REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 139 Psp-189/2018-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Tihani Cišper u pravnoj stvari 1-tužitelja B. N., OIB: …, Z. i 2-tužiteljice T. N., OIB: …, Z., oboje zastupani po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Z. & B. d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika V. K., OIB: …, Z., kojeg zastupa punomoćnica M. T., odvjetnica u Z., radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. listopada 2022. u prisutnosti 1-2. tužitelja, punomoćnice 1-2. tužitelja S. Đ., odvjetnice u Z., tuženika i zamjenika punomoćnice tuženika R. B., odvjetničkog vježbenika u Z., na ročištu za objavu rješenja 4. studenoga 2022.,

r i j e š i o  j e

II. Odbacuje se tužba u dijelu u kojem 1-2. tužitelji traže sudsku zaštitu posjeda u odnosu na čin smetanja postavljanja četiri željezna zelena stupa visine 1,25 cm

na koje je pričvršćena zelena žičana mreža u širini od 10 m i 15 cm i sječe

živice u širini od 5 m i 66 cm.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik V. K. iz Z., OIB: … smetao tužitelje N. B. iz Z., OIB: … i N. T. iz Z., OIB: …, u posljednjem mirnom posjedu nekretnine katastarske oznake broj … k.o. . koja čestica odgovara zemljišnoknjižnoj čestici kč.br. … i kč.br. … k.o. G. Z. na način da je dana 22.10.2018. godine:

- posjekao višegodišnje stablo bora,

- postavio panjeve cijelom širinom ograde prema kč.br. … .,

i na taj način smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine tako da tužitelji ne mogu koristiti svoju nekretninu te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće te se tuženiku nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da ukloni pričvršćenu zelenu žičanu mrežu sve u širini od 10 m i 15 cm i da posadi drvo bora kako je to bilo prije smetanja posjeda sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.".

III. Nalaže se 1-2. tužiteljima da nadoknade tuženiku parnične troškove u iznosu 2.920,00 kuna / 387,55 eura u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev 1-2. tužitelja za naknadom parničnih troškova.

Obrazloženje

1. 1-2. tužitelji (dalje: tužitelji) su 19. studenoga 2018. podnijeli tužbu u kojoj navode da se nalaze u mirnom posjedu kat.čest. … k.o. P. koja odgovara zk.čest. … i zk.čest. … k.o. G. Z.. Ova čestica dijelom međi s kat.čest. … k.o. P. koju u posjedu drži tuženik. Tužitelji tvrde da su 22. listopada 2018. utvrdili da je tuženik posjekao višegodišnje drvo bora, uklonio živicu koja se nalazila na međi s kat.čest. … k.o. P. u širini od 5 m i 66 cm, postavio četiri željezna stupa visine 1,25 m na koje je razvukao zelenu metalnu žicu u širini od 10 m i 15 cm te je uz ogradu postavio drvene panjeve od posječenog bora cijelom širinom prema kat.čest. … k.o. P. Na ovaj način je tuženik izvršio smetanje posjeda tužitelja i onemogućio tužitelje u mirnom posjedu kat.čest. … k.o. P., pa tužitelji predlažu da sud utvrdi da je tuženik smetao 1-2. tužitelje u posljednjem mirnom posjedu kat.čest. … k.o. P. koja odgovara zk.čest. …/190 i zk.čest. …/172 k.o. G. Z. na način da je 22. listopada 2018. posjekao višegodišnje stablo bora, posjekao živicu u širini od 5 m i 66 cm, postavio četiri željezna stupa visine 1,25 cm i na njih pričvrstio zelenu žičanu mrežu u širini od 10 m i 15 cm te postavio panjeve cijelom širinom ograde prema kat.čest. … k.o. P. te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično

smetanje

ubuduće

i

nalaže

mu

se

da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da ukloni četiri željezna zelena stupa visine 1,25 cm i pričvršćenu zelenu žičanu mrežu sve u širini od 10 m i 15 cm i da posadi drvo bora i živicu u širini od 5 m i 66 cm kako je to bilo prije smetanja posjeda, kao i da tužiteljima nadoknadi parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja rješenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti i ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. U potpunosti odbacuje tvrdnje tužitelja da ih je raniji vlasnik uveo u mirni posjed kat.čest. … k.o. P., jer niti bivši vlasnici nisu bili posjednici ovog dijela čestice. Tuženik tvrdi da je on u posjedu kat.čest. … k.o. P., a da je taj posjed stekao od svojih roditelja i svojeg djeda. Na tom dijelu čestice je tuženikov djed dozvolio susjedu J. J. da ponekad koristi predmetnu česticu te je dozvolio susjedu Z. P. da 1964. na tom dijelu izgradi garažu. Odmah nakon što su tužitelji kupili nekretninu tuženik je 2-tužiteljicu u proljeće 2018. upoznao s činjeničnim stanjem na što mu je ona odgovorila da jako dobra zna što su kupili. Tvrdi da je jasno dao do znanja da dokumenti, povijesni gruntovni nacrti, katastarski nacrti i fotografije dokazuju da je tuženikova obitelj u posjedu predmetne parcele već skoro 90 godina. Tužitelji su u kasno ljeto 2018. počeli s rušenjem stare kuće i njihovi radnici su ostavljali pokoju dasku ili slično na kat.čest. … k.o. P. i odmah su od strane tuženika upozoreni o stvarnom stanju posjeda i da sklone što su ostavili na parceli. Svaku zamolbu tuženika su radnici uredno poslušali i maknuli sve svoje stvari sa kat.čest. …. Sredinom rujna 2018. su tužiteljevi radnici svojevoljno ušli s motornom pilom rušeći grmlje i počeli su čupati korov te su tada posjekli živicu koja je navedena u tužbenom zahtjevu. Tuženik je zamolio radnike da prestanu s poslom i da se udalje s parcele te je pozvao policiju, a prije dolaska policije je došao 1-tužitelj i tada su se radi dobrosusjedskih odnosa dogovorili da će tuženik policiji reći da se ometanje posjeda više neće ponoviti. Tom prilikom je 1-tužitelj zamolio tuženika da odu do susjeda i tada je 1-tužitelj rekao susjedu da on planira posjeći bor na kat.čest. …. Tuženiku nije poznato tko je zaista srušio drvo bora, a on je naknadno pokupio posječeno granje te je panjeve bora uredno posložio duž zapadne i sjeverne strane kat.čest. … radi onemogućavanja prolaska životinja. 2-tužiteljica je 18. listopada 2018. nazvala susjeda E. T. i zahtijevala od njega da svoj telefon pruži tuženiku. Tuženik je pokušao 2-tužiteljici objasniti još jednom sva činjenična stanja te da se on zaštitio od stalnog upadanja u posjed i ometanja istog. Nekoliko sati nakon toga susjed E. T. ga je obavijestio da su tužitelji iščupali stupove koje je on postavio i bacili ih na zemlju na što je tuženik nazvao policiju koja je došla, obavila očevid, napravila zapisnik i obećala nazvati 2-tužiteljicu da ju uputi u pravne mogućnosti. S obzirom na to, tuženik iznosi prigovor prekluzije prava tužitelja na zaštitu posjeda, jer su već 18. listopada 2018. saznali za navodno smetanje posjeda i počinitelja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u povijesni prikaz zk.ul. … k.o. G. Z. (stranica 5, 8-9 spisa), prijepis posjedovnog lista … k.o. P. (stranica 6-7 spisa), povijesni prikaz zk.ul. … k.o. G. Z. (stranica 10-13 spisa), fotografije mjesta prijepora (stranica 14-17 spisa), izvadak iz zk.ul. … k.o. G. Z. (stranica 18), izvod iz zk.ul. … k.o. G. Z. (stranica 19 spisa), izvadak iz zk.ul. … k.o. G. Z. (stranica 20 spisa), izvod iz katastarskog plana za kat.čest. … k.o. P. (stranica 21-22 spisa), izvadak iz knjige položenih ugovora poduložak …/zk.ul. … k.o. G. Z. (stranica 33 spisa), prikaz parcelacije Željezničke kolonije u Maksimiru 1927.

god.

(stranica

34-66 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 31.8.2018. (stranica 67-69 spisa), prijedlog parcelacije za k.č.br. … k.o. P. (stranica 70 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 13.9.2018. (stranica 71 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 27.4.2018. (stranica 72 spisa), uporabna dozvola od

30.11.2018. (stranica 73-74 spisa), ispis poziva (stranica 75 spisa), potvrda o postupanju policijskih službenika od 17.12.2018. (stranica 76 spisa), proveden je očevid u Z. 23.5.2019. (stranica 87-90 spisa), provedeno je geodetsko vještačenje po vještaku T- T. d.o.o. (stranica 92-105 spisa), saslušao je svjedokinju B. C. (stranica 113-114 spisa), 1- tužitelja (stranica 114-115 spisa), 2-tužiteljicu (stranica 115 spisa), tuženika (stranica 115-116 spisa), svjedokinju B. M. M. (stranica 125-126 spisa), svjedokinju Z. Ž. (stranica 126-127 spisa), svjedoka B. A. (stranica 127 spisa), svjedoka E. . (stranica 136 spisa), svjedoka N.

S.

(stranica

spisa), svjedokinju P. T. (stranica 138 spisa) i svjedoka D. B. (stranica 138-139 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.-dalje: ZPP) ovaj sud smatra da je tužba djelomično nepravovremena te da je tužbeni zahtjev djelomično neosnovan. 5. Člankom 441. ZPP-a propisano je da se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

6. U smislu članka 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15. – dalje: ZVDSP) posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

7. Dvije su pravnorelevantne okolnosti za presuđenje u ovom sporu, a to su: (1) jesu li tužitelji bili posljednji mirni posjednici spornog dijela katastarske čestice … k.o P. te (2) je li tuženik samovlasno smetao njihov posjed na način kako su to tužitelji opisali u tužbenom zahtjevu.

8. Također je valjalo utvrditi jesu li tužitelji tužbu podnijeli u zakonskom roku iz članka 21. stavak 3. ZVDSP-a kojim je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smeteni saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

9. Radi identifikacije predmetnih čestica te utvrđivanja čina smetanja posjeda sud je proveo očevid i geodetsko vještačenje po vještaku T.-T. d.o.o. Tijekom očevida 1-2. tužitelji pokazali su česticu koju su kupili, a da je zapadni dio te čestice sada omeđen željeznim stupovima i ogradom koju je postavio tuženik, a koje nije bilo u trenutku kada su kupovali nekretninu. Tuženik je za sporni dio čestice naveo da je taj dio u njegovom posjedu bio ranije, a i sada. Prilikom očevida je vještak fotografirao zatečeno stanje te predmetne fotografije čine dio nalaza i mišljenja vještaka (stranica 95-96 spisa).

10. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da je geodetskom izmjerom pokazanog spornog stvarnog stanja na očevidu od strane tužitelja i tuženika utvrdio da se radi o približnom kvadratu ograđenom žičanom ogradom na metalnim stupovima i djelomično omeđen sa zidom garaže na južnom i istočnom dijelu. Sporna ukupna pokazana i izmjerena površina iznosi 86,7 m2 i sastoji se od dijela kat.čest. … k.o. P.. Prema približnom uklopu snimljenog dijela terena u zadnje stanje zemljišnoknjižnog plana zemljišne knjige katastarske općine G. Z. sporna površina od 86,7 m2 zahvaća dio zk.čest. …/172 u približnoj površini 16 m2 ili 16/360 dijela i dio zk.čest. …/190 u približnoj površini m2

ili

71/262

dijela.

Vještak je u nalazu prikazao sporni dio čestice na skici izmjere slijedom mjernih točaka 30-31-33-34-35-36-37-38-39-40-41-42-43-44-47-46 (stranica 97 spisa).

11. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te ga i ovaj sud prihvaća u cijelosti smatrajući da je dan stručno, jasno i obrazloženo te sukladno članku 258. ZPP-a pri čemu se ističe da između stranaka nije sporno koji dio čestice predstavlja mjesto prijepora.

12. Svjedokinja B. C. je iskazala da je bila suvlasnica kuće i dvorišta na adresi u . sa drugom suvlasnicom D. P. G.. Svoj suvlasnički dio je 2018. prodala tužiteljima i pokazala im je što prodaje, prošetali su nekretninom i pokazala im je svoj dio i sporni dio čestice i rekla da taj stražnji dio koristi. Sporni dio je posjedovala zajedno sa suvlasnicom D. P. G..na način da su njih dvije podijelile česticu i ona je na svom dijelu sadila cvijeće, a D. je na svojem dijelu sadila povrće. Tuženik nije bio u posjedu ove čestice. Na tom dijelu su bili posađeni bor, čempresi, magnolija, velika Lovor Višnja i sl. Otprilike godinu dana prije nego što je prodala svoj dio nekretnine čula je sječu, išla je pogledati što se događa i vidjela je tuženika da sjekirom siječe raslinje na tom vrtu. Pitala ga je što radi, a on joj je odgovorio da mu je tako preporučio njegov advokat, jer da je to njegovo.

13. Svjedokinja B. M. M. iskazala je da je agent za nekretnine i agencija u kojoj radi posredovala pri prodaji nekretnine koju su kupili tužitelji, a prodavateljice su imale u suvlasništvu jednu česticu na kojoj je bila kuća te iza te čestice dio koji je bio u njihovom posjedu. To sve je bilo povezano i njoj je to pokazala B. C. koja je bila suvlasnica. Sporni dio je bio vrt sa cvijećem, a duž cijele te nekretnine je bila izrazito visoka živa ograda s desne strane nekretnine koja je sada u vlasništvu tužitelja. Ne sjeća se je li na spornom dijelu bilo neko drvo, a prisjeća se da je bilo neko drveće. Upozorila je tužitelje na okolnost da dio gdje je vrt nije u vlasništvu prodavateljica. Između čestice koja je bila u vlasništvu prodavateljica i spornog dijela nije bilo nikakve međe ili ograde. Posjed spornog dijela joj je pokazala prodavateljica i na tom dijelu je vidjela vrt i posađeno cvijeće koje je bilo isto kao i cvijeće ispred kuće prodavateljice. Na toj čestici je bila 3-4 puta.

14. Svjedokinja Z. Ž. je iskazala da je od 2017. vlasnica nekretnine koja međi s nekretninom u vlasništvu tužitelja, ali je i ranije živjela u susjedstvu te joj je poznato da su u posjedu spornog dijela bile prednice tužitelja, odnosno prodavateljice. Postojala je ograda oko cijele nekretnine prodavateljica te je na spornom dijelu bio vrt, cvijeće, odnosno biljke. Zna da je to bilo u posjedu prodavateljica jer je to bila jedinstvena cjelina kojom su se one koristile. Svjedokinja također iskazuje da je u svoju kuću uselila 2020. nakon što je završena rekonstrukcija kuće. Do svoje 18-te godine je živjela u kući pokraj svoje sadašnje kuće, a od svoje 18-te godine do 2020. je živjela u gradu. Na ovu adresu je dolazila jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca, jer su tamo živjele njezina teta i baka te su njezini dolasci trajali od pola sata do dva sata. Na spornom dijelu nije nikog drugog viđala osim prodavateljica.

15. Svjedok B. A. je iskazao da je vlasnik i direktor društva C. d.o.o., građevinske tvrtke koja je radila poslove na izgradnji objekta vlasništvo tužitelja. Srušili su stari objekt i kada su došli na parcelu vidjeli su da je netko srušio borove i postavio ogradu na stražnjem dijelu parcele. Zvao je 1-tužitelja i rekao mu za ogradu, a on mu je rekao da ništa ne rade dok ne dođe njegov otac i ne vidi o čemu se radi. Maknuli su tu ogradu, jer im je smetala za iskop, ali je drugi dan ponovno postavljena ograda. Sjeća se da su bili jedan ili dva bora, siguran je da je bio jedan izrazito visok bor

te

da

je bilo drugog raslinja. Tuženik ga nije upozoravao za vrijeme izvođenja radova da se radi o njegovom posjedu te u prvih dva - tri tjedna ga nije sreo na toj nekretnini. Tuženik mu nije branio da ostavlja stvari na spornom dijelu, jer s tuženikom nije komunicirao.

16. Svjedok E. T. je iskazao da je susjed tuženika i njihova dvorišta su jedan do drugoga. Iza kuće dvorišta postoji manje dvorište koje je neuređeno i ne zna tko koristi taj dio neuređenog dvorišta. Na tom dijelu nikada nije vidio tuženika te ne zna tko je koristio to manje dvorište.

17. Svjedok N. S. je iskazao da je tuženik njegov dugogodišnji prijatelj. Posjećivali su se i imali su slavlja na dijelu iza tuženikove kuće gdje su radili roštilj. Ova druženja i slavlja su imali dugi niz godina, sigurno 15-20 godina. S tuženikom u kući su živjeli njegovi roditelji i supruga i svi oni su koristili taj dio iza kuće. Nije viđao nikog drugog da se koristi tom parcelom. Svjedok je tijekom iskaza pokazao mjesto na kojem su roštiljali te je utvrđeno da se to mjesto nalazi na spornom dijelu nekretnine. Također je svjedok rekao da se ništa nije promijenilo u izgledu i krajobrazu na fotografijama koje su mu pokazane, a da je moguće da je na tom dijelu postojao visoki bor, ali se toga on ne sjeća. Za metalne stupove koji su mu pokazani na fotografiji sa stranice 14 spisa svjedok je rekao da je na tom mjestu prije bila živica, a da su stupovi postavljeni prije 10 godina. Bivše vlasnice nekretnine koju su kupili tužitelji nikada nije viđao na tom spornom dijelu čestice.

18. Svjedokinja P. T. je iskazala da ju je tuženik 2013. angažirao za osobnu trenericu. S tuženikom je trenirala od listopada 2013. do listopada 2017. te su dio treninga odrađivali kod tuženika u dvorištu i to na dijelu dvorišta koji je iza kuće tuženika. Tamo je sjenica, s desne strane je garaža, a oni su očistili dio dvorišta od žbunja u tom dijelu od garaže prema lijevo. Na tom dijelu su trenirali 4-6 puta mjesečno i na tom dijelu nije vidjela nikog drugog, osim majke tuženika. Za vrijeme treninga su bili dosta bučni, udarali su čekićem i lancima, ali im nitko nije prigovarao, niti iz tjerao s tog dijela.

19. Svjedok D. B. je iskazao da mu je tuženik susjed i da on živi tri ulice dalje. Družio se s tuženikom i dolazio je kod tuženika s društvom, roštiljali su i družili se u njegovom dvorištu, a ne zna točno reći što sve čini tuženikovo dvorište. Svjedok nije mogao točnije pojasniti gdje se roštiljalo. Sjeća se jednog telefonskog poziva kad je bio kod tuženika i to da je zvala jedna ženska osoba te da je bila galama u vezi stupića u dvorištu. Sadržaj Potvrde IV. PP Zagreb od 17. prosinca 2018. odnosi se na ovaj razgovor kada je zvala ženska osoba.

20. 1-tužitelj B. N. je iskazao da su preko oglasa saznali da se prodaje nekretnina, agentica ih je dovela na teren i pokazala što se prodaje, pa tako i da je sastavni dio nekretnine dio koji nije u vlasništvu prodavateljica, ali da se koristi kao dio nekretnine koja se prodaje. Također im je rečeno da je tu nekada bila trafostanica koja je izmještena. Prisutna je tome bila prodavateljica B. C., a prodavateljica D. nije bila, jer ona živi u Sloveniji. Dvorište je bilo ograđeno, a na tom spornom dijelu bio je vrt s posađenim cvijećem, u uglu je bio posađen bor, bila je željezna konstrukcija na kojoj se čiste tepisi. Taj

dio

se

nalazio

unutar

ograde

dvorišta nekretnine koju su kupovali. Ugovor o kupoprodaji su sklopili 8. ožujka 2018., prodavateljice su imale rok od 2 mjeseca da se isele i kada su stupili u posjed nekretnine ona je izgledala isto kao i u vrijeme kada im je pokazivana. Krajem listopada 2018. otputovali su u Rovinj i susjeda im je javila da tuženik ruši i čisti te kad su se vratili nakon tri dana vidjeli su da je dio parcele očišćen, da je postavljena ograda, da je maknuta metalna konstrukcija za čišćenje tepiha, da su posječena drveća, a jedino je ostao veliki bor. Nekoliko dana nakon toga posječen je i taj bor. Tuženik njega, niti 2-tužiteljicu, nikada nije upozorio da se nalazi u posjedu ovog dijela nekretnine. Intervenirala je policija, a radilo se o događaju da je tuženik čistio svoju nekretninu, pokušao je čistiti i dio njihove nekretnine, oni su imali radnike na gradilištu, te je došla policija.

21. 2-tužiteljica se i cijelosti pridružila iskazu 1-tužitelja s time da je nadodala da su oni zvali oca 1-tužitelja da ode vidjeti o čemu je riječ nakon što ih je nazvala susjeda. Otac im je poslao fotografije i na fotografijama se vidi datum 18. listopada 2018. Tuženik ih nikada nije upozorio da je on u posjedu ovog spornog dijela, već im je rekao da je njegov djed nekada bio vlasnik tog dijela. Kada su kupovali nekretninu taj dio je bio sastavni dio dvorišta.

22. Tuženik V. K. je iskazao da je sporni dio bio u posjedu njegovog djeda, zatim oca i majke, te onda njega i njegove obitelji. Prekid posjeda je bio od 1932. do 1943. kada je na tom dijelu sagrađena trafostanica, a nakon izmještanja trafostanice njegov djed je ponovno stupio u posjed. Prvo je tamo držao domaće

životinje, a nakon toga se taj dio koristio kao vrt koji je bio malo uređen, malo neuređen, te je njegov djed dopuštao susjedima da povremeno odlože neke stvari na tom dijelu, pa je tako i pokojnom Josipu Jarku dopustio da na tom dijelu sagradi garažu. Taj dio nije bio zagrađen, bio je otvoren prema ostalim susjednim česticama, on ga je čistio neredovito i njegova jedina greška je što to čišćenje nije bilo redovito. B. C. ga je puno puta vidjela kako čisti taj dio i to mogu posvjedočiti mnogi. U ožujku 2018. su tužitelji kupili susjednu parcelu i nekoliko dana nakon te kupnje je on razgovarao s 2-tužiteljicom i objasnio joj kakvo je stanje stvari i tko je u posjedu ovog dijela, a ona ga je pitala ima li dokumente kao dokaz za pravo na posjed. Odgovorio joj je da su dokumenti javno dostupni i dodao da mu se čini da su prevareni prilikom kupnje, a ona mu je rekla da jako dobro zna što su kupili. Njihovi radnici su sredinom ljeta počeli rušiti kuću, ostavljali su dijelove građevinskog materijala na tom spornom dijelu, on ih je upozoravao da to maknu, oni su to učinili, pa bi oni opet stavili, pa bi ih on upozoravao i to se tako nastavljalo. U rujnu 2018. su radnici ušli u sporni dio i počeli su rušiti drveće i čupati samoniklo bilje s motornom pilom, rekao im je da neka zovu vlasnika, a da će on pozvati policiju. Pozvao je policiju, radnici su pozvali 1- tužitelja koji je došao te je on razgovarao s 1-tužiteljem i ponovno mu pokazao dokumentaciju i tada su se radi dobrosusjedskih odnosa dogovorili da će se tužitelj povući u svoj dio nekretnine, a da će on policiji reći da su radnici pogriješili. Međutim, nakon toga se nastavilo da radnici odlažu građevinski materijal i tada je zaključio da je toga dosta. Postavio je 18. listopada 2018. metalne stupove i raščistio predmetni dio nekretnine od bilja i drveća. Metalna konstrukcija za čišćenje tepiha je ostala i ona postoji i danas. Sat vremena nakon što je postavio metalne stupove 2-tužiteljica je nazvala susjeda E. T. i tražila je njega, on se javio te mu je 2-tužiteljica ponovila da odakle njemu pravo da tamo stavi ogradu i da to nije smio napraviti. Isti dan su neki ljudi iščupali metalne stupove i bili su ispred njegove kuće, a kasnije je ustanovio da su to bili radnici tužitelja. Nazvao je policiju koja je napravila zapisnik, a on je vratio metalne stupove. Ostao je bor kojeg je netko posjekao nekoliko dana nakon toga, a on je počistio ostatke bora.

23. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je, a što nije niti sporno, da je 1-tužitelj od B. C. i D. P. G. kupio kat.čest. … k.o. P. koja odgovora zk.čest. …/185 i dijelu zk.čest. …/186 k.o. G. Z. te je upis vlasništva proveden u zk.ul. … i zk.ul. … k.o. G . Z. (stranice 5-13 spisa). U posjed predmetne nekretnine tužitelju su stupili oko dva mjeseca nakon kupnje koja je bila u ožujku 2018., a kako to proizlazi iz iskaza 1-tužitelja.

24. Također nije sporno da je tuženik u posjedu kat.čest. … k.o. P. koja odgovara zk.čest. …/190 k.o. G. Z. što u naravi predstavlja kuću i dvorište te da je kao vlasnica ove nekretnine u Knjigu PU G . Z. poduložak … / zk.ul … upisana sada pokojna majka tuženika D. K. (stranica 33 spisa).

25. Sporni dio kat.čest. … k.o. P. koji je na skici izmjere vještaka prikazan slijedom mjernih točaka 30-31-33-34-35-36-37-38-39-40-41-42-43-44-47-46 u površini 86,7 m2 zahvaća dio zk.čest. …/190 upisane u zk.ul. … k.o. G. Z. i dio zk.čest. …/172 upisane u zk.ul. … k.o. G. Z.. Obje čestice upisane su kao općenarodne imovina kojom upravlja Jugoslavenska državna željeznica (stranice 18 i 19 spisa).

26. Tužitelji tvrde da su oni u posjedu kat.čest. 693 te da su taj posjed stekli predajom od bivših vlasnica (prodavateljica) koje su ovaj dio nekretnine koristile kao vrt i produžetak svojeg dvorišta, dok tuženik tvrdi da je on u posjedu na isti način kako su taj dio kat.čest. … koristili njegovi roditelji te prije njih njegov djed.

27. Tuženik u iskazu navodi da je on 18. listopada 2018. raščistio sporni dio kat.čest. … od bilja i drveća te postavio metalne stupova. Sat vremena nakon što je postavio stupove je 2-tužiteljica nazvala E. T., tražila njega na telefon i u razgovoru mu rekla da nije smio napraviti ogradu. Isti dan, kad on nije bio kod kuće, radnici tužitelja su iščupali metalne stupove na što je on nazvao policiju koja je napravila zapisnik te je on istog dana vratio metalne stupove.

28. Sud prihvaća istinitim i uvjerljivim ovaj dio iskaza tuženika, jer ga potvrđuje Potvrda IV. PP Zagreb u kojoj se navodi da je 18. listopada 2018. zaprimljena dojava od strane tuženika koji je naveo da ima problema sa nekim osobama, da je kupio zemljište pokraj svoje adrese i njega ogradio stupovima i žičanom ogradom. Djelatnici policije su u razgovoru s tuženikom doznali da je tuženika kontaktirao E. T. i rekao mu da je vidio dvije nepoznate muške osobe kako su iščupale dva stupa i oborili žičanu ogradu na tlo, a tuženik je nakon toga ponovno zabio stupove u zemlju. Tuženik je ustupio djelatnicima policije broj mobitela od 2-tužiteljice i u telefonskom razgovoru je 2-tužiteljica djelatnicima policije

navela

da

su

joj

nepoznati

navodi događaja od 18. listopada 2018. i da je navedena parcela u njezinom vlasništvu te da će protiv tuženika pokrenuti privatnu tužbu (stranica 76 spisa).

29. U navedenoj Potvrdi IV. PP Zagreb se navodi broj mobitela 2-tužiteljice 091/… koji je identičan broju kontakta iz ispisa poziva mobitela E. T., pa tako proizlazi da je 2-tužiteljica 18. listopada 2018. nazvala E. T. i da je poziv trajao 4 min i 45 sek (stranica 75 spisa). Predmetne činjenice potvrđuju iskaz E. T. da ga je nazvala 2-tužiteljica i da je galamila, a što sve onda potvrđuje iskaz tuženika u pogledu dana kada je raščistio sporni dio kat.čest. … i postavio metalne stupove sa žičanom ogradom.

30. Nadalje, 2-tužiteljica je iskazivala o istom datumu (18. listopada 2018.), pa je tako navela da su ona i 1-tužitelj bili na putu u Rovinju i da ih je nazvala susjeda, a da su onda oni zvali oca 1-tužitelja da ide vidjeti o čemu je riječ i da im je on poslao fotografije na kojima se vidi datum 18. listopada 2018. Identično je iskazao 2-tužitelj osim što on nije iskazivao o točnom datumu.

31. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, ovaj sud smatra utvrđenim da je tuženik 18. listopada 2018. raščistio sporni dio kat.čest. … i postavio metalne stupove sa žičanom ogradom, te je do tog dana sigurno bila posjećena živica, jer stranke navode da je cijeli sporni dio bio raščišćen. O takvom stanju su tužitelji obaviješteni istog dana od susjede i oca 1-tužitelja koji im je poslao fotografije. Dakle, o predmetnom su tužitelji imali saznanja već 18. listopada 2018. i od tog dana teče zakonski rok iz članka 21. stavak 3. ZVDSP-a u kojem su tužitelji mogli tražiti sudsku zaštitu posjeda. Pogrešno smatraju tužitelji da rok počinje teći tri dana kasnije kada su sami na licu mjesta vidjeli što se dogodilo (kada su se vratili s puta), jer članak 21. stavak 3. ZVDSP-a izričito propisuje "…od dana kada je smetani saznao za čin smetanja…", a to je onaj dan kada je tužitelje o svemu obavijestio otac 1-tužitelja i poslao im fotografije.

32. Tužba je podnesena 19. studenoga 2018., a što je utvrđeno uvidom u potvrdu o predaji preporučene pošiljke koja se nalazi na koverti (stranica 23 spisa). Dakle, tužba je podnesena izvan zakonskog roka od 30 dana u pogledu čina smetanja posjeda koji se odnosi na postavljanje četiri željezna zelena stupa sa zelenom žičanom mrežom te u odnosu na sječu živice (posljednji dan roka za podnošenje tužbe je bio 18. studenoga 2018.). Stoga je tužbu u ovom dijelu valjalo odbaciti sukladno članku 282. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 3. ZVDSP-a.

33. Nasuprot tome, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je višegodišnje stablo bora srušeno kasnije i da su kasnije postavljani panjevi cijelom širinom ograde, jer sam tuženik u iskazu navodi da je bor posječen nekoliko dana nakon 18. listopada 2018. Dakle, tužba je pravodobna u odnosu na ovaj dio tužbenog zahtjeva.

34. Člankom 20. stavak 2. i člankom 21. stavak 1. ZVDSP-a propisano je do smetanja posjeda i prava na zaštitu posjeda dolazi u slučaju kad netko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava. Isto znači da oduzimanjem posjeda dolazi do potpunog prestanka faktične vlasti dotadašnjeg posjednika, a uznemiravanjem se ta njegova faktična vlast ograničava i ometa. Po stavu ovog suda do uznemiravanja posjeda može doći u situaciji kada je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ograničena tuđom faktičnom vlasti glede istog predmeta posjedovanja, tj. kada se faktična vlast dotadašnjeg posjednika smanjuje odnosno biva ograničena. Osnovni preduvjet za nastanak čina smetanja posjeda jest da faktična vlast jedne osobe (ovdje tužitelja) prestaje ili je ograničena dok se na istoj stvari uspostavlja faktična vlast druge osobe (tuženika).

35. Tužitelji tvrde da je sječom bora smetan njihov posjed kat.čest. … k.o. P., a koje tvrdnje sud ne može prihvatiti, jer nije jasno na koji način rušenje stabla bora smeta tužitelje u posjedu kat.čest. …, već bi se u ovom slučaju eventualno moglo raditi o naknadi štete.

36. Nadalje, na temelju provedenog dokaznog postupka sud sa sigurnošću nije mogao utvrditi da su tužitelji bili posjednici kat.čest. … k.o. P. niti da je tuženik posjekao bor, dok nije sporno da je tuženik postavio panjeve, jer to on sam navodi u svojem iskazu.

37. Svjedokinje B. C., B. M. M. i Z. Ž. su iskazivale da su sporni dio kat.čest. … k.o. P. koristile ranije vlasnice kao svoj vrt, dok su suprotno iskazivali svjedoci N. S., P. T. i D. B. koji navode da je taj sporni dio koristio tuženik. Iz ovakvih različitih iskaza svjedoka proizlazi da su obje strane svojatale posjed spornog dijela čestice, pa je tako svjedokinja B. C. (ranija suvlasnica) iskazala da je otprilike godinu dana prije prodaje čula sječu, išla je pogledati što se događa i vidjela je tuženika da sjekirom siječe njezino raslinje na vrtu. Pitala ga je što radi, a on joj je odgovorio da je to njegovo. Iz ovakvog iskaza svjedokinje proizlazi da je tuženik već tada raščišćavao/uređivao sporni dio kat.čest. … k.o. P. i da je jasno dao do znanja svjedokinji da je taj dio njegov. Iz ovakve okolnosti je za zaključiti da se tuženik godinu dana prije prodaje ponašao kao posjednik, što onda znači da ranije vlasnice nisu mogle predati tužiteljima posjed, jer nije sa sigurnošću utvrđeno da su bile u posjedu spornog dijela kat.čest. … k.o. P.. Osim toga, bilo bi logično za očekivati da je B. C. tražila zaštitu svog posjeda, a što nije učinila.

38. Sud prihvaća iskaz svjedokinje P. T. da je na spornom dijelu trenirala s tuženikom i da su za potrebe treninga očistili dio dvorišta od žbunja, jer ovaj iskaz ocjenjuje uvjerljivim s obzirom da

je

svjedokinja

detaljno

opisala

svoj

angažman

od

strane tuženika.

39. Člankom 219. ZPP-a propisana je dužnost svake stranke iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, dok je člankom 221.a ZPP-a propisano da će sud o postojanju činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja, ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu.

40. Iz navedenih odredaba ZPP-a proizlazi da u situaciji kada sud ne uspije formirati određeno uvjerenje, tada je nužno primijeniti pravila o teretu dokazivanja, koja obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

41. Cijeneći sve izvedene dokaze, a posebno iskaze svjedoka i stranka sud s nedvojbenom sigurnošću nije mogao utvrditi posjed tužitelja, pa je o toj okolnosti zaključio primjenom tereta dokazivanja, tj. da tužitelji nisu bili u posjedu spornog dijela kat.čest. … k.o. P.

42. Za predmet ovog spora nije pravno relevantno pitanje vlasništva, promjene u katastarskom operatu predmetnih čestica i dr., pa u tom smjeru sud nije posebno cijenio dokumentaciju koju je priložio tuženik (stranica 34-66 spisa). Također za predmet spora nije relevantno vlasništvo garaže sagrađen na kat.čest. … k.o. P., jer predmetna garaža nije predmet ovog spora, niti se nalazi na spornom dijelu čestice koji je utvrđen geodetskim vještačenjem, pa u tom dijelu sud nije cijenio Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između M. V. i D. K. od 31. kolovoza 2018. (stranica 67-69 spisa).

43. S obzirom da tužitelji tijekom postupka nisu dokazali činjenične navode tužbe i to nisu dokazali posjed spornog dijela kat.čest. … k.o. P., nisu dokazali da je čin smetanja izvršen točno 22. listopada 2018. (kako to navode u tužbenom zahtjevu) te nisu uredili tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, jer se ne radi o cijeloj kat.čest. … k.o. P. već o dijelu te čestice (sporni dio kat.čest. … k.o. P. koji je na skici izmjere vještaka prikazan slijedom mjernih točaka 30-31-33-34-35-36-37-38-39-40-41-42-43-44-47-46 u površini 86,7 m2), ovaj sud zaključuje da je neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži posjedovna zaštita zbog sječe višegodišnjeg stabla bora i postavljanja panjeva cijelom širinom ograde prema kat.čest. … k.o. P. te da se naloži tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja sa zabranom takvog ili sličnog smetanja.

44. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a te su tuženiku priznati troškovi zastupanja po punomoćnici sukladno Tbr. 7/2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.) u visini jednokratne nagrade od 200 bodova. Uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 10,00 kuna i uvećano za 25% PDV-a tuženiku je priznat trošak u iznosu 2.500,00 kuna. Također mu je priznat trošak plaćenih troškova za svjedokinju P. T. u iznosu 420,00 kuna (prema potvrdi OTP B. d.d. o izvršenoj transakciji - stranica 142 spisa), pa ukupno dosuđen trošak iznosi 2.920,00 kuna / 387,55 eura.

45. Zahtjev tužitelja za naknadom parničnih troškova je odbijen budući nisu uspjeli s tužbenim zahtjevom.

46. Sukladno članku 48. u svezi članka 43. stavak 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/2022.) iznosi dosuđene novčane obveze iskazani su dvojno, u kunama i eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

47. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 4. studenoga 2022.

Sutkinja Tihana Cišper, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. 1-2. tužiteljima po pun. uz rješenje o pristojbi za tužbu i za rješenje

2. tuženiku po pun.