REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/202-22

OPĆINSKI SUD U SPLIT Dračevac (ex vojarna Sv. Križ)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Ivani Erceg Ćurić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja D. K., O.:…, iz S., zastupanog po punomoćniku A. P., odvjetniku u Z., protiv tuženice

R. H., MO., O.: …, zastupane po

ODO u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne

rasprave zaključene dana 25. kolovoza 2022., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja D. R., odvjetnika u S. i zakonske zastupnice tuženice V. G., zamjenice ODO u S., objavljene dana 10.

studenog 2022.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženoj R. H., za M.O., da tužitelju

D. K. na ime neisplaćenih dodataka na plaću isplati bruto iznos od 22.117,92 kn / 2.935,55 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama (izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom iznosu), po kamatnoj stopi od 15% godišnje do 31.12.2007., od 1.1.2008. do 30.6.2011. po stopi od 14% godišnje, od 1.7.2011. pa do 31.7.2015. po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem

polugodištu za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. pa do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima / NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) po prosječnoj kamatnoj stopi HNB izračunatoj za referentno razdoblje koje

prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, isplatom na žiro-račun punomoćnika tužitelja A. P., odvjetnika u Z., IBAN …, tekućom:

- na iznos od 800,92 kn od 16.9.2006.,

- na iznos od 918,78 kn od 16.10.2006.,

- na iznos od 242,96 kn od 16.11.2006.,

- na iznos od 65,56 kn od 16.01.2007.,

- na iznos od 1.405,78 kn od 16.03.2007.,

2 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 -

- na iznos od 926,24 kn od 16.04.2007.,

- na iznos od 779,07 kn od 16.06.2007.,

- na iznos od 2.284,43 kn od 16.07.2007.,

- na iznos od 355,71 kn od 16.08.2007.,

- na iznos od 2.275,51 kn od 16.04.2008.,

- na iznos od 1.678,43 kn od 16.05.2008.,

- na iznos od 2.102,12 kn od 16.06.2008.,

- na iznos od 1.442,89 kn od 16.07.2008.,

- na iznos od 884,52 kn od 16.08.2008.,

- na iznos od 2.150,56 kn od 16.09.2008.,

- na iznos od 814,65 kn od 16.10.2008.,

- na iznos od 2.017,81 kn od 16.11.2008.,

- na iznos od 797,17 kn od 16.12.2008.,

- na iznos od 175,81 kn od 16.01.2009. pa sve do isplate, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 17.568,75 kn / 2.331,77 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja ove odluke do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17.4.2009. podnio tužbu u kojoj navodi da je zaposlenik kod tuženice - MORH-HRM i da je raspoređen na poslovima djelatne vojne

osobe. U vremenskom razdoblju rada unazad 3 godine tužitelj da je bio povremeno angažiran na službenim zadaćama i poslovima prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanom i u smjenama, koje dodatke na plaću tuženica da mu nije isplatila. Zbog neplaćanja dodataka na plaću, tužitelj smatra da je oštećen u mjesečnom iznosu oko 400,00 kn bruto, odnosno 14.400,00 kn bruto za zadnjih 36 mjeseci. Stoga je tužitelj podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari kojom traži da se naloži tuženici da mu za razdoblje od 1.1.2006. do 1.1.2009. isplati 14.400,00 kn bruto na ime razlike bruto plaće koju bi tužitelj primio da mu je pravilno obračunat dodatak za prekovremeni rad, rad subotama i nedjeljama, noću, blagdanima i u smjenama u utuženom razdoblju, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini dio iznosa teče od 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec do isplate.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 20.5.2009. i u podnesku od 25.11.2010. navodi kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti. Tužitelj da je u utuženom razdoblju kao i ostale djelatne vojne osobe na temelju redne liste obavljao dežurstvo, ali takvo se dežurstvo sukladno čl. 97. Zakona o službi u O.S. ne smatra prekovremenim radom. Na djelatne vojne osobe, kao lex

specialis, primjenjuje se S. OS. Isti u točki 128. izričito određuje

da dežurstvo u pravilu traje 24 sata te se osoba koja je predala dužnost dežurnog oslobađa svih obveza slijedeća 24 sata. Isto tako, S. ne pravi razliku

3 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 - dežurstava u dane blagdana, noću subote na nedjelju već određuje 24-satno dežurstvo - slobodna 24 sata, dakle djelatnik je oslobođen radnih obveza, a za slobodan dan mu se isplaćuje naknada u visini redovne dnevnice (plaće njegovog radnog mjesta). Slijedom gore iznesenog, razvidno je da se institut dežurstva u cijelosti uređuje službovnikom OS kao lex specialis, pa se u pogledu istog pravnog instituti mogu supsidijarno primijeniti propisi o državnim službenicima i namještenicima. Prekovremeni rad tužitelja kao djelatne vojne osobe reguliran je čl. 97. Zakona službi u OS R. H., koji se kao lex specialis

ima primijeniti u naslovnom predmetu. U st. 2. spomenutog članka odredeno je da se na prekovremeni rad djelatnih vojnih osoba ne primjenjuju vremenska ograničenja propisana općim propisima, dok je st. 6. određeno da se pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad ne ostvaruje ako je moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena te ako je dežurstvo kao poseban uvjet rada vezano uz kontinuirano obavljanje poslova i zadaća. Ističe se da u vrijeme kada je brod na remontu radno se vrijeme posade prilagođava radnom vremenu remontnog brodogradilišta, u skladu s čl. 104. Propisnika brodske službe te stoga tada nije moguće ostvarivati prekovremeni rad noću, vikendima i blagdanima. Tijekom remonta, posada broda ostvaruje prava na terenski dodatak. Za vrijeme plovidbe broda posada broda ne radi 24 sata odnosno cijela posada radi tijekom isplovljavanja ali dok je brod usidren u luci ili na sidru i sl. organizirana su dežurstva od po četiri sata (gvardija), a preostalo vrijeme članovi posade broda su slobodni, sve temeljem P. brodske službe.

Upravo zbog ovih specifičnosti rada na brodu pripadnici HRM-a ostvaruju pravo na mornarički dodatak sukladno čl. 6. Pravilnika o dodatku na načinu isplate plaće.

3. Nakon provedenog financijskog vještačenja, tužitelj je u skladu s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za knjigovodstveno-financijske poslove V. K. od 11.4.2012., podneskom od 16.5.2012. zatražio isplatu od tuženice u ukupnom bruto iznosu od 22.117,92 kn na ime naknade neisplaćenih dodataka na plaću za razdoblje od 1.8.2006. do 31.12.2008., sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

4. Sud je tijekom postupka izveo dokaze čitanjem Zahtjeva za mimo rješenje spora kojeg je tužitelj uputio ODO u S. 16.1.2009., rješenja

MO RH GS OS RH Klasa: 805-03/06-01/01, Ur. broj: 6030-

N1-1102-06-129 od 27.6.2006., Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 9/03), dopisa Tajništva MO RH Klasa: 023-03/07-03/18 Ur. broj: 512M-08-06 od

19.12.2008., dopisa MO RH Klasa: 151-03/06-01/3 Ur. broj: 512- 090101-06-07 od 7.11.2006., dopisa P.U. MO RIH

Klasa: 011-01/07-01/1 Ur. broj: 512-06J1-03-07-42 od 10.10.2007., dopisa Z. H. K. O. G.-l Klasa: 113-02/07-01/01 Ur. broj: 3468-

01G1-07-44 od 18.10. 2007., Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika OS RH (NN 6/03), Pravilnika o dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika OS RH (NN 175/03),

Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnicima OS RH (NN 34/05), Uredbe o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe (NN 144/02), kartice djelatnika za tužitelja, evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja u utuženom razdoblju, dopisa Zapovjednika kapetana fregate B. S. od 21.8.2009., izvoda iz evidencije plovidbi te pregledom ostale cjelokupne pisane priležeće dokumentacije.

4 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 -

Nadalje, izveden je dokaz vještačenjem po vještaku za knjigovodstveno-financijske poslove V. K., dipl. oec. te dokaz dopunskim vještačenjem po naprijed navedenom vještaku.

5. Općinski sud u Splitu donio je presudu br. IVP-386/09 od 18.9.2013. kojom je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan, naloženo je tuženici da na ime naknade neisplaćenih dodataka isplati tužitelju bruto iznos od 22.117,92 kn i da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 19.532,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

6. Po izjavljenoj žalbi tuženice, Županijski sud u Splitu je presudom br. Gžri-326/13 od 8.5.2014. odbio žalbu tuženice kao neosnovanu te je potvrdio prvostupanjsku presudu.

7. Po izjavljenoj reviziji tuženice, Vrhovni sud R. H. je rješenjem br. Revr-1152/14 od 15.11.2016., prihvatio reviziju kao osnovanu, ukinuo drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu te je predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje. Prema shvaćanju Vrhovnog suda R. H., nije životno

i logično da efektivni rad službenika traje neprekidno 24 sata dnevno više dana uzastopno. Naime, da je životno i logično da službenik koji zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti brod tijekom višednevnih službi na moru, ima slobodno vrijeme. Tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada, da se ne može smatrati prekovremenim radom, pa da pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad iz KU-a službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke.

8. U ponovnom suđenju, sud je uz već izvedene dokaze izveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka D. L. i S. J., sudski vještak za

knjigovodstveno i financije V. K., dipl. oecc. izvršio je dopunu nalaza i mišljenja te je pročitana i pregledana spisu priložena dokazna dokumentacija.

9. Podneskom od 15.2.2019. tužitelj je nakon dopunjenog vještačenja zatražio od tuženice isplatu u ukupnom bruto iznosu od 105.183,14 kn na ime naknade neisplaćenih dodataka na plaću za razdoblje od 1.7.2006. do 31.12.2008., sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini dio iznosa teče od 16-og dana u mjesecu za prethodni mjesec do isplate.

10. Općinski sud u Splitu donio je presudu br. Pr-1088/16 od 19.11.2019. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan u dijelu zahtjeva za isplatu neisplaćenih dodataka na plaću u ukupnom bruto iznosu od 22.117,92 kn, dok je za više zatraženo u iznosu od 83.065,22 kn tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te je odlučeno da svaka stranka snosi svoje parnične troškove.

11. Po izjavljenoj žalbi stranaka Županijski sud u Splitu donio je odluku br. Gž R- 34/2020 od 26.5.2021. kojom je potvrđena prvostupanjska odluka u odbijajućem dijelu zahtjeva za isplatu bruto iznosa od 83.065,22 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom smatrajući da je za potraživanje tužitelja u tom dijelu nastupila zastara, te je ukinuta u dosuđujućem za iznos od 22.117,92 kuna bruto sa pripadajućom zateznom kamatom, kao i u dijelu odluke o parničnom trošku pa je predmet u tom dijelu vraćen

5 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 - prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje iz razloga što je prvostupanjski sud propustio raspraviti pitanje stvarno odrađenih sati.

12. U ponovnom suđenju sud je izveo iste dokaze kao u prethodnoj fazi postupka.

13. Tužbeni zahtjev je osnovan.

14. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće na ime dodataka na plaću za prekovremeni rad, za rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, a za razdoblje od 1.7.2006. do 31.12.2008. u bruto iznosu od 22.117,92 kn.

15. Prema odredbi članka 3. Zakona o službi u O.S. („NN“, broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07, dalje u tekstu: ZSOS) pripadnici

oružanih snaga u smislu odredbe ovog Zakona su vojne osobe te državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici). Po članku 168. ZSOS-a djelatne vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na plaću i dodatke na plaću na druga materijalna prava prema odredbama tog zakona.

15.1. Slijedom navedenog, članak 169. stavak 1. ZSOS-a određuje da se plaća djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika sastoji od osnovne plaće i dodatka na plaću, stavak 2. da osnovnu plaću djelatne vojne osobe čini umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža, a stavak 3. da se osnovica za obračun osnovne plaće djelatne vojne osobe, službenika i namještenika određuje na način propisan za državne službenike i namještenike.

15.2. Međutim, članak 97. ZSOS-a u stavku 5. određuje da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad pod uvjetima i u iznosima koji su uređeni općim propisima, a stavak 6. da se pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad ne ostvaruje ako je moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena te ako je dežurstvo kao poseban uvjet rada vezan za kontinuirano obavljanje poslova i zadaća.

15.3. Članak 14. ZSOS-a određuje da se o svim pitanjima koja nisu uređena ovim zakonom ili propisima donesenim na temelju ovog zakona primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. Obveza poslodavca u plaćanju prekovremenog rada pa bila to i R. H. regulirano je nizom općih pravnih propisa od ZR-

a do međunarodnih normi. S tim u vezi, odredba članka 12. ZR-a određuje da, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

16. Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika oružanih snaga R. H. („NN“, broj 6/03, dalje: Pravilnik) uređuje se dodatak

na plaće i način isplate plaće pripadnika O.S. R. H..

Dodatak na plaću je novčani iznos koji se isplaćuje djelatnim vojnim osobama, državnim službenicima i namještenicima, prema uvjetima propisanim Pravilnikom

6 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 - (članak 2.) i utvrđuje se u koeficijentu od osnovice za obračun plaće (članak 3.) dok je člankom 6. normiran mornarički dodatak.

17. Člankom 1. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („NN“, broj 9/03) određeno je da djelatne vojne osobe, službenici i namještenici raspoređeni u G.S. O.S.

R. H. zapovjedništva, postrojbe i ustanove O.S.

R. H. imaju tjedno radno vrijeme u trajanju od 40 sati, te se isto u pravilu raspoređuje od ponedjeljka do petka. Međutim, u konkretnom slučaju, a to je razvidno upravo iz podataka koje je dostavila sama tuženica, tužitelj je radio i noću, subotom, nedjeljom i blagdanom. I sama tuženica se poziva na odredbu članka 97. ZSOS-a glede visine cijene rada – satnice. Ovdje je primijeniti kolektivne ugovore sklopljene sukladno općim propisima o radu, a glede državnih službenika i namještenika jer na to nedvojbeno upućuju naprijed iznijete zakonske odredbe.

18. Slijedom navedenog, pravilno se tužitelj poziva na primjenu Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("NN" br. 92/04., 141/04., 150/04.,

u tekstu KU/04) jer je odredbom članka 39. (istovjetno i odredba čl. 44. KU/08) određeno, među ostalim, da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje 2 radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%. Ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150% te da se dodatci međusobno ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

19. Tužitelj je saslušan u svojstvu parnične stranke je iskazao da je u utuženom razdoblju bio voditelj komunikacijskom brodskog odjeljka … (patrolni ili ophodni brod) odnosno "da je posluživao radio uređaje". Radio uređaji da mogu biti radni i vojni te da na vojnim može raditi samo tužitelj i zapovjednik, a na radnim tužitelj i časnik palubne službe. Radni uređaj da se mora pratiti 24 sata dok tužitelj o detaljima rada na vojnom uređaju nije htio iskazivati zbog vojne tajne osim toga, da u određenim razdobljima u danu trebaju javiti određenim postajama, a koje potom sve upute koje su primili s broda, prenose zapovjedništvu. Tužitelj da osim poslova svog radnog mjesta, po potrebi radi i poslove radnog mjesta navigacijskog časnika i dočasnika ukoliko isti nisu prisutni na brodu odnosno, nisu raspoređeni radnim nalogom u višednevnu plovidbu na moru. Navedeno stoga, što prema ustroju treba biti određen broj članova posade, a u naravi ih bude manje. S obzirom na specifičnost radnog mjesta tužitelja, prosjek sati odmora/sna da se kreće od 2 do 5 sati unutar 24 sata i to isprekidano u više navrata, i sve ovisno o stanju na terenu. U trenutcima kada brod nije u plovidbi već je usidren u luci, tužitelj da bi tada imao obvezu obaviti svoj "papirnati dio posla", da je pisao evidencije, vodio dnevnik postaja veze, ažurirao dnevnike i frekvencija, s mornarima na obuci i dr. Kada je brod na sidru, tužitelj je "na radaru" i koncentriran na to da sidro ne popusti. Tužitelj napominje da se u Knjigu zapovijedi za plovidbu upisuje tko su časnici i dočasnici koji obavljaju određeni posao i datumi od kada do kada traje plovidba, dok B.

7 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 - dnevnik da vodi zapovjednik ili zamjenik zapovjednika broda te da, ukoliko se radi o redovitom isplovljenju, da se u brodski dnevnik ne upisuje tko i što radi u nekom trenutku. Tako, ukoliko se radi o uvježbavanju, da se neće upisivati da je tužitelj sudjelovao u njemu u određenom vremenskom razdoblju već da će se općenito upisati, da je u njemu sudjelovala cijela posada. Dakle, da nema upisa radnji pojedinačno za svakog člana posade, osim ukoliko se radi o tome da je netko otišao na bolovanje i sl.

20.1. Svjedok D. L. koji je u utuženom razdoblju radio na istom brodu kao i tužitelj, samo poslove električara navodi, da iako je propisano da treba biti 18 članova posade, da ih je u naravi bilo do 50% manje. Svjedok navodi da je tužitelj radio poslove vezista, a da to znači, da je opsluživao radio uređaje i da je bio jedini koji je obavljao te poslove, jednako kao što je i svjedok bio jedini električar na brodu. Kako je na brodu nedostajalo članova posade, da je svatko uz poslove svog radnog mjesta obavljao i poslove drugog radnog mjesta te da ga ne bi imao tko mijenjati. Dakle, tužitelj da je uvijek trebao biti na raspolaganju. Nadalje, da su jedino zapovjednik broda i tužitelj imali šifrarnik na raspolaganju uz pomoć kojeg bi mogli pročitati dostavljenu poruku. Radi se o sigurnosnom certifikatu kojeg izdaje obavještajna agencija VSOA. Navedene poruke da se primaju u kormilarnici, a kabine su bile dva kata ispod kormilarnice. U slučaju da tužitelj odmara u kabini i dođe neka poruka tada bi tužitelj trebao doći natrag u kormilarnicu i raditi. Vezano uz procjenu sati odmora unutar 24 sata, svjedok navodi da bi to u idealnim uvjetima (50% dana provedenih na terenu) bilo od 5 do 8 sati (kada nema vojnih vježbi, polaganja zapovjednika, bojeva gađanja, ispita za zapovjednika i zamjenika zapovjednika, traganja i spašavanja, otklanjanje kvarova i dr.). U protivnom, u preostalih 50% dana provedenih na terenu, da se odmara svega jedan do dva sata, ovisno o prilikama na terenu. Inače, ukoliko je brod ugašen, potrebno je oko sat vremena pripremnih radnji radi zagrijavanja motora i sigurnosnog isplovljenja.

20.2. Svjedok S. J. navodi da je u utuženom razdoblju radio na istom brodu kao i tužitelj, samo poslove topnika dok da je tužitelj bio voditelj komunikacijskog odjela tj. vezist. On da je bio jedina osoba koja je obavljala te poslove na brodu i da je njegova osnovna zadaća bila da radi na komunikacijskim uređajima i da su poruke na vojnim uređajima bile kriptirane i da ih jedino tužitelj i zapovjednik broda znao pročitati te da su oni bili jedine ovlaštene osobe za to. Drugim, radnim komunikacijskim uređajima da su se primale poruke koje se odnose na traganje i spašavanje tj. da se radi se o otvorenim kanalima za pomorstvo. Navedeni uređaji da su konstantno upaljeni i da se prate obavijesti 24 sata. Ukoliko je brod u plovidbi, da tužitelja u njegovim poslovima ne može nitko zamijeniti. Nadalje, ukoliko bi bili 10 dana na terenu, od toga da su sigurno bili 7 dana u plovidbi. Plovidba bi trajala od 6, 7 sati do 16 do 17 sati, sve ovisno o vojnim potrebama. Primjerice, ukoliko se radi o vojnim vježbama, one da traju 2 do 3 dana za vrijeme kojih članovi posade spavaju 2 do 3 sata ukupno unutar 24 sata. Inače, svi komunikacijski uređaji da se nalaze na mostu pa da tužitelja tužitelj bude prisutan za vrijeme cijele plovidbe. Ukoliko bi ona trajala dugo, npr. 17 sati, tada da bi zapovjednik tužitelju rekao da otiđe odmoriti sat-

8 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 - dva. Međutim, i u tih sat-dva vremena da bi se događalo bi se tužitelja ponovno pozove ukoliko bi se primila neka obavijest. Za vrijeme dok brod nije u plovidbi, da bi tužitelj obavljao poslove održavanja tih uređaja, da bi vodio dnevnike veze i da je obavljao poslove dežurstva na sidru. Na sidru da bi u pravilu bila dva do tri dočasnika, među kojima bi bio i tužitelj pa da bi se oni izmjenjivali svako dva do tri sata. Vojne vježbe da su se uglavnom odvijale danu, u njima da svi sudjelovali svi i da je primarna zadaća broda bila čuvanje ZERP-a, a potom traganje i spašavanje te pomoć policiji, i carini. Ukoliko bi sudjelovali u navedenim aktivnostima, da nije bilo bitno radi li se o noći ili danu jer da su oni uvijek trebali biti pripravni i u što kraćem mogućem roku isploviti. Svjedok smatra da bi prosjek sati odmora tužitelja unutar 24 sata bio 5 do 6 sati, ali ne u kontinuitetu već isprekidano.

21. Temelj za plaćanje prekovremenog rada noću, subotom, nedjeljom i blagdanom i ovaj drugostupanjski sud pronalazi u ZSOS-u kao općem propisu, a (supsidijarno) i u Propisima o državnim službenicima i namještenicima te općim propisima o radu. S druge strane, kako tuženica nije dokazala niti da je prema ZSOS-u organizirala preraspodjelu radnog vremena niti da je dežurstvo kao poseban uvjet rada vezano uz kontinuirano obavljanje poslova i zadaća, a što bi istu ekskulpiralo u ovoj pravnoj stvar, proizlazi da je tužitelj dokazao pravni temelj potraživanja isplate dodataka na plaću za rad za koji, iz iskaza tužitelja i svjedoka, proizlazi da je rad tužitelja bio dulji od osmosatnog redovnog radnog vremena u slučaju višednevnih plovidbi na moru, dakle radio je prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, a za što mu pripadaju dodaci na plaću s skladu s citiranim odredbama KU-a.

22. Kako tuženica u spis nije dostavila evidenciju o radnom vremenu sudski vještak je proveo vještačenje na temelju izvoda iz E. plovidbe, E. o broju sati koje je tužitelj proveo u gvardijama i iz B. dnevnika (i platnih lista), a koje evidencije se tiču radnog angažmana tužitelja u utuženom razdoblju izvršenog na temelju zapovjedi za obavljanje određenih poslova pa sud smatra da navedene evidencije odražavaju stvarno odrađene sate rada tužitelja.

23. Na temelju tako utvrđenih stvarno odrađenih sati rada tužitelja, sudski vještak za knjigovodstveno-financijske V. K. u spis je 28.1.2019. dostavio Dopunu vještačenja br. 58/12 od 10.4.2012.

24. U odluci ovog suda br. Pr-1088/16 od 19.11.2019. sud je kao ispravnu varijantu obračuna uzeo onu pod rednim br. I, a u skladu s kojom varijantom je tužitelj postavio tužbeni zahtjev i zatražio isplatu razlike bruto plaće u ukupnom iznosu od 105.183,14 kn, od čega je sud kao osnovano prihvatio zahtjev za isplatu iznosa od 22.117,92, a kao neosnovano odbio zbog nastupa zastare potraživanja zahtjev za isplatu iznosa od 83.065,22 kn. Kako je drugostupanjski sud odlukom br. Gž R-34/2020 od 26.5.2021. potvrdio prvostupanjsku odluku u odbijajućem dijelu, a ukinuo za dosuđujući iznos i kako tužitelj ostaje pri svom tužbenom zahtjevu, valjalo je ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja za isplatu razlike plaće i to u zatraženo iznosu od 22.117,92 kn. 25. Sud u ovom, ponovnom suđenju, kao ispravnu varijantu obračuna prihvaća onu pod rednim brojem II iz Dopune vještačenja od 28.1.2019. Navedeno stoga, što je vještak u toj varijanti, iz obračuna isključio 8 sati dnevnog radnog odmora za vrijeme

9 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 - višednevnih službi na moru u skladu s zauzetom praksom Vrhovnog suda R. H. u istovrsnim predmetima i u skladu s dokumentacijom koju je tuženica dostavila u spis. Dakle, obračun po toj varijanti vršen je na način da se u slučaju višedenevnih službi na moru koje traju 24 sata, 8 sati računalo kao redovito radno vrijeme koje je tužitelju isplaćeno kroz plaću, 8 sati se računalo kao dnevni odmor koji se izuzimao iz obračuna i 8 sati kao prekovremeni rad koji je obračunat u skladu s KU pa je utvrđena ukupna razlika plaće na ime dodataka na plaću za prekovremeni rad, za rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama u iznosu od 73.041,30 kuna bruto ili kako je to vještak prikazao u koloni br. 28. Tablice 2. (list 451 spisa).

26. Dakle, tužitelj osnovano traži isplatu razlike plaće s osnova neplaćenih dodataka na plaću za prekovremeni rad, za rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama u razdoblju od 1.7.2006. do 31.12.2008., sve pozivom na odredbe čl. 39. st. 1. KU/04 tj. čl. 44. KU/08 jer je iz izvedenih dokaza evidentno da je tužitelj u utuženom razdoblju takav rad ostvario za koji mu tuženica nije isplatila dodatak na plaću. Kako tužitelj, u ovom ponovnom suđenju, traži isplatu iznosa koji je manji od iznosa obračunatog u varijanti vještačenja koju sud smatra ispravnom, valjalo je odlučiti unutar zahtjeva stranke i tuženici naložiti da isplati tužitelju zatraženi bruto iznos od 22.117,92 kn ili po mjesecima kako je to navedeno u izreci presude.

27. Tužitelju je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („NN“ br.: 35/05., 41/08., 125/11. i

78/15.) koja na svaki pojedinačni mjesečni iznos teče od 16.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u smislu čl. 45. st. 1., 2., 4 i 5. Zakona o porezu na dohodak („NN" 177/04., 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12.,

Odluka USRH - 120/13.,125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14., 143/14., 136/15., dalje: Zakon), čl. 12. st. 9., čl. 14., čl. 16. st. 2. i čl. 36. st. 1. i 2. Zakona, i člsnka 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak („NN“ broj 95/05, 96/06. ,68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12. i 79/13., dalje: Pravilnik) te čl. 11., 12. i 15. Pravilnik.

28. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u R. H. ("NN" br.

57/22) i Odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

29. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je pozivom na odredbu čl. 328. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("NN" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP).

30. Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a i 155. ZPP-a te je odmjerena u skladu s popisanim troškom prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22, 126/22, dalje Tarifa), s obzirom su stranke djelomično uspjele u postupku (tužitelj je u ovom postupku pravomoćno odbijen za iznos od 83.065,22 kn) pa je potrebno utvrditi u kojem postotku je svaka od njih uspjela, a zatim će se od

10 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 - postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela. Tužitelj je u ovom postupku uspio za 61% (100% osnov + 22% visina = 122 : 2 = 61%), a tuženica za 39% pa kada se 39 oduzme od 61 dobije se 22% pa će se tužitelju odmjeriti naknada ukupnih troškova u tom postotku.

30.1. Tužitelju je prema popisanom trošku i VPS-u u vrijeme poduzimanja svake radnje određen slijedeći parnični trošak: sastav prijedloga za mirno rješenje spora i sastav tužbe za svaku radnju 100 bodova, za sastav podnesaka od 1.6.2009.,

16.5.2012., 18.6.2013. i 25. 4.2022. za svaku radnju 100 bodova, za sastav odgovora na žalbu i odgovora na reviziju za svaku radnju 100 bodova (Tbr. 10. t. 4. Tarife), za sastav podneska od 15.2.2019. – 250 bodova, za sastav žalbe od 20.11.2019. zatraženih 125 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za sastav podneska od 22.10.2021. tj. prijedloga za dopuštenje revizije 100 bodova, za sastav podnesaka od 10.12.2009., 17.6.2011., 3.9.2012., 5.12.2012., 13.1.2017., 6.2.2017., 10.4.2018., 5.10.2018. za svaki 25 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), za sastav podnesaka od 6.3.2019. i 11.3.2019. za svaki 62,5 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), za zastupanje po punomoćniku na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari od 14.11.2011., 13.2.2013., 10.7.2013., 13.9.2013., 24.5.2018., 9.7.2018., 6.11.2018., 22.3.2022. i 25.8.2022. za svako 100 bodova, za pristup ročištu za objavu presude od 18.9.2013.

- 50 bodova, za zastupanje po punomoćniku na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari od 21.3.2019., 13.6.2019. i 19.9.2019. za svako 250 bodova i za pristup ročištu za objavu presude od 10.11.2022. – 50 bodova; što zbrojeno daje 3350 bodova, a pomnoženo s vrijednošću boda od 15,00 kn (Tbr. 50. Tarife) daje iznos od 50.250,00 kn, a uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 62.812,50 kn, od čega je tužitelju valjalo odmjeriti naknada za 22% pa se dobije iznos od 13.818,75 kn, a koji iznos valja uvećati za 3.750,00 kn na ime troška vještačenja pa se dobije 17.568,75 kn / 2.331,77 EUR koliko je naloženo tuženici da isplati tužitelju na ime naknade parničnog troška.

30.2. Tužitelju nije određen trošak sastava podneska od 21.3.2021. jer tog podnesaka nema u spisu, nije određen trošak sastava podnesaka od 29.11.2011. i 19.12.2018. jer tim podnescima tužitelj obavještava sud o uplati predujma za vještačenje pa ti podnesci nisu bili potrebni za vođenje postupka te nije određen trošak pristupa na ročište za objavu presude od 19.11.2019. jer na to ročište punomoćnik tužitelja nije pristupio.

30.3. Tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. st.2. ZOO-a koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

31. Slijedom navedenom, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Split, 10. studenog 2022.

SUTKINJA

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

11 Poslovni broj: Ref 13 P: Pr-7141/2021 -

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO

-u spis