REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SOLINU
Poslovni broj: Pp J-378/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Slavki Kodžoman uz sudjelovanje zapisničarke Ines Jakšić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice M. G., a zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga PU Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin pod brojem: 511- 12-32/05-5-18-1/2020 od 29. siječnja 2020., nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 2. studenog 2022., te dana 4. studenog 2022. objavio je i
presudio je
Na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,70/17, 118/18),
Okrivljenica M. G., OIB:.., kći Z. i J. dj. P., rođ. u S., s prebivalištem u S., D. kbr…, završena SSS, po zanimanju ekonomist, zaposlena, mj. primanja 4.000,00 kn, srednjeg imovnog stanja, neudata, nema djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana zbog istovrsnog prekršaja
oslobađa se od optužbe
da bi dana 26. siječnja 2020. u 01:45 sti u S., H. kbr…, u trgovini L. na naročito drzak i nepristojan način narušavla javni red i mir tako što je htjela doći preko reda na blagajnu, a kad joj D. S. nije dozvolila, istu je odgurnula od sebe u dijelu prsišta a zatim joj pokušala otrgnuti kreditnu karticu iz ruke da ne može platiit, a nakon što je D. krenula telefonirati policiji da ju je lijevom rukom uhvatila za vrat stiskajući, a desnom rukom joj je pokušala oteti mobitel iz ruke,
čime da bi počinila prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. istog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. PU Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Solin pod brojem: 511-12-32/05-5-18- 1/2020 od 29. siječnja 2020. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenica M. G. je u svojoj obrani izjavila da se ne osjeća krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret te da je dana 26. siječnja 2020 god. oko 11,45 sati u S. u trgovini L. kupovala marendu tj. pecivo i dolaskom na blagajnu zatekla je red u kojem je bilo više kupaca koje je zamolila da je puste platiti namirnicu preko reda, svi da su je pustili, a kada je došla do blagajnice, žena koja je stajala prva u redu je rekla da otkuda joj pravo ići preko reda, da kako je nije sram, da je neodgojena, da zar su svi drugi ludi što čekaju u redu, da joj jebe mater neodgojenu. Kada je čula da joj ista psuje majku ona da je uvrijeđena stavila marendu ispred njenih namirnica, te da joj je ova uzela marendu i šutnila je na drugi dio pulta blagajne, a potom da ju je nogom lupila u zglob desne noge. Cijelo vrijeme ista da je govorila povišenim tonom, a ona da je u pokušaju obrane prislonila svoju ruku na svoje lice i nikakav fizički kontakt da nije ostvarila sa navedenom ženskom osobom, a posebice da je nije hvatala za vrat, a ista je iz njoj nepoznatog razloga izjavila kako je napadnuta, te da će pozvati policiju. Dok je razgovarala na mobitel blagajnica da je naplatila njezino pecivo, a mislim da je prije toga stornirala račun od osobe koja ju je napala. Nakon što je platila pecivo da se udaljila iz trgovine i otišla na kavu u obližnji kafić, a dok je pila kavu prišao joj je nepoznati muškarac koji je izjavio kako je sve vidio i ostavio joj svoje podatke u slučaju potrebe.
3. U dokazne svrhe pročitani su iskazi svjedokinje oštećene D. S. te svjedoka N. K. i M. P. te je u dokazne svrhe pročitan dokumentacijski list pregleda u ambulanti na ime D. S. od 26. siječnja 2020. te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je razvidno da okrivljenia nije bila prekršajno kažnjavana.
3.1. Svjedokinja oštećena D. S. je u svom iskazu navela da je dana 26. siječnja 2020. oko 11,45 sati u S. u H. ulici u prodajnom centru L. stala u red za naplatu ispred blagajne i pristupio joj je jedan dečko koji ju je pitao da li ga može pustiti preko reda jer da ima malo stvari. Ona da mu je rekla kako se i njoj žuri i da i ima malo stvari te da ga ne može pustiti preko reda. Nakon toga je do mladića pristupila u sudnici prisutna ženska osoba koja ga je pitala zašto nije išao preko reda, na što je on rekao da ga nisam pustila, a nakon toga je ista svoje stvari stavila ispred mojih a mene odgurnula, uz riječi „šta ne može“. Ona da je iskomentirala kako njeno ponašanje nije u redu i rekla blagajnici da njezine stvari naplati prije, te da je blagajnica počela naplaćivati stvari. Sjeća se da ju je okrivljena nakon toga uhvatila za vrat i počela daviti, što je kod nje izazvalo traumatično iskustvo, radi čega da je odmah na mobitel pozvala policiju dok je još stajala na blagajni. Nakon što ju je okrivljenica fizički napala na opisani način blagajnica da je završila sa naplatom njenih stvari, a ona da je ostala u blizini blagajne i sačekala dolazak policijskih službenika. Policijski službenici su, nakon što su uzeli njezinu izjavu na mjestu događaja odveli je na Hitnu pomoć u S. gdje nije bilo prisutnih liječnika, a potom i na Hitnu pomoć u S. gdje je pregledana, napravljen joj je EKG, a potom da je upućena na daljnju obradu na Psihijatrijski odjel KBC-a Split gdje ju je pregledao dežurni liječnik, a nalaze sa Hitne pomoći u Splitu prilažila je u spis predmeta.
3.2. Okrivljenica je stavila primjedbu na iskaz svjedokinje navodeći kako isti nije istinit, tj. da nije točno da bi istu napala niti verbalno niti fizički, a sve da je zabilježeno na sigurnosnim kamerama unutar prodajnog centra.
3.3. Na upit okrivljenice svjedokinji da se izjasni da li je od navodnog napada zadobila bilo kakve vidljive ozljede, svjedokinja je navela kako vidljivih ozljeda nije imala.
3.4. Svjedok N. K. je u svom iskazu naveo kako je dana 26. siječnja 2020. oko 11,45 sati stajao u redu ispred blagajne u Lidlu u S., a red da je bio podugačak, sjeća se da je ispred njega stajala osoba koju je susreo u hodniku suda i misli da je pozvana u svojstvu svjedoka. Dok je stajao u redu, da je u sudnici nazočna gospođa koju pozna iz viđenja kao M., zamolila njega i druge koji su stajali u redu da li je možemo pustiti preko reda za naplatu jer da ima samo jedan artikl za naplatiti, a koji je držala u ruci, on da joj je rekao da nema problema, a i svi ostali u redu osim gospođe koja je stajala ispred njega, koja se našla uvrijeđenom i uzela artikl sa blagajne koji je prethodno na traku stavila gospođa M., te ga šutnula sa strane a ispred njega stavila svoje stvari. Nakon toga je počela biti glasna i povišenim tonom se obratila gospođi M. i to riječima „šta ti umišljaš, tko si ti, kako se to ponašaš?“, svi u redu da su ostali začuđeni, a on da je uzeo mobitel i počeo snimati, a nakon toga da je gospođa M. rekla „u redu je samo požurite“, a druga gospođa je usporila proces plaćanja i povišenim tonom govorila „zvat ću vam policiju, pustite me na miru“. Sjeća se da je nakon što su joj namirnice naplaćene gospođa koja je bila glasna prošla sa druge strane blagajne i putem mobitela zvala policiju vičući „čupa mi karticu iz ruke, jel čujete“ dok je gospođa M. stajala na blagajni u šoku udaljena više od metra od iste i siguran sam da nije mogla vjerovati što se događa kao ni oni ostali, te su se svi u redu počeli smijati, uključujući i blagajnicu. Sve navedeno on da je snimio mobitelom i snimak daje na uvid sudu, kako bi njegov iskaz sud mogao ocijeniti objektivnim i nepristranim.
3.5. Na upit suda da li je između u sudu nazočne okrivljenice i svjedokinje u vrijeme događaja došlo do bilo kakvog fizičkog kontakta svjedok navodi kako je gospođa M. cijelo vrijeme u odnosu na svjedokinju-oštećenicu držala fizičku distancu od cca najmanje metar i nikakvog fizičkog kontakta između njih da nije bilo. Posebno upitan da li je od strane okrivljenice bilo bilo kakvih povišenih tonova, svjedok navodi kako istih nije bilo, dok je jedina osoba koja je bila glasna bila osoba koja je zvala policiju.
3.6. Svjedokinja M. P. je u svom iskazu navela da se predmetne prigode nalazila na svom radnom mjestu na blagajni u trgovini L. u S., sjeća se da je bila velika gužva, sad se ne može sjetiti događaja, osim što se sjeća da su se dvije ženske osobe prepirale i naguravale, ali se detalja ne može
sjetiti,
osim
toga
da je
imala
slušalice
na
glavi.
4. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka sud nije na nedvojben način dokazao da bi okrivljenica počinila prekršajno djelo koje joj se stavlja na teret.
4.1. Odredbom čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se kazniti onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane i narušavajući njihov mir.
4.2. Naime, nesporno je da su se predmetne prigode okrivljenica M. G. i svjedokinja oštećenica D. S. nalazile u trgovini L. u S., H. kbr…, te da je okrivljnica namjeravala preko reda naplatiti svoje artikle a da se tome suprostavila D. S. Međutim, sporno je da li je tom prilikom okrivljenica narušavala javni red i mir a sve na način kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret. 4.3. Okrivljenica u svojoj obrani poriče da bi narušavala javni red i mir i da nije bila u nikakvom fizičkom kontaktu s oštećenicmom D. S. te da je nije odguravala niti da joj je otimala karticu iz ruke te također poriče da bi je lijevom rukom uhvatila za vrat stiskajući, a desnom rukom joj pokušala oteti mobitel iz ruke, odnosno ističe da nije bilo nikakvog fizičkog kontakta s D. S., već naprotiv, da je nju D. S. udarila nogom u zglob desne noge i da je vikala govoreći "jebem ti mater neodgojenu", dok svjedokinja oštećena D. S. iskazuje suprotno navodeći da ju je okrivljena uhvatila za vrat i počela daviti. Dakle, iskazi okrivljenice i svjedokinje oštećene su kontradiktorni a svjedok N. K., čiji iskaz je sud prihvatio kao vjerodostojan, ocjenjujući da je iskazivao jasno, uvjerljivo i određeno, je izjavio da nije došlo do nikakvog fizičkog kontakta okrivljene s oštećenom i da je okrivljena držala fizičku distancu najmanje metar od oštećene i da nikakvog fizićkog kontakta između njih nije bilo a da je oštećena putem mobitela zvala policiju vičući "čupa mi karticu iz ruke, čujete li", dok je okrivljena stajala na blagajni u šoku udaljena više od metar od nje, a prethodno je povišenim tonom rekla okrivljenoj "Što ti umišljaš, tko si ti, kako se to ponašaš?", te je nadalje izjavio kako nikakvih povišenih tonova od strane okrivljenice nije bilo a jedina osoba koje je bila glasna bila je D. S. Svjedokinja M. P. je u svom iskazu navela da se ona ne sjeća događaja jer da je bila velika gužva i da su se dvije ženske osobe naguravale I prepirale ali da se ona detalja ne sjeća te nije iskazala da bi okrivljenica fizički napala oštećenicu, a na način kako joj se to stavlja na teret. Uvidom u dokumentacijski list pregleda u ambulanti proizlazi da je oštećenica D. S. zatražila liječničku pomoć ali da joj je utvrđena akutna reakcija na stres i da na tijelu nema vidljivih ozljeda, jer kad bi bilo točno da ju je okrivljenica rukom uhvatilla za vrat i stiskala, kako je u svom iskazu svjedokinja S. izjavila, onda bi zasigurno trebao postojati neki vidljivi trag, a kojeg nije bilo te je ovakav iskaz svjedokinje oštećenice neuvjerljiv i nelogičan.
5. Slijedom iznijetog, sud nije na nedvojben način mogao dokazati da bi se u ponašanju okrivljenice ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a na način kakojoj se to stavlja na teret.
6. Stoga sud temeljem ovako provedenog postupka nije sa sigurnošću i na nedvojben način dokazao da bi okrivljenica predmetne prigode narušila javni red i mir na naročito drzak način, odnosno da bi se u ponašanju okrivljenice ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 6 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na način kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret, pa je stoga okrivljenicu oslobodio od optužbe sukladno odredbi čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.
7. Budući da je okrivljenica oslobođena od optužbe to je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Solinu, 4. studenog 2022.
Zapisničarka
Sutkinja
Ines Jakšić, v.r.
Slavka Kodžoman, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 dana dostave pismenog otpravka presude, Visokom Prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog Prekršajnog suda, te se ista podnosi u dva istovjetna primjerka, bez sudske pristojbe.
Dostaviti: okrivljenici, ovlaštenom tužitelju, u spis
Za točnost otpravka – ovlaštena službenica Ines Jakšić
