Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-8367/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J.V. kojeg brani odvjetnik I.S., zbog prekršaja iz članka 42. točke 5. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj: 83/13, 27/16) i dr., odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula, protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: 15 Pp - 781/2022-45 od 29. lipnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 9. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: 15 Pp - 781/2022-45 od 29. lipnja 2022., na temelju članka 1182. točke 2. u svezi članka 30. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), u ponovljenom postupku okrivljeni J.V. oslobođen je od optužbe da bi počinio petnaest djela prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 1. Zakona o nadzoru državne granice.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, ne naznačujući žalbenu osnovu, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik proglasi krivim i da mu se izrekne propisana novčana kazna.

3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu te da se razlozi prvostupanjskog suda koji su izneseni nakon ponovno provedenog postupke ne mogu prihvatiti.

5. Prvostupanjski sud smatra da je okrivljeni J.V. bio u zabludi, i to neotklonjivoj zabludi, zbog čega donosi oslobađajuću presudu. Pritom, prvostupanjski sud navodi da je okrivljenik bio u „stvarnoj“ zabludi, koji termin potječe iz tradicionalnog kaznenog prava i odnosio se na zabludu o činjenicama, a napušten je 1. siječnja 1997., stupanjem na snagu Kaznenog zakona, koji je slijedio dostignuća moderne kaznenopravne dogmatike, napustivši podjelu na stvarnu i pravnu zabludu. Međutim, budući da se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke, iako ističe da se radi o „stvarnoj“ zabludi, poziva na odredbu čl. 30. st. 1. Prekršajnog zakona, očigledno smatra da je okrivljenik bio, zapravo, u zabludi o biću prekršaja. Suština razloga prvostupanjskog suda svodi se na činjenice da Republika Slovenija nije izašla iz arbitražnog sporazuma i da je implementirala odluku arbitraže u svoj pravni sustav, da slovenski ribari postupaju prema propisima Republike Slovenije, zbog čega okrivljenik smatra da gospodarski ribolov vrši u teritorijalnom moru Republike Slovenije te da samo Republika Hrvatska, a ne i Republika Slovenija, smatra da i nadalje postoji spor oko granične crte na moru.

5.1. Po ocjeni ovog suda, neosnovano prvostupanjski sud smatra da je okrivljeni J.V. bio u neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja smatrajući da se njegovo plovilo nalazi u teritorijalnom moru Republike Slovenije. Naime, kako to i sam prvostupanjski sud navodi u odlomku 7 obrazloženja pobijane odluke, notorna je činjenica da je Vlada Republike Hrvatske 30. srpnja 2015. pokrenula postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisan 4. studenoga 2009. u Stockholmu, a koji je na snazi od 29. studenoga 2010., zbog povrede odredaba Sporazuma od strane Republike Slovenije, koje su bitne za ostvarenje predmeta i svrhe spomenutog Sporazuma, čime je Vlada Republike Hrvatske provela Zaključak Hrvatskog sabora. Upravo zbog notornosti navedenih činjenica, a što očigledno nije sporno ni prvostupanjskom sudu, ne može se smatrati da je okrivljeni J.V. bio u neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja.

5.2. Dakle, u vezi svih pitanja oko utvrđivanja crte razgraničenja između Republike Slovenije i Republike Hrvatske u akvatoriju Piranskog zaljeva odnosno Savudrijske vale radi se o notornim činjenicama koje su javnosti, pa i državljanima Republike Slovenije, bile svekoliko poznate, zbog čega je okrivljenik, kao vlasnik brodice, itekako morao i mogao biti svjestan navedene problematike i činjenice da prelaskom preko središnje crte u Savudrijskoj vali ulazi u teritorijalno more Republike Hrvatske. Osim toga, okrivljenik je, kod svakog prekršaja, imao pratnju patrolnog broda policijskih službenika Republike Slovenije, čega ne bi bilo da je okrivljenik doista bio u zabludi o biću prekršaja. Pritom, na neosnovanost zaključka prvostupanjskog suda da je okrivljenik bio u zabludi dodatno ukazuje i činjenica da se ne radi o samo jednom prekršaju koji je okrivljenik počinio, nego, samo u ovom prekršajnom postupku, o čak 15 počinjenih djela, pri čemu je okrivljenik svaki puta imao pratnju policijskih službenika Republike Slovenije i bio upozoravan, od strane policijskih službenika Republike Hrvatske, da se nalazi u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

5.3. Nejasno je stanovište prvostupanjskog suda budući je notorno da gospodarski subjekti jedne države ne vrše radnje gospodarskog ribolova u teritorijalnom moru te države uz pratnju domicilnih policijskih službenika. Stoga, po stanovištu ovog suda, upravo činjenica da policijski službenici Republike Slovenije prate slovenske brodice prilikom vršenja gospodarskog ribolova upućuje na činjenicu da postoji spor oko granične crte.

6. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju se ne radi o neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja pa time ni o razlogu koji isključuje krivnju okrivljenog Jan Viranta za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, kako to pogrešno i neosnovano smatra prvostupanjski sud.

7. Slijedom navedenog, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 9. studenoga 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Stanislav Walaszek, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljeniku, branitelju i ovlaštenom tužitelju.