REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 7 Us I-396/2022-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, prema nacrtu sudske savjetnice Marijane Čuljak, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Huselić, u upravnom sporu tužiteljice F. K., O., koju zastupa opunomoćenica Mirta Trninić, odvjetnica u S. B., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., OIB: …, radi otpisa duga, 7. studenoga 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništavanja rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-410-23/20-01/225, URBROJ: 513-04-22-2 od 31. siječnja 2022.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-410-23/20-01/225, URBROJ: 513-04- 22-2 od 31. siječnja 2022. odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Središnjeg ureda KLASA: UP/I-410- 01/18-01/62, URBROJ: 513-07-21-06-20-13 od 30. ožujka 2020. kojim se tužiteljici kao dužniku odbija zahtjev za otpis duga.

2. Tužiteljica u pravodobno izjavljenoj tužbi navodi kako je kod ovoga suda vođen upravni spor te kako ona ne spori utvrđeno da živi u peteročlanom domaćinstvu sa izvanbračnim drugom koji ostvaruje mirovinu u mjesečnom iznosu od 3.020,82 kn te sa troje djece za koje primaju dječji doplatak u mjesečnom iznosu od 249,45 kn te da tužiteljica ostvaruje socijalnu potporu u iznosu od 350,00 kn mjesečno. Napominje kako ne spori utvrđene primitke, no da se primici ostvareni iz sustava socijalne skrbi i dječji doplatak sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi ne smatraju prihodom. Za isplaćene zaostatke mirovine u iznosu od 32.031,31 kn koji su dugovanje države unazad 9 godina ističe da se radi o osobnom pravu njezinog supruga te se isto ne bi trebalo promatrati kao prihod domaćinstva. Napominje kako je njihova obitelj sve te godine čekanja na isplatu pripadajućeg dijela mirovine bila bez sredstava za život pa su pozajmljivali novac koji su po primitku zaostataka vratili tako da im od toga nije ostalo gotovo ništa. Što se tiče kuće u O. smatra da ista ne treba biti uvrštena u njihovu imovinu jer su stekli darovanjem Republike Hrvatske vezano uz status izvanbračnog druga koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata. Također, uvrštenje traktora u imovinu je neutemeljeno jer se radi o vozilu iz 1981. koje nema gotovo nikakvu vrijednost za koje napominje da ga koriste za obradu vrta kako bi uštedjeli na kupovini namirnica jer od prihoda ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe za hranu i režije. Predlaže da sud poništi rješenje tuženika i sam riješi stvar te traži trošak za sastav tužbe i pripadajući PDV koji ukupno iznosi 3.125,00 kn.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da žalba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju rješenja. Predlaže upravni spor riješiti bez rasprave i odbiti tužbu kao neosnovanu.

4. Kod ovog suda je 31. listopada 2022. održana rasprava na koju nisu pristupile uredno pozvane stranke te je ista održana bez njihove prisutnosti sukladno članku 39. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 29/17., 110/21., dalje: ZUS).

5. Tijekom dokaznoga postupka sud je izvršio uvid u spis, spis upravnog postupka te sve isprave koje prileže istima, te je izvršen uvid u spis poslovni broj: Us

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi iz članka 55. stavka 3. i članka 31. ZUS-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Sporna je ocjena da li bi plaćanje duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe tužiteljice kao i članova njezina kućanstva.

8. Članak 148. stavak 4. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj 115/16.) propisuje ako bi izvršenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe dužnika, odnosno ovršenika i članova njegova kućanstva, porez se može iznimno, na njegov zahtjev, otpisati u cijelosti ili djelomice, dok stavak 5. propisuje da o otpisu dospjeloga poreznog duga iz stavka 4. ovoga članka, na osnovi pisanog i obrazloženog zahtjeva dužnika, odnosno ovršenika koji se podnosi poreznom tijelu nadležnom prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu dužnika, odnosno ovršenika, rješenjem odlučuje čelnik poreznog tijela.

9. Člankom 26. Zakona o socijalnoj srbi ("Narodne novine" broj 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17.) definirana je zajamčena minimalna naknada kao pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

10. Prema članku 30. stavku 2. Zakona o socijalnoj skrbi iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo utvrđuje se u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva, s tim da udjeli članova kućanstva za odraslog člana kućanstva iznose 60% osnovice, dok za dijete iznose 40% osnovice.

11. Odlukom o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade ("Narodne novine" broj 114/14.) određeno je da osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade iznosi 800,00 kn.

12. Nadalje, člankom 3. stavkom 4. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja ("Narodne novine" broj 52/13., 94/14.) određeno je da se odredbe te Uredbe ne odnose se na dugove i potraživanja s osnove javnih davanja.

13. Prema članku 2. OPZ-a javna davanja su porezi i druga javna davanja, a pod drugim javnim davanjima se smatraju trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

14. Upravni postupak je pokrenut 21. studenoga 2017. povodom zahtjeva tužiteljice za otpisom duga u iznosu od 43.036,56 kn (na dan 18. travnja 2018.) radi nenaplativosti. Iz spisa proizlazi kako se radi o dugovanju s osnova doprinosa za zdravstveno osiguranje. U postupku je utvrđeno da tužiteljica živi u kućanstvu sa izvanbračnim drugom i troje djece. Utvrđeno je da tužiteljičin izvanbračni drug ostvaruje dohodak od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, po osnovi mirovine, u iznosu od 3.020,82 kn mjesečno, dok tužiteljica ne ostvaruje dohodak. Izvanbračni drug tužiteljice ostvaruje doplatak za maloljetno dijete u iznosu od 249,45 kn. Utvrđeno je da je tužiteljičinom izvanbračnom drugu u razdoblju od 31. siječnja do 31. travnja 2018. isplaćeno 9.062,46 kn mirovine, također u siječnju i veljači 2018. isplaćeni su mu zaostaci mirovine u iznosu od 32.031,31 kn koji se odnose na razdoblje od 2. travnja 2008. i 31. ožujka 2009. Nadalje je uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave i evidenciju podataka bitnih za oporezivanje te pretraživanjem podataka zemljišne knjige, utvrđeno da tužiteljica nije vlasnica imovine, dok su izvanbračni drug i djeca tužiteljice suvlasnici nekretnine u k.o. O., z.k.ul. broj … (kuća i dvije zgrade te dvorište ukupne površine 535 m²) te je izvanbračni drug vlasnik traktora marke IMT-539 (1981.) kojeg je stekao 11. travnja 2018.

15. Pobijano rješenje doneseno je u provedbi presude ovog suda poslovni broj: 7 Us I-499/2019-8 od 22. kolovoza 2019. kojom je zauzeto stajalište da je u upravnom postupku bilo potrebno pribaviti odgovarajući dokumentaciju nadležnog Centra za socijalnu skrb te nakon toga ocijeniti udovoljava li tužiteljica uvjetima za otpis duga.

16. U ponovljenom postupku povodom traženja poreznog tijela Centar za socijalnu skrb N. G. se očitovao da tužiteljica putem Centra za socijalnu skrb ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu te je u razdoblju od 21. studenoga 2017. od kada su traženi podaci tužiteljici povremeno odobravana jednokratna naknada 19. ožujka 2018. u iznosu od 1.360,00 kn, 11. siječnja 2019. u iznosu od 2.009,00 kn i 27. rujna 2019. u iznosu od 632,00 kn radi pomoći u podmirenju troškova vezanih za njezino liječenje te produžavanje statusa u Republici Hravatskoj. Prema dostavljenim rješenjima Centra za socijalnu skrb tužiteljica ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu od 14. listopadom 2015. u iznosu od 350,00 kn, dok od 1. travnja 2018. taj iznos iznosi 420,00 kn mjesečno. Iz toga proizlazi kako tužiteljica ne ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu niti pravo na pomoć za uzdržavanje.

17. U konkretnom slučaju, porezno tijelo pravilno ocjenjuje da je relevantan propis za utvrđivanje osnovnih životnih potreba u konkretnom slučaju Zakon o o kriterijima, mjerilima i postupku za socijalnoj skrbi. Isto iz razloga jer se Uredba

odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja ne primjenjuje na dugove s osnove javnih davanja u koje spadaju doprinosi za zdravstveno osiguranje koja su predmet dugovanja tužiteljice.

18. Razmatrajući primitke kućanstva u kojem živi tužiteljica proizlazi kako dječji doplatak koji prima izvanbračni drug tužiteljice, doplatak za pomoć i njegu druge osobe koju prima tužiteljica mjesečno te isplaćene jednokratne novčane naknade tužiteljici predstavljaju prihod određen člankom 31. Zakona o socijalnoj skrbi koji se ne uračunava prilikom utvrđivanja visine zajamčene minimalne naknade. Za isplaćene zaostatke mirovine izvanbračnom drugu tužiteljice nije utvrđeno da se

ne

smatraju novčanim sredstvima koja se prema članku 31. Zakona o socijalnoj skrbi smatraju prihodom, stoga se isplaćeni zaostatci mirovine uračunavaju u prihod.

19. Osnovna mirovina od 3.020,82 kn koju prima izvanbračni drug tužiteljice nadmašuje iznos minimalne novčane naknade za predmetno kućanstvo koje čini četvero odraslih članova i jedno dijete koji prema članku 30. stavku 2. Zakona o socijalnoj skrbi u konkretnom slučaju iznosi 2.240,00 kn. Prema tome iz podataka proizlazi kako prosječni mjesečni prihod kućanstva prelazi iznos visine utvrđene Zakona o socijalnoj skrbi te da je to kućanstvo sposobno člankom 30. stavkom 2.

plaćati obveze.

20. Iz pribavljene dokumentacije i očitovanja CZSS u ponovljenom postupku utvrđeno je kako tužiteljica nije korisnica zajamčene minimalne naknade, također niti prava na pomoć za uzdržavanje. Predmetnu socijalnu potporu ostvaruju samci ili kućanstva koja nemaju sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, što ovdje nije slučaj.

21. Za napomenuti je kako tužiteljica u sporu nije dokazala da bi plaćanjem duga njezina obitelj ostala bez dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, tužiteljica navode iz tužbe ničim ne dokazuje niti predlaže izvođenje dokaza u sporu stoga sud nije mogao tužbeni zahtjev ocijeniti osnovanim.

22. Imajući u vidu dokumentaciju u spisu predmeta, prema ocjeni ovog suda, porezno tijelo je na potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenilo materijalno pravo, odnosno odredbu članka 148. stavka 4. OPZ-a.

23. Naime, citiranom odredbom članka 148. stavka 4. OPZ-a propisano je diskrecijsko pravo poreznog tijela da, iznimno, otpiše porezni dug, pri čemu kriteriji za otpis nisu precizno definirani, već su ostavljeni na dispoziciju poreznom tijelu. Primjena naprijed navedene odredbe temelji se na činjenici da tužiteljica ne ispunjava niti jedan od taksativno navedenih razloga određenih člankom 148. stavkom 1. za otpis poreznog duga. I sud je u konkretnom slučaju ocijenio da izvanbračni drug tužiteljice ima određenu visinu dohotka za koji je utvrđeno da je dovoljan za podmirenje osnovnih životnih potreba svih članova predmetnog kućanstva. Utvrđeno je kako je predmetno kućanstvo nakon nastanka duga ostvarilo prihode u iznosu od 32.031,31 kn s osnove isplaćenih zaostataka mirovine te da posjeduju vrjedniju pokretninu (traktor) kupljenu nakon što je nastao dug. Također da tužiteljica ne ostvaruje pravo na pomoć kod uzdržavanja iz sustava socijalne skrbi niti pravo na minimalnu novčanu naknadu. Stoga je o njezinom zahtjevu ocijenjeno temeljem diskrecijske ocjene pri čemu je prilikom ocjenjivanja da li bi izvršenje naplate poreznog duga u iznosu od 43.036,56 kn dovelo u pitanje osnovne životne potrebe tužiteljice i članova njezina kućanstva procijenjeno polazeći od toga ima li predmetno kućanstvo dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

24. Sud je utvrdio da je u ponovljenom postupku porezno tijelo pribavilo dokumentaciju u skladu s uputom ovoga suda iz prethodne presude te je na potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenilo materijalno pravo.

25. S obzirom na navedeno, sud je sukladno odredbi članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I izreke presude.

26. S obzirom da je odbijen tužbeni zahtjev, tužiteljica sama snosi troškove spora u skladu s odredbom članka 79. stavka 4. ZUS-a te je stoga zahtjev za naknadu troškova upravnog spora odbijen točkom II izreke.

U Osijeku 7. studenoga 2022.

Sudac

Berislav Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude sukladno članku 66. stavak 5. ZUS-a.

DNA:

1.Tužiteljici putem opunomoćenice

2.Tuženiku