REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1594/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M. P., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 28. siječnja 2022., broj: 73. Pp - 5607/2021-6, u sjednici vijeća održanoj 9. studenog 2022.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog M. P. kao osnovana, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 28. siječnja 2022., broj: 73. Pp-5607/2021-6, proglašen je krivim okr. M. P. da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna u iznosu od 6.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 kuna.
2. Protiv te presude, okr. M. P. pravodobno je osobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, ovaj Sud je utvrdio da je žalbenim navodima okrivljenika dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja.
4.1. Naime, vidom u prvostupanjsku presudu i cjelokupan spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjski su u dokaznom postupku ispitao okrivljenika te je u svojstvu svjedoka ispitao M. H. te je odluku kojom je okrivljenika proglasio krivim donio na temelju iskaza posrednog svjedoka M. H., kojeg je ocijenio uvjerljivim, sigurnim, dosljednim i detaljnim dok je obranu okrivljenika ocijenio neuvjerljivom, nesigurnom i usmjerenom ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti.
4.2. Međutim, temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, odluka prvostupanjskog suda o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, a koja se temelji isključivo na iskazu svjedoka M. H., po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, je preuranjena.
4.3. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je okr. M. P. u potpunosti poricao počinjenje djela koje mu se stavlja na teret te je prvostupanjski sud svoju odluku zapravo temeljio na iskazu u postupku ispitanog posrednog svjedoka M. H., koji nije bio nazočan predmetnom događaju već je iskazivao o činjenicama koje mu je rekla žrtva mlt. R. P. okrivljenikova kćer. Međutim, posredan dokaz nema takvu pravnu snagu kao neposredni dokaz, odnosno, dobiva na značaju tek ako i kada ga se dovede u svezu sa drugim dokazima. Budući da su iskaz navedenog posrednog svjedoka i obrana okrivljenika bitno različiti, prvostupanjski je sud radi pravilnog i nedvojbeno utvrđenog činjeničnog stanja trebao u postupku ispitati kao svjedokinju žrtvu nasilja mlt. R. P., na zakonom propisan način. 4.4. Člankom 292. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 84/11, 143/12, 148/13, 56/15 i 126/19), čije odredbe o ispitivanju svjedoka se, temeljem članka 173. Prekršajnog zakona, supsidijarno primjenjuju u prekršajnom postupku, točno je propisano na koji način se ispituju djeca, odnosno maloljetnici u svojstvu svjedoka. Stoga se sukladno članku 292. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku, uz primjenu članka 115. stavka 2. Zakona o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj: 84/11, 143/12, 148/13, 56/15 i 126/19), dijete kao žrtva nasilja u obitelji (pri čemu se žrtvom smatra i dijete koje je nazočilo nasilju u obitelji), koje nije navršilo 16 godina, ispituje na način propisan u članku 292. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku (putem audio-video uređaja), dok se dijete koje nije navršilo 18 godina, ispituje sukladno članku 292. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku (može ga ispitati sudac ukoliko po stručnom suradniku utvrdi da je dijete sposobno shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti u smislu članka 285. stavak 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku. Budući da je navedena materija uređena zakonom, očito je da je tendencija zakonodavca bila da se ispitivanje te posebno osjetljive skupine svjedoka uredi na način da se prvenstveno spriječi njihova dodatna viktimizacija, ali i da se omogući što kvalitetniji iskaz takvih svjedoka. U prekršajima obiteljskog nasilja gdje su djeca izravne žrtve, jer je nasilje bilo počinjeno na njihovu štetu, ili su kolateralne žrtve, jer su prisustvovala nasilju počinjenom između članova obitelji, izuzetno je važno prilikom njihovog ispitivanja poštedjeti ih ponovnog proživljavanja scena nasilja, a istovremeno, kroz način ispitivanja osigurati što objektivniji iskaz s obzirom da su djeca, odnosno, maloljetnici upravo zbog svoje dobi i prirodne povezanosti sa osobama o kojima trebaju svjedočiti, a te osobe su u takvim prekršajima nerijetko upravo njihovi roditelji ili jedno od njih, podložni tome da iskazuju onako kako se od njih očekuje, a ne onako kako bi trebali – govorenjem istine. Iz tog razloga se i korištenje saznanja dobivenih od djeteta koja su u konkretnom slučaju pribavljena putem majčinog izvanbračnog partnera M. H. trebalo osobito pozorno i kritično analizirati i jasno obrazložiti razloge prihvaćanja takvog dokaza.
4.5. Ovo je važno u konkretnom slučaju obzirom da iz provedenog postupka proizlaze dosta složeni odnosi između okrivljenika i majke mlt. R. P., M. J., a koja živi u izvanbračnoj zajednici sa u postupku ispitanim svjedokom M. H. te je očigledno da su odnosi između istih narušeni. Osim toga, iz obrane okrivljenika proizlazi sumnja na pokušaj manipulacije od strane majke mlt. R. P., a što dodatno izaziva sumnju u iskaz posrednog svjedoka M. H., a koje činjenice prvostupanjski sud nije ni na koji način provjeravao.
5. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika M. P., ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog suda na sve okolnosti događaja ponovno ispitati okrivljenika, a u skladu sa svim relevantnim zakonskim odredbama i žrtvu mlt. R. P. te će po potrebi izvesti i druge dokaze, a nakon toga će ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, obrazloženu u skladu sa odredbom člankom 185. stavak 7. Prekršajnog zakona.
6. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. studenog 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
