obzirom na sadržaj odredbe čl. 107. st. 2. ZV, proizlazi kako tužbeni zahtjev uz zahtjev da se tuženiku naloži trpljenje izvođenja radova treba obuhvatiti i obvezu tužitelja/protutuženika da čim prestane potreba za nekretninom, tužitelj/protutuženik je treba dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga i naknaditi mu štetu. Sudska praksa zauzela je stajalište da taj dio zahtjeva mora biti obuhvaćen i u tužbenom zahtjevu i eventualnoj izrijeci presude kojom se dopušta uporaba nekretnine, odnosno nalaže trpljenje tih radnji vlasnika povlasne nekretnine. Slijedom navedenog, obzirom da tužbeni zahtjev nije određen i ne može se izvršiti te da u istome nije sadržana obveza tužitelja/protutuženika da stvar vrati u prijašnje stanje i tuženima/protutužiteljima naknadi eventualno nastalu štetu, predlaže se naslovnom sudu tužbu odbaciti/odbiti uz naknadu parničnog troška tužiteljima. U pogledu prijedloga tužitelja za određivanjem privremene mjere, ističe se kako tužitelj/protutuženik nije dokazao postojanje objektivne opasnosti koje bi ukazivale na potrebu privremene mjere. Naime, tužitelj/protutuženik paušalno navodi kako postoji opasnost da će građevinski materijal propasti zbog zimskih uvjeta, što je u cijelosti promašen navod. Tužitelj/protutuženik nije dostavio dokaz kako se građevinska sezona zatvara 1.1.2022.g. niti je uz tužbu priložena odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova nego paušalno navodi datume kako bi ishodio privremenu mjeru protivno zakonu. Odredbama članka 346. Ovršnog zakona propisano je: (1) Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Nadalje, u prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju, a što je tužitelj/protutuženik također propustio učiniti. Postavlja se i pitanje zašto je tužitelj/protutuženik kupovao građevinski materijal ako nije dogovorio način, opseg i trajanje radova sa tuženicima/protutužiteljima. Slijedom navedenog, neosnovan je prijedlog tužitelja/protutuženika za određivanjem privremene mjere. Tuženici/protutužitelji kao vlasnici privremeno uporabljene nekretnine imaju pravo i na primjerenu naknadu za njezinu uporabu sukladno čl.107.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prema odredbi čl. 107. st. 1. i 3. ZV-a vlasnik nekretnine koji je za potrebe izvođenja radova upotrijebio tuđe zemljište, dužan je vlasniku nekretnine koju je koristio, platiti primjerenu naknadu, koja ne može biti manja od naknade za nepotpuno izvlaštenje. Prema čl. 5., 38. i 39. Zakona o izvlaštenju određeno je da se nepotpunim izvlaštenjem smatra privremena upotreba susjedovoga zemljišta radi izgradnje objekta ili izvođenja drugih radova, o čemu je riječ u konkretnom slučaju, s tim da se naknada za to korištenje utvrđuje u visini zakupnine koja se postiže na tržištu. Kako tuženi/protutužitelji nemaju podatke o visini zakupnine predlaže se provesti vještačenje po građevinskom/gospodarskom vještaku. Tuženi/protutužitelji zadržavaju pravo nakon provedenog dokaznog postupka urediti tužbeni zahtjev. Slijedom navedenog, tuženi/protutužitelji predlažu sudu po provedenom postupku donijeti presudu kojom se nalaže tužitelju/protutuženom E. J. iz S. B., ..., (OIB: ...), isplatiti tuženiku/protutužitelju L. P. iz S. B., ..., (OIB: ...), iznos od 4.000,00 kn (530,89 EUR-a) sa zakonskim zateznim kamatama koja teče od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%- na poena, u roku od 15 dana. Predlažu da se tužitelju/protutuženom E. J. iz S. B., ..., (OIB: ...), naloži da isplati tuženiku/protutužitelju I. P. iz S. B., ..., (OIB: ...) iznos od 800,00 kn (106,18 EUR-a) sa zakonskim zateznim kamatama koja teče od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-na poena, u roku od 15 dana, te da tuženima/protutužiteljima naknadi troškove ovog parničnog postupka koliko isti budu iznijeli, na koje troškove teku zakonske zatezne kamate od dana presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-na poena, a sve to u roku od 15 dana.

3. U odgovoru na podnesak tuženika i protutužbu punomoćnik tužitelja navodi da iz navoda tuženika-protutužitelja po podnesku od 10. listopada 2022. nejasno je koji je točan pravni stav tuženika-protutužitelja u svezi sa tužbom tužitelja- protutuženika, s obzirom da iz dijela podneska, npr. u točki 2. proizlazi da se ne protive zahtjevu tužitelja-protutuženika, dok se iz daljnjih navoda može se zaključiti da se protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Sva daljnja elaboriranja tuženih-protutužitelja apsolutno su izvan činjeničnog i pravnog konteksta ove pravne stvari, s obzirom da je nesporno da tužitelj-protutuženik na licu mjesta ima nedovršenu kuću do strane prema tuženima-protutužiteljima, te da namjerava te radove završiti što je moguće prije, a u roku koji je naveden u tužbenom zahtjevu, zbog čega se tužba i tuženi zahtjev tužitelja-protutuženika odnosi upravo na način kako to propisuje zakon. S obzirom da će radove izvoditi treća pravna osoba koja je specijalizirana za tu vrstu radova, tužitelj-protutuženik ne može znati da li će na gradilištu raditi jedan i pet radnika, ali ono što je sigurno radovi će biti izvedeni po pravilima struke, to podrazumijeva dovođenje nekretnine u prvobitno stanje, kako to podrazumijeva odredba čl. 107. stav. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Glede zahtjeva tuženih za plaćanje uporabe nekretnine, tužitelj-protutuženik se takvom zahtjevu ne protivi, a kada tuženik-protutužitelj takav zahtjev postavi tužitelj- protutuženik će o istome dati očitovanje. Nejasno je, zašto se tuženik-protutužitelj indirektno protive pravu tužitelja-protutuženika, kada to pravo ne mogu isključiti bilo tužbom, protutužbom ili na neki drugi način, s obzirom da pravo tužitelja- protutuženika proizlazi iz zakonskog propisa odredbe čl.107. stav. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako je to i zatraženo tužbenim zahtjevom. Notorna je činjenica da se građevinski radovi mogu izvoditi samo u pogodnim vremenskim prilikama, a nikako nakon što je zimski period, pa je tužitelju- protutuženiku u interesu da te radove što je moguće prije dovrši i uporabi već pribavljani građevinski materijal. U svezi protutužbe koja predstavlja obvezno-pravni zahtjev, isti se obvezno pravni zahtjev ne može spojiti sa stvarno pravnim zahtjevom i provoditi jedinstveni postupak, pa se predlaže da se protutužba razdvoji od ove pravne stvari i osnuje poseban sudski spis glede obvezno pravnog zahtjeva iz protutužbe. Opreza radi tužitelj kao protutuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao činjenično i pravno netočna, jer ne postoje činjenični dokazi da je šteta na stvarima tuženika-protutužitelja proistekla iz radova na nekretnini tužitelja, odnosno protutuženika, pri čemu te radove nije izvodio tužitelj-protutuženik već specijalizirana tvrtka koja eventualno može biti odgovorna za eventualno izvođenje radova protivno pravilima struke. Predlaže se odbiti protutužbu i protutužbeni zahtjev.

4. U dokaznom postupku sud je saslušao stranke u svrhu dokazivanja, te izvršio uvid u ugovor o građenju broj 06/20, ugovor o stručnom nadzoru broj 02/19, prijavu početka građenja od 23.11.2020., građevinsku dozvolu od 9.10.2020., potvrdu izvršnosti rješenja od 5.11.2020., glavni projekt (strana spisa 50 i 52), zk.ul. 2684 k.o. S. B., dopis tužitelja od 12.8.2022.

5. Na raspravi 21.10.2022. tužitelj-protutuženi navodi da tužitelj građevinske radove izvodi temeljem građevinske dozvole a povodom kojeg je zaključio ugovor o gradnji sa Graditeljstvo d.o.o. Kuća tužitelja je u cijelosti dovršena i useljena osim postavljanja fasade na dijelu kuće koji je susjed sa nekretninama tuženika. Tužitelj je za dovršetak kuće kupio sve potrebne materijale koji se mogu postavljati na kuću do plus 5 stupnjeva nakon čega dolazi do pucanja fasade. Zagrijavanje kuće iznutra bilo bi skuplje bez postavljanja izolacijske fasade. Kako tužitelju pripada po zakonu na izvođenje zatraženih radova i kako je nabavio materijal i zaključio ugovor o građenju a radove na temelju građevinske dozvole to se moli sud da izda privremenu mjeru uz obvezu tužitelja da će tuženoj naknaditi svaku štetu koja bi se pojavila uslijed izvođenja tih radova i štetu uslijed korištenja zemljišta kako to propisuje odredbe čl.107.st.3. ZOV-a. Protivi se prijedlogu protutužitelja za prekidom ovog postupka do okončanja postupka R1-131/22 jer je u tom postupku provedeno vještačenje i nema razloga za čekanje a ako bi ovaj postupka započeo i nastavio se po tužbi tužitelja tada tužitelja nalaže sudu da protutužbu razdvoji od ove stvarno pravne stvari da se u ovoj parnici vodi samo postupak glede tužbe tužitelja. Predaje sudu ugovor o građenju, građevinsku dozvolu i skicu lica mjesta u svezi položaja nekretnina u prostoru.

6. Pun.tužene-protutužiteljice navodi da ostaje kod danog odgovora na tužbu i protutužbe. Prvenstveno predlaže a kako je navedeno u odgovoru na tužbu da se predmetni postupak prekine do okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom R1-131/2022. Nadalje ističe kako tužbeni zahtjev nije obuhvatio obvezu tužitelja- protutuženika da nekretninu nakon uporabe dovede u stanje u kojem se nalazilo i naknadi mu eventualnu štetu. U privitku dostavljaju presudu Županijskog suda u Varaždinu kojom je propisano da isto mora biti dijelom tužbenog zahtjeva. Nadalje, predlažu da sud odbije prijedlog za izdavanje privremene mjere jer tužitelj nije dokazao postojanje pretpostavki sukladno odredbama čl.346. Ovršnog zakona a koje su potrebne za izdavanje privremene mjere. S obzirom da prijepor oko štete koja je nastala prilikom izvođenja radova na nekretnini tužitelja traje već izvjesno vrijeme i tužitelj je upoznat istim očigledno je da je materijal kupljen radi eventualnih dokazivanja opasnosti u ovom postupku. Što se tiče odgovora na tužbu tužitelj- protutuženik pogrešno tumači kako se obvezno pravni zahtjev odnosi na štetu nego se isti odnosi na uporabu nekretnine tuženika-protutužitelja a sve kako je objašnjeno u točki VI. U točki I petita tužbe iza OIB-a tužene-protutužiteljice L. P. dodaje "na ime uporabe nekretnine tuženika-protutužitelja" i u točki II red 3.iza OIB-a tuženika- protutužitelja I. P. dodajemo "na ime uporabe nekretnine tuženika-protutužitelja". Punomoćnik tužitelja-protutuženika u točki I petita tužbe u 10.redu iza riječi radnih dana dodaje "uz obvezu tužitelja da uspostavi prijašnje građevinsko stanje na nekretninama tuženika, nakon uporabe nekretnina tuženika,".

7. Iz iskaza tužitelja E. J. proizlazi da je on vlasnik nekretnine na kč.br. 2905 k.o. S. B., susjed tuženika. Na istoj čestici rekonstruirali su obiteljsku kuću, 99 % je završeno te je ostalo još da se završi fasada sa strane tuženika. Fasada je napravljena sa tri strane samo je ostalo sa još jedne strane. Radi se o dužoj strani kuće, te je isto prikazano na skici uz priloženi ugovor o građenju – potvrda o izvršnosti rješenja 2.stranica označena sa x. Stavlja se stiropor 8 cm koji se lijepi na blok ljepilom, zatim ide mrežica i silikonska žbuka. Problem je u tome što ako se to sada ne napravi moraju čekati proljeće tako da je kuća sa te strane neizolirana te će zbog toga imati veće troškove grijanja a postoji i velika mogućnost nastanka građevinske štete s unutarnje strane zbog drugačijeg protoka topline i vlage kroz tu neizoliranu stranu. Što se tiče ove štete za koju se vodi postupak u R1 bio je kada je bio prisutan vještak može reći da prihvaća to vještačenje i 100% je siguran da će vještak reći da nema odgovornosti te da šteta nije nastala našim radovima nego zbog drugih okolnosti. Tuženima je pukla vodovodna cijev 6 mjeseci nakon njihovih radova. Cijev je pukla u 8.mjesecu 2021. a radovi su bili u 12.2020. i 1.mjesecu 2021. Smatra da je ovo jedan postupak koji nema veze sa ovim prvim. Smatra da ovdje ne može nastati nikakva šteta osim prljanja ali će biti zaštićeno folijama tako da se ne može ništa dogoditi. Jedino što se može zaprljati je crijep na krovu ali će to biti zaštićeno na primjeren način jednom dužinom te površine gdje treba biti stavljena fasada nalijepljena je zgrada. Tu gdje je lijepljena zgrada tuženih ne bi se ni stavljala fasada. Prema uputi proizvođača taj materijal koji je predviđen za fasadu ne bi se smio ugrađivati ako se radi o temperaturama nižim od +5 jer postoji mogućnost smrzavanja. Što se tiče odnosa sa tuženima tuženi su posvađani sa njegovim ocem više nego sa njim i ti loši odnosi traju već godinama. Na upit punomoćnika tužitelja- protutuženika iskazuje da ukoliko dođe do bilo kakve štete ako npr.izvođač polomi crijep na krovu on je spreman platiti, spremni su također poslikati taj krov prije početka radova da bi se znala usporediti što je nastalo i da li je nastupila kakva šteta. Na upit punomoćnika tuženika-protutužitelja iskazuje da je zgrada tuženih naslonjena nekih 40-50 % tako da preostaje još onih 50% nezaštićeno zbog kojih postoji mogućnost stvaranja vlage i troškova zbog gubitka topline. Na upit da li postoji na spoju kuće i dvorišne zgrade tuženika pukotina iskazuje da ne postoji nikakva pukotina, postoji pukotina između njihovog zida i njihove dvorišne zgrade ali to nema veza sa ovom fasadom i navedenim radovima. U 8.mjesecu ove godine je bilo puknuće cijevi i oni su vodili radove kopanja kanalizacije i misli da njihovi radovi nisu uzrokovali puknuće cijevi. Na upit zašto je kupovao materijal a znao je da postoji svađa i prijepor sa susjedom iskazuje da je iz razloga što su cijene građevinskog materijala otišle 100 % i više. Na upit punomoćnika tuženika zašto se ne može pričekati okončanje postupka u R1 i zašto se mora hitno stavljati fasada iskazuje da je prije naveo da ukoliko mora čekati proljeće nastat će građevinska šteta i gubitak biti će povećane režije. Na upit da ima upute izvođača i da li su te upute dostavljene u sudski spis iskazuje da nisu dostavljene ali da mogu biti dostavljene, na internetu se može vidjeti. Tužitelj navodi kako je spreman za bilo kakav dogovor spreman je i za isplatu naknade za korištenje nekretnine radi izrade fasade a isto tako je spreman naknaditi štetu koja nastane od izvođenja ovih radova.

8. Iz iskaza I tužene L. P. proizlazi da su oni susjedi nekih 20 godina sa ocem tužitelja i kada su počeli renovirati kuću nisu ih izvijestili o tome. Ovaj postupak koji se vodi u R1 nastao je zbog gradnje te kuće i postupanja tužitelja gdje je oštećena njena kuća. Može reći da je tužitelj njenu kuću od temelja do krova razbio i ona samo čeka da se kuća sruši. On je dovezao bager sa velikom kukom ta njena kuća je razbijena zbog izvođenja tih građevinskih radova. Vještakinja je sve to poslikala, podrum je popucao, popucale su cijevi, njena kuća je stara 50 godina a dvorišna 40 godina. Dvorišnoj kući nije bilo ništa, međutim ova kuća je sva popucala. Dvorišna kuća je nalijepljena na kuću tužitelja. Tužitelj je išao na njen krov i stavio zaštitne ploče a nju nije o tome ništa pitao. Na upit punomoćnika tuženika-protutužitelja iskazuje da bi tužitelj stavljanjem fasade ušao 20 cm u moj posjed, debele su ploče i nije siguran kolika je širina. Prilikom gradnje tužitelj se nije ni centimetar odmakao nego je legao na njenu kuću. Zbog radova tužitelja temelj je pukao, prokišnjava joj krov, kuća je potpuno uništena od temelja do krova, popucala je, bilo je i vode na parketu toliko debelo kao i tenisica. Njena kćer je slala emailove tužitelju da se međuljudski dogovore ali on nije ništa odgovarao. Na upit izričito izjavljuje da u njeno dvorište tužitelj ne može ući radi izvođenja bilo kakvih radova zato što joj je kuću uništio od temelja do krova. Na upit kako bi se sanirala šteta izjavljuje kako će se sanirati šteta kada je sve to popucalo od podruma do krova. Ako se izvedu radovi i stavi fasada neće se moći vidjeti pukotine koje postoje na toj zgradi. Na poseban upit punomoćnika tužitelja-protutuženika izjavljuje da ona izričito ne dozvoljava da tužitelj izvede te radove na svojoj kući. Na upit punomoćnika tužitelja da je tražila protutužbom za sebe i sina ukupan iznos od 4.800,00 kn da li bi pristala da tužitelj izvede te radove ukoliko bi to danas platio iskazuje da nema tih para koje bi mogao platiti da on izvodi te radove.

9. Analizirajući iskaze stranaka i priloženu dokumentaciju sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja sazrio za konačnu odluku budući da su svi dokazni prijedlozi na tužbeni zahtjev izvedeni. Kako je sam zahtjev za određivanje privremene mjere konzumiran sa tužbenim zahtjevom sud je zahtjev za određivanje privremene mjere odbio. Osim toga u zahtjevu za određivanje privremene mjere nisu određeni rokovi za izvođenje navedenih radova niti obveza tužitelja kako je to pravilno određeno u tužbenom zahtjevu. Osim toga, tužitelj nije dokazao zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere sukladno odredbi čl.346. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) osim svojih navoda, druge dokaze nije predlagao.

10. Isto tako, sud je na raspravi 21.10.2022.godine odbio prijedlog za prekid ovog postupka do okončanja postupka osiguranja dokaza u R1-131/22 jer će eventualna šteta biti predmet drugog postupka.

11. Odredba čl.10. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) susjedska prava određuje kao ovlasti kojima se radi uzajamnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva daju vlasniku nekretnine ovlasti da u vezi izvršavanjem svog prava vlasništva zahtjeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovom interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. U tom smislu vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično ako se to na drugi način ne može izvesti na način kako to propisuje odredba čl.107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s tim da onaj koji je upotrijebio tuđu nekretninu za takve potrebe dužan je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila. Pored toga za počinjenu štetu dužan je naknaditi štetu po općim propisima odgovornosti za štetu te na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno upotrijebljena platiti privremenu naknadu koja ne može biti manja od one na koju bi imao pravo da bi imao provedeno nepotpuno izvlaštenje njegovog zemljišta.

12. Spor između stranaka upućuje na primjenu zakonskih odredbi o susjedskim pravima koja u smislu prethodno navedenih zakonskih odredbi ukazuju na to da se mogu izvršavati samo u mjeri i na način koji će na što manji mogući način ograničiti ili opteretiti odnosno uznemiriti vlasnika susjedne nekretnine koji je istovremeno radi izvršenja od istog prava dužan trpjeti, propustiti ili nešto učiniti na nekretnini u svom vlasništvu kod onog koji nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenog iz njegovog. Jedno od tih prava je i pravo pristupa na tuđu nekretninu te samim tim i pravo na pristup tužitelja na nekretninu tuženika radi potrebe izvođenja radova koje inače ne može izvesti sa svog zemljišta na način i pod uvjetima koji proizlaze iz odredbe čl.107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je rekonstruirao obiteljsku kuću, da je završio 99 % rekonstrukcije, te je ostalo samo da se završi fasada sa strane tuženika. Navodi da je spreman platiti štetu ako bi do iste došlo zbog izvođenja tih radova. Posebno je istakao da mu je važno što hitnije staviti fasadu jer u slučaju kada bi čekao proljeće nastati će građevinska šteta i gubitak će biti na povećanju režija. Ističe da je spreman za bilo kakav dogovor i na isplatu naknade radi izrade fasade a isto tako je spreman naknaditi štetu koja nastane kod izvođenja radova. Tužena navodi da je zbog radova tužitelja na njenom objektu nastala šteta te je izričito navela da ne dozvoljava da tužitelj izvede te radove na kući, a na upit punomoćnika tužitelja budući da je protutužbom za sebe i sina tražila iznos od 4.800,00 kn da li bi pristala da tužitelj izvede te radove ukoliko bi to odmah danas platio tužena je izričito izjavila da nema tih novaca koji bi mogli platiti da on izvede te radove.

14. Sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan te je utemeljen na zakonskim odredbama propisanim čl.100. i 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zbog čega je donio djelomičnu presudu jer je tužbeni zahtjev sazrio za odlučivanje, dok će se odluka o protutužbenom zahtjevu i troškovima postupka donijeti po pravomoćnom okončanju odluke o tužbenom zahtjevu (čl.349. Zakona o parničnom postupku - NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22).

15. Zahtjev za određivanje privremene mjere je neprecizno određen, nije naveden rok za izvođenje radova, niti obveza tužitelja kako je to pravilno navedeno u tužbenom zahtjevu a osim toga tužitelj nije dokazao opasnost da će bez te privremene nastati šteta sukladno odredbi čl.346. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ).

16. Ugovor o građenju broj 06/20, ugovor o stručnom nadzoru broj 02/19, prijavu početka građenja od 23.11.2020., građevinsku dozvolu od 9.10.2020., potvrdu izvršnosti rješenja od 5.11.2020., glavni projekt (strana spisa 50 i 52), zk.ul. 2684 k.o. S. B., kao materijalni dokazi su potvrdili činjenične navode tužitelja dok tužena nije navela opravdani razlog zbog kojeg bi sud tužbeni zahtjev tužitelja koji je utemeljen na zakonu odbio.

17. Tužena ne dozvoljava da tužitelj izvede navedene radove, usprkos njegovoj spremnosti da udovolji protutužbenom zahtjevu i naknadi štetu, što ukazuje na nerazumno i neosnovano osporavanje tužbenog zahtjeva. S druge strane, tužbeni zahtjev tužitelja postavljen je sukladno odredbama čl.100. i 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, utemeljen na priloženoj dokumentaciji i vjerodostojnom iskazu tužitelja.

18. Zbog navedenog riješeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 11. studenog 2022.

Sudac

Renata Marić-Ivanović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove djelomične presude i rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u tri istovjetna pisana primjerka.

Dna:

1. Odvj. P. K., S. B.,

2. OD R. i kolege, S. B..