REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA

Poslovni broj : Kž-281/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Saše Cvijetića kao predsjednika vijeća, Srebrenke Šantić kao izvjestitelja i Sandre Juranović kao člana vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Slađane Puškadije, u kaznenom predmetu protiv 1- okrivljenog S. S. i dr. zbog kaznenog djela iz članka 326. stavaka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi 1-okrivljenog S. S. izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja Kov-908/19 od 14.prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 9. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

Žalba1-okrivljenog S. S. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci je odbijen prijedlog 1-okrivljenog S. S. podnesen po branitelju A. M., odvjetniku iz B. da se iz spisa izdvoje kao nezakoniti dokazi zapisnik o ispitivanju osumnjičenika D. D. u P. P. O. od 27. studenoga 2019. te pripadajuće audio i video DVD snimke (list 17 do 21 i 24 spisa ), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika D. D. u Općinskom državnom odvjetništvu Rijeka od 28. studenoga 2019. te pripadajuće audio i video DVD snimke (list 41 do 44 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika S. S. u P. p. O. od 3. prosinca 2019. te pripadajuće audio i video DVD snimke ispitivanja (list 61 do 65 i 68 spisa) te zapisnik po prvom ispitivanju osumnjičenika S. S. u Općinskom državnom odvjetništvu Rijeka od 3. prosinca 2019. te pripadajuće audio i videosnimke (list 73 do 76 spisa).

2. Protiv tog rješenja žalbu je izjavio 1-okrivljeni S. S. po branitelju B. D. iz zajedničkog odvjetničkog ureda B. D. i drugi iz G. zbog svih žalbenih razloga, a s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili da se isto preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

4. Žalba 1-okrivljenog S. S. nije osnovana.

5. 1-okrivljeni S. S. u sadržaju žalbe po branitelju navodi da je prilikom ispitivanja osumnjičenika D. D. u P. p. O. 27. studenoga 2019. izvršena dokazna radnja prepoznavanja protivno čl. 301. do 303 ZKP/08 pa su zbog toga nezakoniti, osim tog dokaza, i zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika D. D. pred državnim odvjetnikom kao i zapisnik o ispitivanju osumnjičenika S. S. pred policijom te zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika S. S. pred državnim odvjetnikom.

6. Ovaj sud drugog stupnja navodi da se pitanje nezakonitosti dokaza odnosi prije svega na način na koji je konkretni dokaz pribavljen i posebice jesu li pri tome ostvarena ili povrijeđena konvencijska, ustavna i zakonska prava osobe u proceduri postupanja nadležnih tijela u odnosu na konkretnu dokaznu radnju o kojoj se radi.

7. Stoga je pravilno sud prvog stupnja u pobijanoj odluci najprije obrazložio da su se ispitivanja obojice okrivljenika kao osumnjičenika od strane djelatnika policije u P. p. O. te potom u dokaznoj radnji prvog ispitivanja osumnjičenika od strane Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci u cijelosti provela po odgovarajućim, u pobijanoj odluci citiranim odredbama ZKP/08 uz poštivanje svih prava ispitanih osoba, kao i da radnja ispitivanja osumnjičenika od strane policije ili državnog odvjetnika ne predstavlja dokaznu radnju prepoznavanja.

8. Dokazna radnja prepoznavanja iz članka 301 ZKP/08, o kojoj se sastavlja poseban zapisnik te sačinjava snimka svih osoba prisutnih u redu za prepoznavanje, ima posebno propisan način postupanja tijela koje provodi radnju prepoznavanja, a u konkretnom slučaju ista nije provedena u prethodnom dijelu kaznenog postupka. Upravo se kroz podatke koji se bilježe u u zapisniku o prepoznavanju, pouke koje se daju i propisani način prepoznavanja osnažuje dokazna važnost prepoznavanja te se kroz okolnost odabira mogućeg počinitelja između više drugih sličnih osoba postiže značaj prepoznavanja kao dokaza u kaznenom postupku.

8.1. S druge strane, pokazivanje osobe preko fotografije, obično ima samo spoznajnu vrijednost u predistražnom postupku, u pravilu kod izvidnog otkrivanja eventualnog počinitelja kaznenog djela. U situaciji kada je to napravljeno tijekom radnje ispitivanja osumnjičenika od strane policije po članku 208 a ZKP/08 u ranim fazama prikupljanja obavijesti o djelu i počinitelju, ali kada su se pojavile osnove sumnje da je određena osoba počinila ili sudjelovala u počinjenju djela, osim što nema formalne značajke dokazne radnje prepoznavanja, nema niti dokaznu važnost takve radnje, no ne obezvrjeđuje zakonitost radnje ispitivanja osumnjičenika, već ulazi u pitanje vjerodostojnosti iskaza i može biti od utjecaja na potonje. Navedeno znači da se kod utvrđivanja identiteta ili istovjetnosti osoba, kada je izostala dokazna radnja prepoznavanja, radi o činjeničnim utvrđenjima u izvođenju drugih dokaza, što uključuje ocjenu vjerodostojnosti dokaza, provođenje drugih dokaza kojima se provjerava vjerodostojnost dokaza, uz uzimanje u obzir tijekom rasprave je li osigurana kontradiktornost te jesu li ostvarena prava obrane, sve svakako u slučaju potvrđivanja optužnice.

9. Žalitelju se ukazuje da je sud prvog stupnja u pobijanoj odluci ispravno istaknuo kako je odredbom članka 10. stavak 2. ZKP/08 taksativno navedeno kada se dokazi imaju smatrati nezakonitim, a vjerodostojnost dokaza je činjenično pitanje i radi se o kvaliteti dokaza, a ne zakonitosti istih. Nezakonitost zapisnika o prvom ispitivanju osumnjičenika D. D. pred državnim odvjetnikom kao i ispitivanja osumnjičenika S. S. u policiji i pred državnim odvjetnikom ne obrazlaže se drugim razlozima osim tvrdnjama o nezakonitosti ispitivanja osumnjičenika D. D. pred policijom pa ni u tom pogledu nije ispravno stajalište žalitelja o nezakonitosti dokaza, jer osim što se iz navedenih razloga ne radi o nezakonitim dokazima samima po sebi, predmetna ispitivanja ne predstavljaju tzv. plodove otrovne voćke u smislu članka 10. stavak 2. točka 4. ZKP/08 jer se za njih nije saznalo iz nezakonitog dokaza.

10. Stoga navodima svoje žalbe kojima je ustrajao na svojim tvrdnjama o nezakonitosti dokaza, odnosno dokaza za koje se saznalo iz nezakonitog dokaza, žalitelj nije doveo u pitanje ispravnost pobijane odluke pa je žalbu valjalo odbiti te kako nije utvrđeno povreda postupka i zakona iz članka 494. stavka 4. ZKP/08 na koje sud pazi po službenoj dužnosti riješeno je kao u izreci po članku 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08.

Rijeka, 9.studenog 2022.

Predsjednik vijeća

Saša Cvijetić v.r.

Za točnost otpravka-ovlašteni službenik

Jadranka Đaković