Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-929/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja S. T., OIB … iz B., zastupanog po punomoćnici J. S.-S., odvjetnici iz U. i protustranke M. J., OIB … iz U., zastupane po punomoćniku D. K., odvjetniku iz U., te uz sudjelovanje mlt. N. J., OIB …, zastupanog po posebnoj skrbnici T. K. iz Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica R., radi zastupanja u svezi s bitnim osobnim pravima mlt. djeteta, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj R1 Ob-71/2022-6 od 13. srpnja 2022., dana 8. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj R1 Ob-71/2022-6 od 13. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prijedlog predlagatelja i odlučeno je:

Ovlašćuje se predlagatelj S. T. da samostalno zastupa mlt. sina J. N. u postupku promjene osobnog imena djeteta u N. J. – T. pred nadležnim uredom državne uprave.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka pobijajući ga u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.1. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj, 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje : ZPP) te predlaže žalbu usvojiti.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je odluka o prijedlogu oca radi samostalnog zastupanja djeteta u postupku promjene djetetovog osobnog imena u N. J.-T. pred nadležnim uredom državne uprave.

6. Prema stanju spisa, prvostupanjski sud je u postupku koji je prethodio odlučivanju u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je mlt. N. J. rođen ..., nakon prestanka izvanbračne zajednice stranaka kao djetetovih roditelja, koji su prethodno živjeli u izvanbračnoj zajednici od 28. kolovoza 2014. godine do 20. rujna 2019. godine,

- da je uz ime mlt. N. upisano majčino prezime J.,

- da je pred Centrom za socijalnu skrb B. –B. (dalje u tekstu: CZSS) provedeno obvezno savjetovanje prije pokretanja sudskog postupka u svezi s djetetom,

- da je mlt. N. J., radi zastupanja njegovih prava i interesa u postupku postavljen posebni skrbnik u osobi T. K., zaposlenici Centra za posebno skrbništvo Dislocirana jedinica R. koja je tijekom postupka "apelirala" na roditelje da postignu sporazum u pogledu osobnog imena djeteta,

- da se majka protivi promjeni djetetova osobnog imena u N. J.-T. pred nadležnim uredom državne uprave jer po njezinom mišljenju predlagatelj kao otac nije zaslužio da dijete nosi njegovo prezime.

7. Prvostupanjski sud je u konkretnoj situaciji kada se majka izričito protivila da zajednički mlt. sin stranaka pored majčinog ima i očevo prezime, bez navođenja za to bilo kakvog razumnog razloga, ocijenio prijedlog predlagatelja osnovanim te je ovlastio predlagatelja kao oca da može samostalno zastupati dijete u stvarima promjene osobnog imena jer takvo zastupanje nije u protivnosti sa pozitivnim pravima i dobrobiti mlt. djeteta.

8. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a, po ocjeni ovog suda, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP-a jer se pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja može ispitati, a nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda odredaba postupka na koju sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

9. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda imaju osnovu u sadržaju dokaza izvedenih u postupku, koje dokaze je sud prvog stupnja pravilno cijenio prema odredbi članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjsko rješenje sadrži valjane razloge koje u bitnom prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, dalje: ObZ) propisano je kako se zastupanja u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnose na:

1. promjenu djetetova osobnog imena, 2. promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta i 3. izbor ili promjenu vjerske pripadnosti.

11. Iz st. 5. istog čl. ObZ-a proizlazi da ako roditelj koji zastupa dijete u stvarima iz st. 1. ovoga članka ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite dobrobiti djeteta, osim u slučaju iz st. 3. i 4. ovoga članka.

12. Prema utvrđenjima prvostupanjskog suda, sin stranaka mlt. N. ima majčino prezime J. i nema prepreka da dijete, nakon prekida životne zajednice roditelja, tom majčinom prezimenu ne doda i prezime oca T. pa je slijedom toga, prema shvaćanju ovog suda, opravdano odlučiti kako će predlagatelj samostalno zastupati dijete u postupku promjene djetetovog osobnog imena, kako je to u bitnom pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

13. Glede žalbenih navoda protustranke valja odgovoriti kako i ovaj sud, u konkretnom slučaju radi odluke o samostalnom zastupanju djeteta kod promjene djetetovog osobnog imena, također ne vidi nikakvih opravdanih razloga da zajedničko dijete stranaka, mlt. N. ne bi mogao pored prezimena majke imati i prezime oca odnosno imati prezime oba roditelja, jer dijete ima pravo biti povezano ne samo s majkom s kojom živi i koja se o njemu brine i njezinim prezimenom nego i sa ocem i njegovim prezimenom odnosno da nema nikakvih opravdanih razloga da se zajedničkom djetetu, nakon prekida izvanbračne zajednice roditelja, prezimenu majke doda i prezime oca, koje se iz razloga sociološkog naslijeđa i običaja na ovim prostorima daje djetetu, odnosno da ne nosi i prezime oca, kao i da bi odricanjem tog prava djetetu i ocu, pravo majke bilo neopravdano i bezrazložno stavljeno ispred prava djeteta i oca. Osim toga, sukladno načelima pravnog poretka i pozitivnih propisa, kao i načelu ravnopravnosti žene i muškarca, ne traži se nikakav poseban razlog ili pretpostavka dodavanja očevog prezimena djetetu, a u tim okolnostima prava majke nisu i ne mogu biti ni na koji način povrijeđena.

14. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, kao ni razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje

15. Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Zagrebu, 8. studenog 2022.

Sutkinja:

Ksenija Jakovčević, v.r.