REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3004/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, umješača na strani tužiteljice OPĆINE MEDULIN, Medulin, Centar 223, OIB: 70537271639, kojeg zastupa punomoćnik Ranko Đokić, odvjetnik u Puli, protiv tuženika MARINA IBACOM d.o.o. Banjole, Glavica 7, OIB 03379733630, kojeg zastupa punomoćnik Aleksandar Puh, odvjetnik u Puli, radi utvrđenja i upisa pomorskog dobra, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-3906/21-2 od 13. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu P-298/2020-56 od 2. srpnja 2021., na sjednici održanoj 9. studenoga 2022.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predložio dopustiti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-3906/21-2 od 13. travnja 2022. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu P-298/2020-56 od 2. srpnja 2021. ističući osam pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

2. Na prijedlog tužiteljica i umješač nisu odgovorili.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385., 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.

4. Prema odredbi čl. 385 a st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili

- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.

5. Prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.

6. U prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude tuženik ističe slijedeća pitanja:

"1. Da li se nakon zaključenja pripremnog ročišta navođenje površine nekretnine u tužbenom zahtjevu koja prethodno nije naznačena u zahtjevu za mirno rješenje spora Republike Hrvatske smatra povećanjem tužbenog zahtjeva, ako je Republika Hrvatska već u trenutku podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora i tužbe raspolagala podacima u površini nekretnine ?

2. Mora li vještak svoj nalaz i mišljenje iznijeti na usmenoj raspravi?

3. Da li je sud dužan kod istaknute povrede prava vlasništva članka 1. Protokola br 1. (zaštita vlasništva) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dužan ispitati miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva i provesti test razmjernosti?

4. Može li se steći pravo vlasništva na pomorskom dobru kada je prilikom stjecanja prava vlasništva stjecatelj ili pravni prednik stjecatelja mogao steći pravo korištenja i pravo vlasništva?

5. Da li u slučaju stavljanja stvari van prometa u smislu članka 170. Zakona o vlasništvu i zemljišnim knjigama se može isključiti od vlasništva vlasnik stvari bez da se istodobno ne provede potpuno izvlaštenje i isplata protunaknade za stvar koja više ne bi mogla biti predmetom prava vlasništva?

6. Je li ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) u smislu nedostatka zbog kojeg se presuda ne može ispitati, ako je sud odbio dokazni prijedlog stranke u postupku, a u presudi nije naznačio ni obrazložio razloge odbijanja izvođenja predloženog dokaza?

7. Je li pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14. – dalje: ZPP) u vezi čl. 375. st. 1. ZPP-a, ukoliko drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja?

8. Da li vlasnik nekretnine ima legitimno očekivanje o mirnom uživanju prava vlasništva kada je vlasništvo stekao upisom prava vlasništva u zemljišne knjige na temelju pravomoćne odluke suda u zemljišno knjižnom postupku, a u smislu članka 1. Protokola br 1. (zaštita vlasništva) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?"

7. U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje treba istaknuti da preciziranje površine nekretnine koja je pomorsko dobro nakon vještačkog nalaza i mišljenja nije preinaka tužbe već postupanje u skladu s čl. 191. st. 3. ZPP što je podudarno s pravnim shvaćanjem već izraženim u revizijskoj odluci ovog suda Rev-278/15 od 11. srpnja 2018. U odnosu na drugo postavljeno pitanje je li vještak dužan svoj nalaz iznijeti usmeno i obrazložiti na raspravi predlagatelj se poziva na više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Međutim, kraj činjenice da je u predmetnom slučaju vještak iznio usmeno svoj nalaz i mišljenje već na očevidu nakon mjerenja, a da tuženik nije imao konkretne primjedbe na nalaz i mišljenje niti na očevidu, niti nakon što je zaprimio skicu mjesta spora geodetskog vještaka koja se po prirodi vještačenja nakon održanog očevida mora sačiniti pisano, niti je nakon zaprimanja nalaza i mišljenja predlagao da se vještak ispita, već je ustrajao u prigovorima koji se odnose na pravo vlasništva nekretnine; odgovor na postavljeno pitanje nije odlučan za odluku o sporu.

8. Što se tiče treće, četvrto i osmo postavljenog pitanja treba istaknuti da u bitnom polaze od pogrešne pretpostavke da je tuženik pretvorbom društvenog vlasništva u zemljišnoknjižnom postupku stekao pravo vlasništva i na dijelu nekretnine koja je pomorsko dobro te da se radi o miješanju u pravo na mirno uživanje vlasništva suprotno legitimnim očekivanjima tuženika, odnosno da je potrebno provesti potpuno izvlaštenje i isplatu protunaknade. Naime, stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim je propisan način pretvorbe društvenog vlasništva ujedno je i definirano koje stvari mogu biti objektom prava vlasništva, a u konkretnom navedena nekretnina uopće ne može biti objekt prava vlasništva jer je čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst) propisano da nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra), dok je odredbom čl. 51. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", broj 17/94, 74/94 i 43/96, 158/03, 181/04) bilo propisano da se na pomorskom dobru ne može stjecati ni pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. U tom smislu podnositelja prijedloga se upućuje na već izraženo podudarno pravno shvaćanje u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III/3387/2015 od 28. siječnja 2016.

9. Nadalje, šesto i sedmo pitanje se u suštini odnose na to je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka u ovom konkretnom slučaju, pa u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda (kao što je upravo u ovom predmetu slučaj) ne radi se važnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Dakle, tuženik navodima prijedloga u suštini preispituje je li u ovom konkretnom slučaju (i u činjeničnim okolnostima koje navodi u pitanjima) pravilno primijenjeno postupovno pravo pa su takva pitanja sasvim usko vezana samo za okolnosti ovog konkretnog slučaja i ne radi se stoga o važnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP koja bi opravdavala intervenciju revizijskog suda.

10. Stoga, pitanja iz prijedloga nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer s obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu odluku nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.

11. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.

Zagreb, 9. studenoga 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud

Broj zapisa: eb314-a4510

Kontrolni broj: 0e417-a0869-5e8fe

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=MIRJANA MAGUD, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.