REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-x 351/2017-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Krešimir Zečević, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84398956623, Područna služba Dubrovnik, Ante Starčevića 3, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-34/2016 od 7. prosinca 2016., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-220/2014 od 9. studenog 2015., u sjednici održanoj 5. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužiteljice, ukida se presuda Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-34/2016 od 7. prosinca 2016. i predmet se vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se drugostupanjskom sudu o troškovima ovog revizijskog postupka odlučiti svojom konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-220/2014 od 9. studenog 2015. suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje OIB: 8437956623 da isplati tužiteljici FZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 449.514,03 kn sa zakonskim zateznim kamatama do 31. prosinca 2007. po stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008. po stopi koja se određuje za svako polugodište povećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena i to na iznos od:

- 237,40 kn tekućom od 1.listopada 2004.

- 3.340,02 kn tekućom od 1.studenog 2004.

- 2.660,67 kn tekućom od 1.prosinca 2004.

- 2.356,54 kn tekućom od 1.siječnja 2005.

- 2.363,68 kn tekućom od 1.veljače 2005.

- 2.363,67 kn tekućom od 1.ožujak 2005.

- 2.287,26 kn tekućom od 1.travanj 2005.

- 2.537,08 kn tekućom od 1.svibnja 2005.

- 3.444,31 kn tekućom od 1.lipnja 2005.

- 3.704,19 kn tekućom od 1.srpnja 2005.

- 3.772,95 kn tekućom od 1.kolovoza 2005.

- 3.524,97 kn tekućom od 1.rujna 2005.

- 3.577,51 kn tekućom od 1.listopada 2005.

- 3584,13 kn tekućom od 1.studenog 2005.

- 2.377,25 kn tekućom od 1.prosinca 2005.

- 2.534,91 kn tekućom od 1.siječnja 2006.

- 2.633,58 kn tekućom od 1.veljače 2006.

- 2.633,57 kn tekućom od 1.ožujak 2006.

- 2.629,78 kn tekućom od 1.travnja 2006.

- 2.794,22 kn tekućom od 1.svibnja 2006.

- 3.240,97 kn tekućom od 1.lipnja 2006.

- 4.043,37 kn tekućom od 1.srpnja 2006.

- 3.934,27 kn tekućom od 1.kolovoza 2006.

- 3.855,13 kn tekućom od 1.rujna 2006.

- 3.813,63 kn tekućom od 1.listopada 2006.

- 3.868,41 kn tekućom od 1.studenog 2006.

- 3.354,28 kn tekućom od 1.prosinca 2006.

- 2.724,64 kn tekućom od 1.siječnja 2007.

- 2.724,64 kn tekućom od 1.veljače 2007.

- 2.686,86 kn tekućom od 1.ožujka 2007.

- 2.557,11 kn tekućom od 1.travnja 2007.

- 3.408,79 kn tekućom od 1.svibnja 2007.

- 3.761,73 kn tekućom od 1.lipnja 2007.

- 4.828,06 kn tekućom od 1.srpnja 2007.

- 4.108,44 kn tekućom od 1.kolovoza 2007.

- 3.971,85 kn tekućom od 1.rujna 2007.

- 4.459,00 kn tekućom od 1.listopada 2007.

- 3.479,50 kn tekućom od 1.studenog 2007.

- 2.899,64 kn tekućom od 1.prosinca 2007.

- 2.635,05 kn tekućom od 1.siječnja 2008.

- 2.635,04 kn tekućom od 1.veljače 2008.

- 2.443,67 kn tekućom od 1.ožujka 2008.

- 2.393,43 kn tekućom od 1.travnja 2008.

- 2.354,73 kn tekućom od 1.svibnja 2008.

- 3.938,46 kn tekućom od 1.lipnja 2008.

- 4.749,68 kn tekućom od 1.srpnja 2008.

- 4.124,87 kn tekućom od 1.kolovoza 2008.

- 4.407,77 kn tekućom od 1.rujna 2008.

- 4.655,73 kn tekućom od 1.listopada 2008.

- 3.501,16 kn tekućom od 1.studenog 2008.

- 3.380,51 kn tekućom od 1.prosinca 2008.

- 2.827,26 kn tekućom od 1.siječnja 2009.

- 2.827,26 kn tekućom od 1.veljače 2009.

- 2.827,26 kn tekućom od 1.ožujka 2009.

- 2.714,00 kn tekućom od 1.travnja 2009.

- 3.065,59 kn tekućom od 1.svibnja 2009.

- 3.548,39 kn tekućom od 1.lipnja 2009.

- 3.944,84 kn tekućom od 1.srpnja 2009.

- 3.619,04 kn tekućom od 1.kolovoza 2009.

- 4.496,38 kn tekućom od 1.rujna 2009.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.listopada 2009.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.studenog 2009.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.prosinca 2009.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.siječnja 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.veljače 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.ožujka 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.travnja 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.svibnja 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.lipnja 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.srpnja 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.kolovoza 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.rujna 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.listopada 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.studenog 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.prosinca 2010.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.siječnja 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.veljače 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.ožujka 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.travnja 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.svibnja 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.lipnja 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.srpnja 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.kolovoza 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.rujna 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.listopada 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.studenog 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.prosinca 2011.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.siječnja 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.veljače 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.ožujka 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.travnja 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.svibnja 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.lipnja 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.srpnja 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.kolovoza 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.rujna 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.listopada 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.studenog 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.prosinca 2012.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.siječnja 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.veljače 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.ožujka 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.travnja 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.svibnja 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.lipnja 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.srpnja 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.kolovoza 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.rujna 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.listopada 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.studenog 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.prosinca 2013.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.siječnja 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.veljače 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.ožujka 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.travnja 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.svibnja 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.lipnja 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.srpnja 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.kolovoza 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.rujna 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.listopada 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.studenog 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.prosinca 2014.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.siječnja 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.veljače 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.ožujka 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.travnja 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.svibnja 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.lipnja 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.srpnja 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.kolovoza 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.rujna 2015.

- 3.450,62 kn tekućom od 1.listopada 2015. pa sve do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje OIB: 84397956623 da isplaćuje tužiteljici FZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 3.450,62 kn mjesečno, počevši od 1. studenog 2015. pa nadalje, sa zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos od 1. slijedećeg mjeseca po stopi koja se određuje za svako polugodište povećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos, od 1-og u mjesecu, pa do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje OIB: 84397956623 da tužiteljici FZ OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak sa zateznim po stopi koja se određuje za svako polugodište povećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena tekućom na taj iznos od dana presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.".

2. Presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-34/2016 od 7. prosinca 2016. preinačena je prvostupanjska presuda i odbijen je tužbeni zahtjev u cijelosti kao i zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka.

3. Protiv pravomoćne drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava te reviziju iz razlog predviđenih odredbom čl. 382. st. 2. ZPP. Tužiteljica predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske preinačiti drugostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukinuti drugostupanjsku i predmet vratiti na ponovno suđenje. Potražuje trošak revizije.

4.Tuženik nije odgovorio na reviziju.

5. Revizija je osnovana.

6. U smislu odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 25/13 - dalje: ZPP) stranke mogu protiv drugostupanjske presude podnijeti reviziju pod pretpostavkom da vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn (čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP), ili da je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o postojanju ugovora o radu, odnosno o prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa (čl. 382. st. 1. toč. 2. ZPP), ili ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka 373.a i 373.b toga zakona (čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP).

6.1. U konkretnom slučaju tužiteljica je podnijela reviziju iz odredbe čl. 382. st. 1. i reviziju iz odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, međutim kako vrijednost predmeta spora iznosi više od 200.000,00 kuna to je ovaj sud reviziju razmatrao kao redovnu reviziju iz odredbe čl. 382. st. 1. ZPP.

6.2. Prema odredbi čl. 392.a ZPP u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

7. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužiteljice za naknadom štete u vidu razlike između invalidske mirovine i plaće koju bi ostvarivala kod poslodavca. Tužiteljica svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je tuženik donošenjem rješenjem od 7. rujna 2004. kojim joj je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad a temeljem kojeg joj je prestao Ugovor o radu, nanesena šteta jer je kasnijim rješenjem tuženika od 24. studenog 2004. utvrđeno da je kod tužiteljice zbog bolesti nastala profesionalna nesposobnost za rad.

8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

- da je tužiteljica zaključila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 12. travnja 2003. sa Hoteli Cavtat d.d.;

- da je tuženik rješenje 7. rujna 2004. (koje je postalo pravomoćno 28. rujna 2004.) u kojem je navedeno da se tužiteljici priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad;

- da je tužiteljici radni odnos prestao s danom 30.rujna 2004. temeljem rješenja tuženika od 7. rujna 2004. kojim je utvrđena opća nesposobnost za rad;

- da je tuženik donio zaključak 23. studenog 2004. kojim je ispravljena "greška", odnosno na način da se tužiteljici priznaje pravo na mirovinu uslijed profesionalne nesposobnosti;

- da je tuženik obavijestio Hotele Cavtat d.d. o pogrešci 25. travnja 2005.

9. Prvostupanjski sud je usvojio tužbeni zahtjev jer je ocijenio da je tuženik kao štetnik protupravnom štetnom radnjom (donošenjem nezakonitog rješenja) tužiteljici prouzročio štetu. Zaključuje da se ta šteta koja se mogla osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ogleda se u visini razlike plaće koju bi tužiteljica ostvarivala da je ostala raditi kod Hoteli Cavtat d.d. i visine mirovine koju je primala (čl. 154., 155. i 189. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 - dalje u tekstu: ZOO).

9.1. Odlučujući povodom žalbe tuženika protiv prvostupanjske presude drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtejv zaključivši da je predmet spora naknada štete zbog nezakonitog rada tuženika te da tuženik kao javna ustanova koja ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja te svojstvo pravne osobe nije pasivno legitimiran u ovom sporu, nego je to Republika Hrvatska (čl. 13. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 75/1993, 92/1996, 48/1999, 15/2000, 127/2000, 59/2001, 199/2003, 79/2007 i 150/2011.).

10. Prema shvaćanju ovog suda pogrešan je zaključak drugostupanjskog suda da tuženik Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne bi bio pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari gdje se tužbom potražuje naknada štete kao razlike mirovine i plaće koju bi tužiteljica ostvarivala da tuženik nije donio protuzakonito rješenje.

11. Odredbom čl. 6. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 102/1998, 71/1999, 127/2000, 59/2001, 109/2001, 147/2002 i 117/2003 – dalje u tekstu: ZMO) određeno je da se za ostvarivanje prava radnika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba utvrđenih tim Zakonom osniva javna ustanova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod).

11.1. Odredbom čl. 127. ZMO određeno je da je Zavod javna ustanova, na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako tim Zakonom nije drukčije uređeno, te da Zavod ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja kao i da Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom tim Zakonom i Statutom.

11.2. Odredbom čl. 59. Zakona o ustanovama ("Narodne novine" broj 76/1993, 29/1997 i 47/1999) određeno je da ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom te da osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obaveze.

12. Dakle, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je tuženik- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) javna ustanova koja je osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju te da ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornošću utvrđenom Zakonom i Statutom, a u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja ima javne ovlasti. Nadalje, proizlazi da HZMO kao javna ustanova odgovora za svoje obveze solidarno sa osnivačem-Republikom Hrvatskom.

12.1. Iz navedenog proizlazi da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada, preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev uz zaključak da tuženik ne bio pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari odnosno da tuženik kao javna ustanova koja ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja te svojstvo pravne osobe ne odgovora za štetu u ovom sporu već samo Republika Hrvatska.

12.2. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa pitanju pasivne legitimacije tuženika, drugostupanjski sud je propustio izjasniti se i ostalim žalbenim prigovorima. Na taj način je drugostupanjski sud propustio odgovoriti i na ostale žalbene navode relevantne za odluku o predmetu spora.

13. Zbog navedenog je valjalo ukinuti drugostupanjsku presudu (čl. 395. st. 1. ZPP) i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje o žalbi tuženika.

13.1. U nastavku postupka će drugostupanjski sud, uvažavajući shvaćanje iz ove odluke, ponovno ispitati žalbene prigovore i nakon toga donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.

14. Odluka o troškovima iz točke II. ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 5. listopada 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud