REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3611/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća u pravnoj stvari predlagatelja ŠZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Domagoju Mužiću, odvjetniku u Splitu, protiv protustranke AZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetniku Željku Vrdoljaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & partneri d.o.o. u Splitu, radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-3306/2020-3 od 4. ožujka 2022. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-641/18-30 od 24. srpnja 2020., na sjednici održanoj 9. studenoga 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Protustranka je u prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predložila dopustiti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-3306/2020-3 od 4. ožujka 2022. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-641/18-30 od 24. srpnja 2020. ističući tri pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385., 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Prema odredbi čl. 385 a st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.
5. Prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.
6. U prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja protustranka ističe slijedeća pitanja:
"1. Je li sud onemogućio protustranku u raspravljanju i počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a time što je nakon iznjetih primjedbi pismenom nalazu vještaka koji je svoje vještačenje iznio u pismenom obliku i prijedlogu da se vještak usmeno sasluša, odbio neposredno i usmeno saslušati sudskog vještaka koji je svoju dopunu nalaza dao u pismenom obliku, te odbio provesti novo vještačenje iako je protustranka svojim prigovorima dovela u pitanje točnost i pravilnost datog nalaza?
2. Je li za ocjenu o tome predstavlja li nekretnina protustranke ograđeno kućno dvorište mjerodavno stanje u trenutku podnošenja prijedloga za osnivanje nužnog prolaza ili je relevantno stanje u vrijeme zaključenja raspravljanja, i što se uopće smatra ograđenim kućnim dvorištem?
3. Postavlja se pitanje ima li vlasnik poslužne nekretnine pravo na naknadu s osnova umanjene vrijednosti poslužne nekretnine zbog osnivanja služnosti prolaza preko poslužne nekretnine?"
7. U odnosu na prvo postavljeno pitanje je li vještak dužan svoj nalaz iznijeti usmeno i obrazložiti na raspravi predlagatelj se poziva na više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Međutim, kraj činjenice da su u predmetnom slučaju vještaci za geodeziju i graditeljstvo iznijeli usmeno svoj nalaz i mišljenje i na ročištu održanom dana 21. siječnja 2020., a vještak za geodeziju se i dodatno se pisano očitovao i otklonio prigovore stranaka te stoga nije prihvaćen prijedlog za provođenjem novog vještačenja; to pitanje polazi od pogrešne pretpostavke da je sud onemogućio protustranku u raspravljanju te nije odlučno za odluku o sporu.
8. U odnosu na drugo postavljeno pitanje kako se utvrđuje i što se smatra ograđenim kućnim dvorištem, valja ukazati da u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. ZPP pitanje koje se postavlja u prijedlogu za dopuštenje revizije mora se odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme i koje je na taj način izraženo u pobijanoj odluci. Pitanje mora biti jasno i određeno i ne može se odnositi općenito na primjenu koje (ili više njih istodobno) materijalnopravne norme niti smije ostavljati dvojbe o tome o čemu bi Vrhovni sud Republike Hrvatske trebao izraziti svoje shvaćanje koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Dakle, u prijedlogu za dopuštenje revizije nije dopušteno postavljati pitanja koja su po svojoj naravi u tolikoj mjeri vezana za okolnosti konkretnog slučaja (kao pitanje koje je predlagatelj postavio) da je odgovor na njih relevantan samo za odluku u predmetnom slučaju. Takva pitanja ne mogu opravdati podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije jer su važna samo za predmetni postupak, a ne za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, što se ima smatrati ograđeno kućno dvorište u smislu odredbe čl. 224. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP), može se ocjenjivati ovisno o okolnostima svakog konkretnog slučaja te je ovisno o činjenicama koje će se u tom postupku utvrditi i u tom smislu nije moguće dati jedinstveno tumačenje koje će u svim budućim slučajevima predstavljati pravni standard.
9. U odnosu na treće postavljeno pitanje odgovor daje sama odredba čl. 224. st. 3. ZVDSP kojom je propisano da će sud svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade; a kako je i odlučeno u konkretnom slučaju uvažavajući nalaz i mišljenje vještaka građevinske stranke, i to u iznosu od 14.825,53 kn, uz obrazloženje vještaka da time ne bi došlo do tržišnog umanjenja vrijednosti ostatka čestice, kao ni vrijednosti objekta protustranke, jer se pravo služnosti osniva na rubnom dijelu čestice, neposredno uz kolni ulaz na česticu protustranke sa asfaltirane ceste.
10. Stoga, pitanja iz prijedloga nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer s obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu odluku nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.
11. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. i čl. 400. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 9. studenoga 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
