Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 17 Gž-3479/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja mljt. D. H. iz G., OIB: …, zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici M. H. iz G., zastupan po punomoćniku I. S., odvjetniku u V., J., Š., S., J. & J. odvjetničko društvo d.o.o., R., protiv tuženika E. o. d.d., Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku M. M., odvjetniku u G. & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Pisarnica R., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-90/2021-23 od 1. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 10. studenog 2022.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-90/2021-23 od 1. lipnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 4.200,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 31. prosinca 2020. (točka I. izreke), te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.273,48 kn sa zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2022. do isplate (točka III izreke). Preostali dio tužbenog zahtjeva do zahtijevanog iznosa od 14.700,00 kn odbijen je kao neosnovan (točka II. izreke)., a odbijen je i preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka (točka IV. izreke).
2. Protiv točke I. i III. izreke presude žali se tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pobijana presuda nije proturječna, već o odlučnim činjenicama sadrži jasne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Stoga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koji u žalbi ističe tuženik.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom osigurnine.
6. U prvostupanjskom, a i sada žalbenom postupku, između stranaka sporan je stupanj invaliditeta tužitelja koji je utvrđivan sukladno tuženikovoj Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode).
7. Sud prvog stupnja je na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. D. G. utvrdio da kod tužitelja zbog zadobivenih ozljeda glave i mozga zadobivenih u štetnom događaju zaostao invaliditet u omjeru od 5 %.
8. Tuženik žalbenim navodima osporava takvo utvrđenje suda prvog stupnja ističući da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio stupanj invaliditeta kod tužitelja. Također, tuženik smatra da tužitelj nije zadobio natučenje mozga kako je to pogrešno utvrdio vještak, te da se presuda nije mogla temeljiti na nalazu i mišljenju vještaka dr. D. G., već da je u postupku bilo potrebno provesti novo vještačenje, a kako je to u postupku predložio tuženik.
9. Međutim, predmetni žalbeni navodi tuženika su neosnovani. Naime, sud prvog stupnja je sporni postotak invaliditeta pravilno utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. D. G. koji je i prema ocjeni ovog suda u potpunosti podoban da se na istom temelji sudska odluka. Pritom je potrebno napomenuti da je vještak u svom usmenom očitovanju danom na ročištu održanom dana 19. travnja 2022. dao jasne razloge zbog čega smatra da je tužitelj pretrpio i nagnječenje mozga i zbog čega smatra da kod tužitelj stupanj trajnog invaliditeta prema tuženikovim tablicama iznosi 5 %, koja razloge kao logične i uvjerljive prihvaća i ovaj sud.
10. Sud prvog stupnja je dakle, u odnosu na pretrpljeni stupanj invaliditeta pravilno utvrdio činjenično stanje tako da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP kojeg sadržajno u žalbi ističe tuženik. Također, obzirom da je sud prvog stupnja pravilno svoju odluku temeljio na nalazu i mišljenju vještaka dr. D. G. i prema ocjeni ovog suda nije bilo potrebe niti osnove izvoditi dokaz novim vještačenjem kako to u žalbi ističe tuženik. Stoga nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP, a niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koje ukazuje tuženik.
11. Dakle, sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatio za iznos od 4.200,00 kn. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi ističe tuženik.
12. Nisu osnovani niti žalbeni navodi tuženika kojima osporava odluku o troškovima parničnog postupka. Tuženik naime, u žalbi ističe da u prvostupanjskom postupku nije osporavao osnovu tužiteljeva zahtjeva, već samo njegovu visinu, te da je posljedično tome sud pogrešno utvrdio postotak uspjeha stranaka u postupku.
13. Međutim, niti ti žalbeni navod tuženika nisu osnovani. Naime, tuženik je u postupku osporavao osnovu tužiteljeva zahtjeva smatrajući da tuženik nije pretrpio invaliditet u stupnju kojeg je tužitelj navodi u tužbi, te da sukladno tome ne postoji osnova za isplatom utuženog iznosa. Tuženik je dakle, u postupku osporavao i osnovu tužiteljeva zahtjeva tako da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio uspjeh stranaka u postupku. Pritom je sud prvog stupnja tužitelju pravilno troškove izvođenja dokaza vještačenjem dosudio u cijelosti. Naime, slučaju kada je tuženik neosnovano osporavao osnovu tužbenog zahtjeva zbog čega je tužitelj predujmio određene parnične troškove, tužitelju treba te troškove priznati u cijelosti bez obzira na to što je njegov tužbeni zahtjev samo djelomično prihvaćen (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1140/2006-2 od 10. listopada 2007.).
14. Pravilno je sud prvog stupnja tužitelju na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude pa do isplate. Naime, odredbom čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) propisano je da će sud, ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u ovršnoj ispravi, na prijedlog ovrhovoditelja, u rješenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke odnosno sklapanja nagodbe do naplate. Dakle, kada navedena odredba daje pravo vjerovniku da u ovrsi potražuje zatezne kamate na troškove postupka od dana donošenja odluke čak i u slučaju kada o zateznim kamatama na troškove postupka u ovršnoj ispravi nije odlučeno, nema nikakve zapreke da se zatezne kamate na troškove parničnog postupka vjerovniku odnosno u ovom konkretnom slučaju tužitelju dosude presudom donijetom u parničnom postupku (tako primjerice i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev- 1222/1995 od 12. kolovoza 1998.).
15. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke.
16. Tuženiku nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka jer žalba nije bila osnovana (čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP).
17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 10. studenog 2022.
Predsjednica vijeća:
Vesna Žulj,
v.r.
