Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 8 Gž-1053/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u izvanparničnoj stvari predlagatelja M.M., OIB: ..., iz R., zastupanog po punomoćnici J.M., odvjetnici iz Z., protiv protustranke B.B.A., OIB: ..., A., zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu V. i p. iz R., radi ukidanja potvrde ovršnosti, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-242/2020-23 od 30. lipnja 2022., dana 8. studenoga 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja M.M. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-242/2020-23 od 30. lipnja 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

''I. Odbacuje se prijedlog predlagatelja za ukidanje potvrde ovršnosti, kao nedopušten.

II. Nalaže se predlagatelju da naknadi protustranci trošak postupka u iznosu od 3.125,00 kn (slovima: tritisućestodvadesetpetkuna), dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troška odbija.''

2. Protiv uvodno označenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima parničnog postupka. U žalbi se ističe kako prvostupanjski sud svoju odluku nije utemeljio na odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku jer nije ocijenio niti jedan od predloženih dokaza. Također, odluka je proturječna odnosno ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Prvostupanjski sud je kao odlučnu činjenicu uzeo navode predlagatelja iznesene kao žalbeni razlog u postupku poslovni broj Ovr-1097/19 te ih u predmetnom postupku odbio uzeti u obzir pri donošenju pobijanog rješenja. Ističe se kako pravno apsurdna odluka prvostupanjskog suda kojom se dosuđuje parnični trošak tuženiku. Ukazuje nužnim da prvostupanjski sud u predmetnom postupku ispita pravilnost iskazane potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovršne isprave solemniziranog Sporazuma o osnivanju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini i neposrednom provođenju ovrhe 14. listopada 2011. Poziva se na odredbu čl. 36. st. 5. Ovršnog zakona i čl. 36. st. 6. istog Zakona navodeći da i u slučaju kada je zahtjev za ukidanje potvrde ovršnosti podnesen u sklopu žalbe protiv rješenja o ovrsi odluku o tome mora donijeti prvostupanjski sud koji nakon toga nije donio odluku o zahtjevu ovršenika. Poziva se na odluku Županijskog suda u Varaždinu i Županijskog suda u Splitu. U žalbi ističe i to da navedeni ovršni postupak koji se vodi pod brojem Ovr-1097/19 nije povezan s predmetnim postupkom u smislu da predlagatelju prijedlog postaje neosnovan kako to prvostupanjski sud pobijanim rješenjem pogrešno zaključuje, već će u navedenom ovršnom postupku isti razlog u cijelosti uvažiti, prvostupanjsko rješenje o ovrsi ukinuti, a predmet vratiti na ponovan postupak. Žalitelj ukazuje i na stav Ustavnog suda Republike Hrvatske izražene u odluci broj U-III/2494/2008 od 30. ožujka 2011. po kojem je prvostupanjski sud u cijelosti propustio postupiti. Smatra da budući da se radi o žalbenom razlogu, a ne posebnom prijedlogu, da se funkcije tih dvaju pravnih sredstava ne preklapaju. Na tome da je baziran propust u djelovanju naslovnog suda u pobijanom rješenju. Ne postoje razlozi za nepostupanje prvostupanjskog suda po prijedlogu odnosno neudovoljavanje istom. Podnositeljev prijedlog se ne može proglasiti nedopuštenim jer prvostupanjski sud nije naveo nikakve argumente kojima bi se ustanovilo da nisu ostvarene procesne pretpostavke na kojima se može udovoljiti prijedlogu predlagatelja odnosno da su postojale pretpostavke za izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na navedenom Sporazumu o osiguranju. Smatra da je postupanje prvostupanjskog suda nedopušteno jer je upravo njegov zadatak preispitati potvrdu ovršnosti koja je predmet postupka, a u skladu s čl. 36. st. 6. Ovršnog zakona, pa je postupajući na opisani način počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Ukazuje na odluku Ustavnog suda broj U-I-659/1994 od 15. ožujka 2000, U-III/2494/2008 od 30. ožujka 2011., U-III-3119/2009 od 6. svibnja 2010. i U-III-1128/2010 od 27. svibnja 2010., također citira dio odluke u predmetu V. protiv Hrvatske Europskog suda za ljudska prava. Slijedom navedenog, predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijano prvostupanjsko rješenje te ukinuti potvrdu ovršnosti na predmetnom rješenju o ovrsi.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni ovog suda sud prvog stupnja bitne činjenice o kojima ovisi dopuštenost prijedloga za ukidanje potvrde ovršnosti ocijenio je na način propisan odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) slijedom čega sud prvog stupnja pri donošenju prvostupanjskog rješenja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. u svezi čl. 381. ZPP, na koju predlagatelj ukazuje u žalbi.

6. Suprotno žalbenim navodima ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koji u žalbi ukazuje predlagatelj, budući da je izreka pobijanog rješenja razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Prvostupanjski sud, nadalje, pri donošenju navedenog rješenja nije počinio niti bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

8. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbacio prijedlog predlagatelja za ukidanje potvrde ovršnosti kao nedopušten, a tako donesenu odluku obrazlaže time da je pred istim prvostupanjskim sudom u tijeku ovršni postupak pokrenut prijedlogom ovrhovoditelja B.B.A. u kojem predmetu je doneseno rješenje o ovrsi 29. listopada 2020. poslovni broj Ovr-1097/2019 kojim je određena ovrha na nekretninama ovršenika, ovdje predlagatelja, te da je protiv istog rješenja o ovrsi ovršenik podnio žalbu o kojoj žalbi do dana donošenja pobijanog rješenja nije odlučeno. Nadalje, obrazlaže da iz navoda žalbe slijedi da se između ostalih, kao žalbeni razlog, ističe i taj da isprava temeljem koje je doneseno rješenje o ovrsi nije podobna za ovrhu odnosno potvrda ovršnosti da je izdana suprotno odredbi čl. 36. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 73/17. i 131/20.; dalje OZ). Polazeći od navedenih utvrđenja pozivajući se na odredbu čl. 36. st. 5. OZ sud prvog stupnja zaključuje da je prijedlog za ukidanje potvrde ovršnosti podnesen izvanparničnom sudu nedopušten radi čega je odlučeno kao pod toč. I. izreke pobijanog rješenja.

9. Odredbom čl. 36. st. 5. OZ propisano je da javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka. U povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (članak 29. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku.

10. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda polazeći od sadržaja spisa predmeta, dakle, i priložene preslike ovršnog predmeta (l.s.131), kao i citirane odredbe čl. 36. st. 5. OZ, u procesno pravno situaciji kada je predlagatelj, u svojstvu ovršenika, izjavio žalbu, da u povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi istog prvostupanjskog suda od 29. listopada 2020. poslovni broj Ovr-1097/2019, ali i prijedloga o ukidanju potvrde ovršnosti koji je prijedlog također podnesen u ovršnom postupku 10. studenoga 2020. (l.s.125. preslike ovršnog spisa), ovršni sud provjerava pravilnost potvrde ovršnosti odnosno utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za davanje potvrde ovršnosti ovršne isprave – citiranog Sporazuma o osiguranju na koji je javni bilježnik iz R., D.P. stavio potvrdu da je navedeni javnobilježnički akt ovršan 1. lipnja 2012. te u slučaju da utvrdi da uvjeti za izdavanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni tu će potvrdu ukinuti upravo rješenjem u ovršnom postupku po odredbi čl. 36. st. 5. OZ.

11. Prema tome žalbeni navodi "da navedeni ovršni postupak koji se vodi pod brojem Ovr-1097/19 nije povezan s predmetnim postupkom u smislu da predlagatelju prijedlog postaje neosnovan" nisu s uspjehom doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude.

12. Ovaj drugostupanjski sud nije našao da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz čl. 154. st. 1. ZPP u svezi čl. 155. ZPP i odredbe Tbr. 16. i 17. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14.,107/15. i 37/22.).

13. Slijedom navedenog kako ovaj sud nije ustanovio da postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti žalbu predlagatelja i potvrditi pobijano rješenje kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zadru, 8. studenoga 2022.

Sutkinja

Sanja Dujmović

OPĆINSKOM SUDU U RIJECI

Vraća se vaš spis sa 1 primjerkom odluke ovoga suda.