Poslovni broj: 19 UsI-1454/22-8

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu po sutkinji Ani Jurišić, te Pameli Jerković, zapisničarki u upravnom sporu tužitelja G V. iz P., D. r. . . OIB …, zastupanog po opunomoćenicima iz O. d. L.V.&P., S., S…, protiv tuženika Ministarstva

prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe pod 1) A. S., P., Z. . . i pod 2) A. S.,

P., Z. . . , oboje zastupani po opunomoćenici S. A .

Š., odvjetnici u S., U. s. . . , radi građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene 27. listopada 2022. godine u prisutnosti tužitelja uz zamjenicu opunomoćenika, opunomoćenice zainteresiranih osoba, te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe, objavljene dana 4. studenog 2022. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/21-02/496, URBROJ: 531-07-01-01/05-22-3 od 24. svibnja 2022.. i građevinske dozvole Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Sjedište Split Klasa: UP/I-361-03/20-01/000069 urbroj: 2181/1-11-00-00/16-21-0027 od 11. kolovoza 2021. godine.

II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranim osobama u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku naknadi trošak ovog spora u iznosu od 5.500,00 kuna/729,98 eura.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/21-02/496, URBROJ: 531-07-01-01/05-22-3 od 24. svibnja 2022. odbijena je žalba tužitelja, izjavljena protiv građevinske dozvole Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Sjedište Split Klasa: UP/I-361-03/20-01/000069 urbroj: 2181/1-11-00-00/16-21-0027 od 11. kolovoza 2021. godine, a kojom se investitorima A. S. i A. S., ovdje zainteresiranim osobama, dozvoljava gradnja građevine stambene namjene, 2.b. skupine na građevnoj čestici k.č. 1645 k.o. D. P., te kojom je određeno formiranje građevne čestice k.č. 1645/1

k.o. D. P. u površini od 392m2 i smještaj građevine katnosti podrum,

suteren i prizemlje sa izlazom na krovnu terasu, tlocrtne površine 142,16m2, na građevnoj čestici, u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake ZOP 04/20 izrađenim od M. R. ing. građ., a koji projekt je sastavni dio te dozvole.

2. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika te ističe kako u konkretnom slučaju za objekt kojega se gradnja dopušta spornom građevinskom dozvolom, ne postoji mogućnost priključenja na prometnu površinu, obzirom da je glavnim projektom predviđeno priključenje preko čestice koja je u vlasništvu tužitelja. Pritom, prvostupanjsko tijelo neosnovano navodi kako je nekretnina u vlasništvu tužitelja nerazvrstana cesta. Sukladno Zakonu o cestama (Narodne novine 84/11) nerazvrstanom cestom se smatraju ceste koje se koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika te se kao takve evidentiraju u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi temeljem geodetskog elaborata kojeg područnom uredu za katastar na pregled i provedbu, dostavlja ovlaštena osoba koja je elaborat i izradila. U ovom slučaju, ističe tužitelj, elaborat nije niti prihvaćen, niti proveden, niti je čestica koja je označena kao nerazvrstana cesta ikada služila za promet vozila. Osim toga, tužitelj je kao vlasnik i posjednik nekretnine označene kao č.z. .. k.o. D. P. pokrenuo

postupak radi uređenja međa. Iz svega proizlazi, navodi tužitelj da ne postoje uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, obzirom da ne postoji mogućnost priključenja građevine na prometnu površinu. Predlaže poništiti osporeno, kao i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbu tužiteljice.

4. Sud je u smislu odredbe članka 19. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 64/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS), rješenjem od 19. kolovoza 2022. pozvao A. S. i A. S., da kao zainteresirane osobe sudjeluju u sporu, te da se očituju na navode iz tužbe tužitelja. Zainteresirane osobe u bitnome navode kako u iz službenih evidencija proizlazi da se Odvojak Domovinskog rata, dakle prometna površina, nalazi između čestice .. i …. (koje tužitelj nije vlasnik) k.o. D. P.. Okolnost da geodetski elaborat nije proveden u konkretnom slučaju je irelevantna obzirom da je Ustavni sud RH prilikom ocjene ustavnosti Zakona o cestama jasno iznio stav o ex lege stjecanju vlasništva. nadalje, glede tužiteljevog prijedloga za uređenje međa, zainteresirane osobe navode kako je međa za tužitelja postala sporna tek u postupku izdavanja građevinske dozvole, a u postupku kojeg je pokrenuo je osim toga promašio i aktivnu legitimaciju jer kao tuženika nije označio zakonskog vlasnika nekretnine O. P.. Predlažu odbiti tužbu kao neosnovanu i tužitelja obvezati na naknadu troška ovog upravnog spora.

5. U sporu je održana rasprava 27. listopada 2022., čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana u njegovoj odsutnosti. Tužitelj i zainteresirane osobe, ustrajali su u svojim navodima iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu te su popisali trošak spora.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženog tijela, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Sud je odbio izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta, kao i prijedlog tužitelja za pribavom spisa Općinskog suda u Splitu R1-287/21, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja navedenih dokaza.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom članka 55. stavak 3. ZUS-a, ovaj sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je prvostupanjsko tijelo rješenjem od 11. kolovoza 2021. izdalo građevinsku dozvolu kojom se dozvoljava gradnja građevine stambene namjene, 2.b. skupine na građevnoj čestici k.č. .. k.o. D.

P., te kojom je određeno formiranje građevne čestice k.č. .. k.o. D.

P. u površini od 392m2 i smještaj građevine katnosti podrum, suteren i prizemlje sa izlazom na krovnu terasu, tlocrtne površine 142,16m2, na građevnoj čestici, u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake … izrađenim od

M. R. ing. građ.

9. Predmetna građevinska dozvola donijeta je po zahtjevu zainteresiranih osoba, a nakon što je strankama u postupku omogućeno da izvrše uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, kojem pozivu se odazvao i tužitelj, iznoseći prigovore identičnog sadržaja kao i u tužbi, koje pak prvostupanjsko javnopravno tijelo nije prihvatilo te je pozivom na odredbu članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17 39/19) izdalo zahtijevanu građevinsku dozvolu, a žalbu podnesenu od tužitelja, sadržajno jednakih navoda kao u ovoj tužbi, tuženik je pobijanim rješenjem odbio kao neosnovanu.

10. Odredbom članka 108. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je kako zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku, 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata, 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema starim propisima, 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.

11. Odredbom članka 109. stavak 1. točka1. Zakona o gradnji propisano je da se dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi.

12. Odredbom članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. Prema Stavku 3. navedene zakonske odredbe tijelo graditeljstva je dužno izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

13. Među strankama je spora je prvenstveno sporno postoji li mogućnost priključenja građevne čestice na prometnu površinu.

14. Naime, prvostupanjsko tijelo koje je izdalo dozvolu i tuženik koji je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu, drže da k.č. ..k.o. D.

P., odnosno njen dio predstavlja ulicu Odvojak Domovinskog rata, koja ulica je osnovana u i imenovana, sukladno Odluci O. P. Klasa: 021-05/19-

01/02, urbroj: 2181/02-1-19-7 od 13. ožujka 2019. godine, dok tužitelj navodi kako dio k.č. .. k.o. D. P. nije javna površina, odnosno nije nerazvrstana cesta, već da se radi o njegovom vlasništvu.

15. Spisu predmeta prileži izvod iz zemljišne knjige za č.z. . . . k.o. D.

P. iz kojeg je razvidno kako je tužitelj zaista upisan kao vlasnik navedene čestice. No, usprkos takvom utvrđenju, ovaj sud drži kako su pravilno, prvostupanjsko tijelo i tuženik utvrdili da se u konkretnom slučaju ipak radi o javnoj površini- nerazvrstanoj cesti.

16. Naime, spisu upravnog postupka prileži Odluka o osnivanju i imenovanju ulice odvojak Domovinskog rata na području O. P. -k.o. D. P.

(Službeni glasnik O. P. 5/19) kojom je određeno da je njen sastavni dio o grafički prikaz novoosnovane ulice. Iz navedenog grafičkog prikaza razvidno je da je ovdje sporni dio k.č. .. k.o. D. P. pod tom ulicom. Također, VI. izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama na području O. P. (Službeni glasnik O. P. 8/19) navedena ulica uvrštena je u

Popis nerazvrstanih cesta na području O. P., pod rednim brojem 90. i pod nazivom Odvojak Domovinskog rata". Stoga ovaj sud zaključuje kako se u konkretnom slučaju radi o tome da dio č.z. .. k.o. D. P. predstavlja javnu površinu- ulicu i nerazvrstanu cestu.

17. Naime, sukladno pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017. godine (Narodne novine 23/17), svrha zakonskih odredbi o evidentiranju nerazvrstanih cesta u katastru i zemljišnoj knjizi iscrpljuje se u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka za katastarsko i zemljišno-knjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnine koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost fizičkog i knjižnog stanja tih nekretnina. Iz navedenog bi proizlazilo kako je pravna priroda upisa u zemljišnu knjigu i katastar deklaratorne naravi, dakle da se istima ne stječe status nerazvrstane ceste, već se zemljišnoknjižnim, odnosno katastarskim upisom samo evidentira taj status.

18. Kad je riječ o građevinskoj dozvoli, prometnu površinu može se smatrati nerazvrstanom cestom iako ista nije evidentirana u katastru i zemljišnoj knjizi. Navedeno pravno shvaćanje izrazio je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Usž-1604/17 od 21. rujna 2017. godine.

19. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika, kao i izdanom građevinskom dozvolom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.

20. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 57. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a, kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Budući da su zainteresirane osobe, koje su popisale trošak spora bile zastupane po kvalificiranom punomoćniku- odvjetniku, istima je valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu, te trošak zastupanja na ročištu glavne rasprave i to 250 bodova po svakoj radnji, a što sve pomnoženo s vrijednošću boda i zbrojeno, te uz dodatnih 10% temeljem tbr. 36. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika,daje ukupan iznos od 5.500,00/729,98 (fiksni tečaj konverzije 7,53450). Budući da tužitelj nije uspio u ovom sporu, njegov zahtjev za naknadom istoga odbijen je kao neosnovan. U Splitu, 4. studenog 2022.

S U T K I NJ A

Ana Jurišić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 66. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 70. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).

DNA:

1. opun. tužitelja O. d. L.V.&P., S.,

S. ..

2. tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 27. listopada 2022.,

3. opun. zaint. osoba S. A. Š., odvjetnici u S., U. s. ..,. u spis.