Republika Hrvatska

Poslovni broj 14 Gž Zk-324/2022-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Grada P.-P., OIB: …, P., zastupanog po gradonačelniku dr.sc. F. Z., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja Grada P.-P. protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z- 28/2022 od 28. siječnja 2022., 7. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja Grada P.-P. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj poslovni broj Z-28/2022 od 28. siječnja 2022.

II. Nalaže se prvostupanjskom sudu, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja Grada P.-P. pod poslovnim brojem Z-4402/2022, na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. 2111 k. o. G..

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prigovor Republike Hrvatske, OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, te je preinačeno rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj Z-23518/21 od 21. prosinca 2021. na način da se prijedlog predlagatelja Grada P.-P. radi uknjižbe prava vlasništva na kč. br. 501/33 šuma od 4883 m2 u 9/10 dijela, upisane u zk. ul. 2111 k. o. G., odbija te je naložena uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i zabilježba odbijenog prigovora u zk. ul. 2111 k. o. G..

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio predlagatelj Grad P.-P. ističući žalbene razloge bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je brisanje društvenog vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. 2111 k. o. G. te uknjižba prava vlasništva na toj nekretnini za 9/10 dijela na ime predlagatelja Grada P.-P. (dalje: predlagatelj).

5. Donošenjem pobijanoga rješenja prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj 63/19). Također, niti materijalno pravo u smislu žalbenih navoda u konkretnom slučaju nije pogrešno primijenjeno. Suprotno paušalno iznesenim žalbenim prigovorima sud prvog stupnja je pravilno utvrdio sve odlučne činjenice.

6. Iz stanja u spisu proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-23518/21 od 21. prosinca 2021. u zk. ul. 2111 k. o. G. na nekretnini upisanoj kao "društveno vlasništvo, korisnik Općina P.", na temelju Uvjerenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu, Odsjek za gradnju, klasa: …od 2. svibnja 2017., te suglasnosti za provedbu kroz zemljišne predmetnim knjige datih od strane pravnih slijednika predlagatelja (Općina B., Općina F., Općina L., Općina M., Općina M., Grad V., Općina S.) dopuštena uknjižba prava vlasništva u 9/10 dijela, kč. br. 501/33 šuma površine 4883 m2, u korist predlagatelja.

7. Protiv navedenog rješenja prigovor je podnijela protustranka Republika Hrvatska o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem.

8. Sud prvog stupnja utvrđuje:

- da iz navedenog Uvjerenja od 2. svibnja 2017. proizlazi da se predmetna nekretnina na dan 16. listopada 1990. i 23. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja, odnosno da se prema prostorno-planskoj dokumentaciji nalazila unutar granica građevinskog područja Grada P.,

- da iz iskaza zemljišnoknjižnog stanja (zemljišnoknjižni izvadak) proizlazi da predmetna nekretnina - kč. br. 501/33, šuma od 4883 m2, upisana u zk. ul. 2111 k. o. G., dolazi upisana u 9/10 dijela kao "društveno vlasništvo – korisnik Općina P., a da u 1/10 dijela kao vlasnik dolazi upisan predlagatelj,

- da je u katastarskom operatu predmetna čestica po kulturi označena kao šuma.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja utvrđuje da ovlašteni zemljišnoknjižni referent nije pravilno odlučio kada je prijedlogu predlagatelja udovoljio. Ovo iz razloga jer da predmetna nekretnina, iako se 16. listopada 1990. nalazila unutar granica građevinskog područja, nije mogla postati vlasništvo jedinice lokalne samouprave jer je ona temeljem čl. 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 41/90) po sili zakona postala vlasništvom Republike Hrvatske.

10. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja je pravilno utvrdio sve okolnosti koje su odlučne za donošenje pravilne odluke o prigovoru protustranke Republike Hrvatske.

11. U konkretnom slučaju predmetna nekretnina koja je na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama tj. 16. listopada 1990. bila uknjižena kao društveno vlasništvo (za 9/10 dijela), bez obzira što se nalazila u granicama građevinskog područja, nije mogla postati vlasništvo predlagatelja. Ovo iz razloga jer se radi o zemljištu koje je u smislu odredbe čl. 6. st. 1. navedenog Zakona postalo ex lege vlasništvo Republike Hrvatske.

12. Navedena zakonska odredba je propisala da šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske, dakle neovisno o tome da li su se nalazila u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje.

13. Stoga, s obzirom na navedeno zemljišnoknjižno stanje i isprave dostavljene uz prijedlog, u pravilnoj primjeni materijalnog prava, suprotno žalbenim navodima,valjalo je predmetni prijedlog odbiti.

14. Žalbeni navodi predstavljaju iznošenje vlastitih pravnih shvaćanja koja nemaju uporišta niti u stanju spisa, a niti u mjerodavnim zakonskim odredbama koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio.

15. U odnosu na navode u žalbi da se predmetno zemljište ne nalazi u programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem te da predlagatelj u postupku nije dostavio isprave iz kojih bi proizlazilo da je navedeno zemljište obuhvaćeno Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem kojima upravljaju Hrvatske šume, treba odgovoriti slijedeće. Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalni postupak u kojem sud odlučuje o prijedlogu na temelju stanja u trenutku kada je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu (čl. 116. ZZK). U ovom konkretnom slučaju prema stanju u zemljišnoj knjizi i ispravama koje je predlagatelj dostavio uz prijedlog proizlazilo je da se radi o šumskom zemljištu u smislu odredbe čl. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama na koje se dakle primjenjuje odredba čl.

6. st. 1. navedenog Zakona.

16. Stoga je, na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK, valjalo odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe, kao što je navedeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 7. studenog 2022.

Sudac

Vesna Težak-Škrbina, v.r.