Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-372/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o., OIB: ..., iz Z., zastupan po punomoćniku T. Z., odvjetniku iz O. d. Z. i p. d.o.o. iz O., protiv ovršenika: 1) G. J., OIB: ..., 2) M. J., OIB: ..., 3) D. J., OIB: ... i 4) M. J., OIB: ..., ovršenici zastupani po punomoćnici N. L., odvjetnici iz D. S., radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-3695/2016-149 od 10. listopada 2022., dana 7. studenoga 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja B. K. d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-3695/2016-149 od 10. listopada 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odgađa se ovrha u ovom predmetu do pravomoćnog okončanja parnice radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave, koja se vodi kod ovog suda pod brojem P932/2020."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj iz svih žalbenih razloga. Tvrdi da je sud prvog stupnja ocijenio nespornim kako je ovršna isprava potrošački ugovor i da su ovršenici pokrenuli postupak radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu na temelju kojeg ovrhovoditelj predlaže ovrhu i postupak se vodi pred Općinskim sudom u Osijeku pod poslovnim brojem P-932/2020, kao i to da su ovršenici podnijeli prijedlog za odgodu ovrhe. Ovršenici su u predmetnom postupku već predložili odgodu ovrhe, pri čemu nisu dokazali postojanje razloga za odgodu. Rješenjem Općinskog suda u Osijeku već je odbijen njihov prijedlog za odgodom ovrhe u predmetnoj pravnoj stvari i rješenjem drugostupanjskog suda isto je rješenje potvrđeno. Presudom Suda Europske unije nije naloženo odgađati ovršne postupke u situaciji kada je podnesena tužba kojom se pobija ovršna isprava na temelju koje je određena ovrha. Odredbama Ovršnog zakona predviđena je mogućnost odgode ovrhe u slučaju kada ovršenik pobija valjanost ovršne isprave, sukladno odredbama čl. 65. Ovršnog zakona za ispunjenje kojih moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta i to da ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je ovrha potrebna kako bi se spriječilo nasilje, uz postojanje razloga navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 4. Ovršnog zakona, što ovršenici u svom prijedlogu nisu učinili vjerojatnim. U konkretnome je o prijedlogu za odgodu ovrhe zbog ništetnosti ugovora o kreditu već pravomoćno odlučeno rješenjem Općinskog suda u Osijeku od 2. rujna 2021. Tvrdi da ovršenici nisu pružili dokaze na okolnost da bi, u slučaju da se ovrha proglasi nedopuštenom, bili u nemogućnosti namiriti se od ovrhovoditelja, jer je isti pravna osoba koja pruža financijske usluge i ovršenici bi mogli protuovrhom vratiti prekomjerno naplaćeni iznos. Predlaže žalbu uvažiti, pobijano rješenje preinačiti i odbiti prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, odnosno isto rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19) i čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. istog Zakona.

6. Iznoseći razloge zbog kojih je usvojio prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da su ovršenici u prijedlogu za odgodu naveli da su protiv ovrhovoditelja pred Općinskim sudom u Osijeku pod poslovnim brojem P-932/2020 podnijeli tužbu kojom traže utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi Ugovora o kreditu zaključenog između ovršenika i Z. b. d.d. dana 23. listopada 2008. a koje sadrže nepoštene odredbe. Prijedlogom predlažu odgoditi ovrhu, jer tvrde da bi njezinom provedbom pretrpjeli nenadoknadivu štetu (l.s. 199).

7. Prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijanog rješenja citirao odredbu čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 93/14 i 73/17 - dalje: OZ) te iznio sadržaj presude Suda Europske unije broj C-407/2018 (slučaj K. protiv A. b.) od 26. lipnja 2019. prema kojoj su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (javnobilježničkoj ispravi/potrošačkom ugovoru) nepoštene, odnosno ništetne u smislu Direktive broj 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. te zaključuje da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgodom ovrhe temeljem odredbe čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ i to neovisno o ispunjenju pretpostavke o nenadoknadivoj, odnosno teško nadoknadivoj šteti.

8. Žalbeni navodi ovrhovoditelja glede (ne)primjene odluke Suda Europske unije na koju se poziva prvostupanjski sud nisu osnovani. Naime, Republika Hrvatska postala je punopravnom članicom Europske unije 1. srpnja 2013. i pravo Europske unije čini dio njezinog pravnog poretka i mora se primjenjivati, jer se radi o pravu nadređenom nacionalnom pravu. Na pravne odnose i sporove proizašle iz njih, a koji su nastali prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, a koji se neposredno ne primjenjuju, postoji obveza hrvatskih sudova da tumače nacionalno pravo u duhu prava Europske unije i njezine pravne stečevine, na što se obvezala Republika Hrvatska sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a koji je u primjeni od 2005. Stoga se na konkretni predmet ima primjenjivati nacionalni propis, ali uz tumačenje u duhu prava Europske unije, pa se prvostupanjski sud pravilno pozvao na sudsku praksu Suda Europske unije izraženu u odluci broj C-407/18 u predmetu K. c/a A. b. Osim toga, odredbom čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18) propisano je da sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozivati svaka zainteresirana osoba kao i čl. 328. ZOO kojom je odredbom propisano neograničeno isticanje ništetnosti, a što je upravo predmetom parničnog postupka kojeg su pokrenuli ovršenici pod poslovnim brojem P-932/2020 pred Općinskim sudom u Osijeku.

9. Kako u parničnom postupku broj P-932/2020 koji se vodi pred Općinskim sudom u Osijeku ovršenici zahtijevaju utvrđenje ništetnosti ovršne isprave - Ugovora o kreditu sa valutnom klauzulom u CHF kojeg su ovršenici sa Z. bankom zaključili 23. listopada 2008. koji je ugovor solemniziran kod javnog bilježnika M. P. iz O. pod poslovnim brojem OV-742/08, to je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo usvojiti prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, jer su ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe predviđene odredbom čl. 65. st. 1. toč. 4. i 5. OZ, na koje se i pozvao prvostupanjski sud.

10. Naime, utvrđenje ništetnosti spornih odredbi Ugovora o kreditu uz osiguranje novčane tražbine upisom hipoteke na založenim nekretninama od 23. listopada 2008. ima učinak uspostavljanja pravne i činjenične situacije kao da tih ništetnih odredbi nije ni bilo, pa imajući u vidu da je svrha odgode ovrhe sprječavanje provedbe ovrhe u slučaju pobijanja ovršne isprave, u konkretnom slučaju javnobilježničkog akta, do pravomoćnog okončanja tog parničnog postupka poslovni broj P-932/20 pred Općinskim sudom u Osijeku, pa je po ocjeni ovog suda ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe, jer su ovršenici učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta budući da u slučaju uspjeha u parnici glede nekretnina koja je predmetom ovrhe, a koja predstavlja njihov obiteljski dom, neće biti u mogućnosti vratiti nekretninu u vlasništvo. Ukoliko bi u predmetnom ovršnom postupku nekretnina bila prodana, a u parničnom postupku poslovno broj P-932/20 donesena odluka u korist ovršenika, ovršenici bi mogli ostvariti naknadno samo zaštitu u vidu novčane naknade štete, koja bi bila nepotpuna jer se u ovršnom postupku prodaje nekretnina koja u naravi čini njihov obiteljski dom, koji bi bio izgubljen.

11. Osim toga, provedba ovrhe u takvim okolnostima protivila bi se Direktivi Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima s gledišta načela djelotvornosti kada bi se u takvom slučaju ispitivale prema nacionalnom zakonodavstvu još i dodatne pretpostavke za odgodu ovrhe (nastanak nadoknadive ili teško nadoknadive štete). U tom smislu Sud Europske unije u odluci C-407/18 jasno navodi da bi pravna zaštita koju bi potrošač ostvario nakon što je njihova jedina nekretnina prodana, bila nepotpuno, nedovoljno i neučinkovito sredstvo zaštite protiv korištenja nepoštene odredbe.

12. Činjenica da je o prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenika od 27. srpnja 2021. (l. s. 273) Općinski sud u Osijeku svojim rješenjem od 2. rujna 2021. poslovni broj Ovr- 3695/2016-101 odbio prijedlog za odgodu ovrhe (l.s. 349), koje je rješenje u cijelosti potvrđeno odlukom Županijskog suda u Puli broj Gž Ovr-552/2021 od 8. studenoga 2021. nije relevantno za predmetni postupak, jer su razlozi za odgodu izneseni u tom prijedlogu različiti od razloga iznesenih u prijedlogu za odgodom ovrhe u predmetnom postupku.

13. Naime, u prijedlogu za odgodu ovrhe od 27. srpnja 2021. ovršenici su odgodu predložili jer su pred Općinskim sudom u Osijeku podnijeli tužbu poslovni broj P- 715/2021 tužitelja M. i D. J. (l. s. 275), dok su u prijedlogu za odgodu ovrhe u predmetnom postupku naveli da su pokrenuli parnicu radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave pred prvostupanjskim sudom u parnici poslovnog broja P-932/2020.

14. Stoga žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

15. Na osnovi iznesenog trebalo je po čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu ovrhovoditelja i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

U Zadru 7. studenoga 2022.

Sutkinja

Blanka Pervan, v.r.