Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj: 5 Psp-10/20-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Ljubici Kovačević, u pravnoj stvari tužitelja D.N. iz M.M., OIB , zast. po pun. iz OD P.&Š. iz V., protiv tuženika D.S. iz M.M., R.K., OIB , zast. po pun. G.R. odvj. iz Č., radi smetanja posjeda, nakon dovršene i zaključene glavne i javne rasprave održane dana 28. rujna 2022., u prisutnosti tužitelja uz punomoćnicu N.P.R., odvj. iz V., te zz pun. tuženika T.R., odvj. vježbenika u uredu odvj. G.R. iz Č., a dana 10. studenog 2022.

r i j e š i o  j e:

1. Utvrđuje se da je tuženik D.S. iz M.M., R.K. 4, OIB , smetao je tužitelja D.N. iz M.M., OIB u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k.č.br. površine m2 upisane u p.l. k.o. , u naravi obiteljske kuće s okućnicom na adresi P. u M.M., na način da je najprije dana 4. lipnja 2019. oko 9,00 sati prošao kroz živicu, zasađenu na tužiteljevoj čestici u funkciji žive ograde duž zajedničke međe s njegovom k.č.br. k.o. , te na udaljenosti od oko 1 metar od međašne linije u tlo na čestici u posjedu tužitelja zabio drveni stup dimenzija 5x3 cm i visine 66 cm, u skici izmjere mjerničkog vještaka H.R. iz Č., od 25.10.2021. označeno slovom A, tvrdeći da tuda ide međašna linija, te se oglušio na tužiteljev zahtjev da taj stup makne, a nakon toga tijekom lipnja 2019. u više navrata već od prije nasipavanjem podignutu razinu terena na svojoj čestici počeo dodatno podizati nasipavanjem krupnog kamenja i građevinskog otpada, i to tako da je kamenje i građevinski otpad nasipao i preko međe te kroz živicu do oko 1 metar na površinu tužiteljeve čestice cijelom dužinom nekretnine označene u skici izmjere mjerničkog vještaka H.R. iz Č. od 25.10.2021. označeno slovima A-B-C-D, pa mu se nalaže uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja uklanjanjem drvenog stupa zabijenog u tlo na k.č.br. u posjedu tužitelja na udaljenosti 1 metar od međe u skici izmjere mjerničkog vještaka H.R. iz Č. od 25.10.2021. označeno slovom A i uklanjanjem nasipanog kamenja te građevinskog otpada na toj čestici u širini od 1 metra i dužini od 20 metara označene u skici izmjere mjerničkog vještaka H.R. iz Č. od 25.10.2021. označeno slovom A-B-C-D duž zajedničke međe, te mu se zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu nekretnine k.č.br. k.o. , kao i da nadoknadi troškove tužitelju u iznosu od 6.272,00 kn / 832,44 eura sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje:

1. Tužitelj je kod ovog suda 2. srpnja 2019., podnio tužbu radi smetanja posjeda nekretnine. U tužbi navodi da mu je tuženik D.S. smetao u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k.č.br. površine m2 upisane u p.l. k.o. , u naravi obiteljske kuće s okućnicom na adresi u M.M., na način da je najprije dana 4. lipnja 2019. oko 9,00 sati prošao kroz živicu, zasađenu na tužiteljevoj čestici u funkciji žive ograde duž zajedničke međe s njegovom k.č.br., te na udaljenosti od oko 1,1 metar od međašne linije u tlo na čestici u posjedu tužitelja zabio drveni stup dimenzija 5x3 cm i visine 66 tvrdeći da tuda ide međašna linija, te se oglušio na tužiteljev zahtjev da taj stup makne, a nakon toga tijekom lipnja 2019. u više navrata već od prije nasipavanjem podignutu razinu terena na svojoj čestici počeo dodatno podizati nasipavanjem krupnog kamenja i građevinskog otpada, i to tako da je kamenje i građevinski otpad nasipao i preko međe te kroz živicu do oko 1 metar na površinu tužiteljeve čestice te gotovo cijelom dužinom zajedničke međe, tj. oko 20 metara, pa mu se nalaže uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja uklanjanjem drvenog stupa zabijenog u tlo na k.č.br. 5357 u posjedu tužitelja na udaljenosti 1,1 metar od međe i uklanjanjem nasipanog kamenja te građevinskog otpada na toj čestici u širini od 1 metra i dužini od 20 metara duž zajedničke međe, te mu se zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu nekretnine k.č.br..

2. Tvrdi da su nekretnine tužitelja i tuženika susjedne nekretnine, te da 30 godina nije bilo nikakvih problema oko mirnog posjeda nekretnine tužitelja, a između ostalog da u tom dijelu tužitelj ima već od 1985. živicu koju održava i njeguje, te ista predstavlja živu ogradu između nekretnina stranaka. Tuženik je smetao tužitelja 4.6.2019. prošavši kroz živicu tužitelja te na dijelu nekretnine koji pripada tužitelju zabio drveni stup i to za 1,1 m od međe. Tvrdi da je njegova nekretnina duga 50 metara. Tužitelj smatra da je do razlike došlo eventualno zbog proširenja i uređenja kolnika ulice R.K. gdje je pomaknuta zapadna međa tuženika te on sada traži kompenzaciju pomičući se na nekretninu tužitelja te za slučaj da bi tako bilo, više međa ne bi bila ravna linija kao do sada i kako to proizlazi iz izvoda iz katastra. Tuženik ne želi maknuti stup ni po pozivu tužitelja, a naknadno je i tijekom lipnja preko živice koja je ograda nasipavao krupno kamenje i građevinski otpad cijelom dužinom zajedničke međe.

3. Tužitelj je naveo da je smetanje izvršeno 4.6.2019. i tijekom lipnja 2019., a tužba je podnijeta 2.7.2019. Dakle uvidom u spis utvrđeno je da je tužba podnijeta u zakonskom roku od 30 dana od izvršenog čina smetanja.

4. U ovoj pravnoj stvari sud je donio rješenje zbog ogluhe.

5. Postupajući po žalbi tuženika Županijski sud u Zadru je rješenjem Gž- 83/2020-2 od 19.8.2020. ukinuo rješenje zbog ogluhe i predmet vratio istom sudu na ponovni postupak.

6. Postupak je nastavljen pod brojem Psp-10/20.

7. Tuženik je istodobno sa žalbom na rješenje o oglusi Psp-7/19 dao i odgovor na tužbu. U odgovoru navodi da se ne radi o smetanju posjeda već da je među strankama sporan pravac međe, te da je potrebno provesti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke radi utvrđenja činjenica odlučnih za donošenje odluke.

8. Sud je u toku postupka proveo dokaze uvidom u kopiju posjedovnog lista na listu 4, izvod iz katastarskog plana list 5, prijepis posjedovnog lista list 6, kopija katast. plana list 7, fotografije navoza list 8-10, fotografije listovi 13-16, preslik osobne iskaznice list 26, fotografije list 46-49, mjernički nalaz H.R. list 61-62, dopis Policijske uprave međimurske list 74 i 79.

9. Sud je u toku postupka saslušao tužitelja i tuženika kao stranke u svrhu dokazivanja.

10. Cijeneći proveden dokaze ocjenom svakog dokaza zasebno i svih zajedno sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan na način kako je specificiran u izreci ovog rješenja.

11. Odredbom čl. 441 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19-dalje ZPP) određeno je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti na raspravljanje i dokazivanja činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

12. Odredbom čl. 20 i 21 Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) određeno je pravo na zaštitu posjednika za slučaj da mu netko bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava te takva osoba ima pravo na zaštitu posjeda u roku od 30 dana od saznanja za čin smetanja.

13. Sud je u toku postupka proveo očevid na licu mjesta radi utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda dijela nekretnine nad kojim je po tvrdnjama iz tužbe izvršeno smetanje posjeda radi utvrđenja čina smetanja na nekretninama opisnim u tužbi, te da li je došlo do pomicanja zapadne međe čestice na štetu tužitelja.

14. Na očevidu je utvrđeno da su nekretnine tužitelja i tuženika susjedne: čestica tužitelja nosi broj , a čestica tuženika broj . Tužitelj je pokazao na licu mjesta kako je tuženik prešao na njegovu nekretninu navozeći materijal, te je sporna smetana površina označena po mjerniku na početku točkom A, na kraju točkom B, širina 75 cm, te točkom C s ulične strane nekretnine, te na kraju točkom D koja je ugao ograde susjeda V. Točka A i D se nalaze na udaljenosti od 100 cm. Između točaka A i B se nalazilo grožđe na stupovima povezanima žicom. Tužitelj tvrdi da je uz ranije posađenu ligustrum živicu postojeću 30 godina bio jarak i da je taj jarak tuženikov. Tužitelj je tvrdio da je po površini označenoj točkama A, B, C, D tuženik navozio otpadni građevinski materijal, te pokazuje komade asfalta, batude, šljunka, a spornu površinu je tužitelj posjedovao do čina smetanja unatrag 30 godina.

15. Iz kopije katastarskog plana također proizlazi da su nekretnine tužitelja i tuženika susjedne, tužiteljeva je katastarska čestica , a tuženikova a koja činjenica je među strankama i nesporna.

16. Uvidom u fotografije u spisu razvidno je da je preko zelene živice za koju tužitelj tvrdi da je ograda između stranaka nasipano kamenje (list 8 spisa), i da je zabijen drveni stup na udaljenosti od 110 cm od žive ograde na dio nekretnine koji pripada tužitelju. Uvidom u fotografije na listu 13-16 spisa, utvrđeno je da je izvršen navoz materijala, šljunka, kamenja, zemlje i posječena živica.

17. Tužitelj je iskazao da je sa tuženikom međaš, da je tužiteljeva čestica katastarska k.o. dok je tuženikova kat. čestica isti k.o. Iskazao je da je dana 4.6.2019. tuženik prošao kroz njegovu živicu i došao na nekretninu tužitelja te zabio drveni kolac na način kako je opisao u tužbi. Napomenuo je da bi tuženik i dalje išao ali nije imao mogućnost dalje zbiti kolac jer je u nastavku asfaltirani dio dvorišta, a nakon čega je počeo zavažati parcelu asfaltom i raznim kamenjem, a koje je bilo pomiješano sa zemljom. Zavažao je na način da je dio tog materijala stavio i na njegov dio parcele. Navodi da je sa strane živice koja ide prema nekretnini tuženika bio jarak, a prema tužitelju je bila zelena površina. Iskazao je da je to njegova živica i on ju je sam stalno i uredno održavao. Iskazao je da se između živice i jarka nalazila žičana ograda koju je postavio tuženik. Navodi da je sam održavao i jarak i živicu i nekretninu od jarka prema unutrašnjosti svoje parcele. Napomenuo je da ga je prije postavljanja žičane ograde tuženik pitao da li može postaviti žičanu ogradu do njegove živice na što mu je to dopustio a onda mu je rekao da mora održavati taj jarak jer se u jarku skupljalo sve sa susjedne nekretnine, sva voda od žljebova. Napomenuo je da je tuženik i tijekom cijelog lipnja, a i kasnije navažao materijal, građ. otpad uglavnom koji je djelomično prešao i na njegovu nekretninu. Naveo je da je tok nasipavanja građevinskog materijala u točkama A-D prelazio na njegovu nekretninu za oko 1 metar u točkama C-B 0,75 m prema skici očevida od 25.10.2021. i to po cijeloj duljini međe između tuženikove i nekretnine tužitelja. Iskazao je da je tuženik također u vrijeme kad nije bio na svojoj nekretnini došao na njegovu stranu dvorišta i motornom pilom porezao 30 godina staru živicu sve do zemljišta. Navodi da je to prvi puta učinio 11.6.2019., a naknadno 8.6.2021. Nastavio je rezati živicu idućih 5 metara dok je u prvobitnom rezanju izrezao 6 metara. Iskazao je da je u oba slučaja pozvao na uredovanje policiju te su oni izašli. Na posebno pitanje da li je nekretninu prije čina smetanja nesmetano koristio mirno, iskazao je da do tada jeste, dok je nakon navažanja zemlje i građ. otpada u tome bio spriječen, ali je i tada očistio svoj dio nekretnine. Navodi da je tuženik parcelu sam mjerio i tužitelju je rekao da je to njegovo, a da su mu uzeli za kolnik u ulici R.K. i da njemu to sada fali te se pomaknuo na moje. Smatra da je činom zavažanja građ. materijala, zabijanjem kolca, te rezanjem živice tuženik počinio čin smetanja. Napomenuo je da kad je sve to počelo je pokušao zajedno i sa drugim susjedom izmjeriti međe te su pozvali mjernika a pozvan je i tuženik no on se na izmjeru nije odazvao, a mjernik je bio kod njega u kući. Na pitanje da li je tuženik i prije 4.6.2019. na spornom dijelu vršio navoz i nešto radio, iskazao je da jest, da je izravnao kanal i da je tada već navažao materijal. Na pitanje da li postoji sudska odluka o uređenju međe između njihovih nekretnina, iskazao je da ne postoji.

18. Tuženik je u svom iskazu naveo da je netočno je da bi on dana 4.6.2019. zabio drveni kolac na dijelu nekretnine koja pripada tužitelju. Iskazao je da sve što je radio, radio je na svojoj nekretnini. Na pitanje da li je navažao materijal od živice prema nekretnini tužitelja iskazao je da je tužitelj zasadio živicu na njegovom. Napomenuo je da je živicu s jedne strane rezao on, a vjerojatno ju je sa svoje strane rezao tužitelj. Napomenuo je da je riječ o njegovom dijelu nekretnine. Naveo je da je saznao da je tužitelj posadio živicu na njegovom dijelu nekretnine kada je njegov prvi susjed istodobno i susjed tužitelja htio napraviti ogradu i da su tada utvrdili da je živica tužitelja zasađena na 1,5 m na njegovom. Napomenuo je da je riječ o živici koja je tamo postojala najviše 5 godina, djelomično se sušila te ju je tužitelj rasađivao. Kad mu se predočuje fotografija s lista 8 spisa iskazao je da tog kamenja nije bilo, da ga je tamo dovozio tužitelj i onda to fotografirao. Napomenuo je da je on zemlju navozio sve do živice jer dalje nije ni mogao ali je tužitelju rekao da je i dalje njegovo. Na pitanje da li je tužitelj kosio travu iskazao je da ga on nije pratio, a kad mu se predočuje da je riječ očito o košenoj travi iskazao je da je tužitelj očito kosio njegovu travu. Iskazao je da je netočno je da bi on nakon toga porezao u dva navrata tu živicu i da ne zna tko ju je odrezao, a riječ je o "režijama" tužitelja. Kad mu se predočuju fotografije s listova 46-49 spisa iskazao je da to on nije nikada vidio i da to nije on radio a tužitelj ima stalno želje njega lišiti slobode. Iskazao je da je riječ o njegovoj nekretnini, ali da on to nije napravio niti na bilo koji način prijetio tužitelju već da tužitelj to iscenira. Napomenuo je da bi tužitelj htio da bude pod njegovim jarmom i cijelo vrijeme šikanira i omalovažava njegovu obitelj. Napomenuo je da ako je nešto radio, radio je na svojem, a živicu rezao nije. Iskazao je da su navodi tužitelja 99% lažni. Iskazao je da on na njegovo dvorište nikada nije stao dok tužitelj na njegovo jest. Sve što je radio, radio je na svojem. Iskazao je da je netočno da bi dolazio mjernik radi izmjera njihovih nekretnina.

19. Sud vjeruje tužitelju jer je njegov iskaza logičan, jasan i u skladu sa dokumentacijom iz spisa. Podredno pak valja kazati da tuženik ne osporava da bi primjerice zabio kolac, navažao materijal i orezao živicu već tvrdi da je sve te radnje izvršio na svojem zemljištu. Iz iskaza pak također proizlazi da je tužitelj doista godinama koristio taj dio zemljišta i da je taj dio zemljišta, a opisan u vještačkom nalazu točkama A, B, C, D uređivao, hodao po njemu, orezivao živicu, i zasadio vinovu lozu. Problem je počeo kad je uređivana međa sa nekretninom koja se nalazi do nekretnine tuženika i u donjem dijelu je međašna sa tužiteljem. Tek tada je, kako to tuženik tvrdi, saznao da je tužitelj prešao na njegovo zemljište. Dakle, acontrario, do tada je, a i nakon toga, predmetni dio nekretnine bio u posjedu mirnom i nesmetanom od strane tuženika. Također je utvrdio da je on navozio zemlju i materijal do živice, a da dalje nije mogao, a iz fotografija na listu 9 razvidno je da se kamenje navozilo i kroz živicu i prešlo na uređenu površinu (pokošeno) tužitelja. Tužitelj ima uredno zemljište, nije logično da bi sebi po cijeloj dužini uz živicu navozio zapravo građevinski materijal. A na nekretnini tuženika se vidi (fotografija list 14) da se materijal navozio i kako nekretnina visi, prešao na stranu tužitelja, a i definitivno tuženik ne osporava da je navozio nekretninu i da je taj navoz očito djelomično napravio i na nekretnini tužitelja.

20. Iz dopisa PU Međimurske, PP Čakovec (list 74) proizlazi da je tužitelj kao dojavitelj prijavio da mu susjed D. reže živicu na njegovoj strani. No dalje policija nije uredovala jer je smatrala da su stranke u građanskom sporu. Policija također (list 74) nije mogla utvrditi čija je sporna živica, a u toku ovog postupka jest utvrđeno da je živica bila tužiteljeva.

21. Tužitelj također upire na nesređene odnose među strankama, prilažući u spis fotografije (list 47-49) iz kojih je razvidno da tuženik navaža materijal i da je to prema nekretnini tužitelja, te nije logično da onda tužitelj iskazuje da on o tome nema nekakvih saznanja, a također paušalno iskazao da nema saznanja, da nije vršio radnje fotografirane na listu 46-49, a na istoj nekretnini živi pa je doista upitno kako nema saznanja ni o svojoj nekretnini, a zna da je tuženik pred 30 godina prešao na njegovo.

22. Valja kazati da prethodno navedene okolnosti spadaju u eventualno drugu vrstu odgovornosti. Jednako tako kao i pitanje međe jer ista nije predmetom postupka u postupcima radi smetanja posjeda.

23. Kako je po mišljenju ovog suda u toku postupka utvrđeno da je doista navažanjem građevinskog materijala, zabijanjem stupa izvršeno smetanje posjeda tužitelja to je valjalo tužbeni zahtjev usvojiti i odlučiti kao u izreci.

24. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a.

25. Trošak se odnosi na odvjetničkog zastupanja u visini paušalne naknade od 2.500,00 kuna Tbr. 7.2 Tarife, predujma za vještačenje u iznosu od 3.372,00 kn, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 200,00 kuna i sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 200,00 kuna ili je naloženo tuženiku da plati tužitelju ukupno trošak u visini od 6.272,00 kune.

U Čakovcu, 10. studenog 2022.

Sutkinja:

Ljubica Kovačević

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana po primitku rješenja, nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda pismeno u 3 primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj: po punomoćnici

2. Tuženik: po punomoćniku