Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž-1147/2022-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ankici Matić, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Ivane Hrkać, u pravnoj stvari tužitelja u pravnoj stvari tužitelja I. H., s prebivalištem u Sjedinjenim Američkim Državama, L. A., OIB:…, kojeg zastupa odvjetnik M. K. iz Z., protiv tuženika J. Z. iz R., OIB:…, zastupana po punomoćniku K. S., odvjetniku u Z., radi namirenja tužiteljeve tražbine iz vrijednosti založene stvari, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P- 3418/2015-63 od 23. svibnja 2022., 3. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P- 3418/2015-63 od 23. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud riješio:

"I. Odbacuje se tužba od 7. prosinca 2015., kao i prijedlog tužitelja za određivanje upisa zabilježbe ove hipotekarne tužbe u zemljišnoj knjizi na zk.č.br. 4153 k.o. V.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 18.736,00 kuna, u roku od 15 dana."

2. Protiv tog rješenja pravodobno se žali tužitelj te ga pobija zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22 u daljnjem tekstu: ZPP). Žalbenom sudu predlaže preinaku pobijanog rješenja sukladno žalbenim navodima, podredno predlaže ukinuti rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak pred drugim sucem.

3. Tuženica se u odgovoru na žalbu usprotivila svim žalbenim navodima i predložila odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prvostupanjski je sud odbacio predmetnu hipotekarnu tužbu zbog nedostatka pravnog interesa (čl. 288. ZPP-a), obrazlažući kako tužitelj nema pravnog interesa za vođenje ovog parničnog postupka, budući da već raspolaže ovršnom ispravom na temelju koje može provesti ovrhu na svim predmetima ovrhe na kojima se ista može provesti prema odredbama Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - dalje: OZ).

6. Iz spisa proizlazi da je 23. siječnja 2012. između stranaka sklopljen ugovor o zajmu u obliku javnobilježničkog akta kod javnog bilježnika M. G. D. pod poslovnim brojem: Ov-813/2012 od 23. siječnja 2012. Odredba čl. 8. Ugovora o zajmu sadrži klauzulu po kojoj su tužena (i njezin prednik) kao zajmoprimatelji suglasni da zajmodavac na temelju ugovora, nakon dospijeća, može neposredno provesti prisilnu ovrhu pred sudom na nekretnini na kojoj je zasnovano založno pravo.

7. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da je ugovor sačinjen u obliku javnobilježničkog akta, u smislu odredbe čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93, 29/94, 16/07, 75/09, 120/16, dalje ZJB). Javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrže izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha. Nadalje, odredbom čl. 54. st. 3. ZJB-a propisano je da se na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može neposredno tražiti ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao. Iz navedenog prvostupanjski sud zaključuje da predmetni ugovor o zajmu sadrži sve nabrojene pretpostavke, pa on predstavlja ovršnu ispravu prema odredbama OZ-a.

8. Premda u žalbi navodi suprotno, sam tužitelj u podnesku predanom sudu 14. srpnja 2016. (list 28-30) ističe upravo to: da je ugovor o zajmu solemniziran od strane javnog bilježnika, da je strankama pročitan i rastumačen prije potpisivanja, te da su stranke upozorene kako isti ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta.

9. Iz sadržaja odredbe čl. 16. predmetnog ugovora o zajmu (list 5-10), proizlazi da je ugovor sastavljen, potpisan i solemniziran u šest primjeraka, od kojih četiri preuzima zajmodavac, odnosno tužitelj. Stoga se ne mogu prihvatiti kao osnovani tužiteljevi navodi koje on ističe (tek) u žalbi, kako ne raspolaže primjerkom ugovora o zajmu koji bi predstavljao valjanu ovršnu ispravu, pa da bi zbog te okolnosti imao pravni interes za vođenje ove parnice.

10. Također, iz odredbe čl. 8 ugovora o zajmu, proizlazi da tužitelj, osim Ugovora o zajmu raspolaže i bjanko zadužnicom kao sredstvo osiguranja, a koju je ovlašten naplatiti ako mu po dospijeću tražbina ne bude namirena.

11. Odredbama čl. 214. OZ-a određen je redoslijed postupanja sa zadužnicom kao ispravom s učinkom ovršne isprave, slijedom čega ne bi bilo prihvatljivo vođenje parnice radi ostvarenja već postignutog cilja ili postupanja mimo redoslijeda određenog navedenom odredbom OZ-a.

12. Stoga, kad tužitelj raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje može pokrenuti ovršni postupak protiv tuženika radi prisilne naplate neke tražbine, tada on nema pravni interes niti za podnošenje kondemnatorne tužbe, te se takva tužba treba odbaciti primjenom odredbe članka 288. stavak 2. ZPP-a. Prema toj odredbi, osim rješenja koja je ovlašten donositi nakon prethodnog ispitivanja tužbe, na pripremnom ročištu sud donosi rješenje o odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena, da je u predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe.

13. Na tužiteljeve žalbene navode da sud, nakon što je proveo dokazni postupak, više nije ovlašten odbaciti tužbu zbog nedostatka pravnog interesa, tužitelju je odgovoriti da postojanje pravnog interesa po službenoj dužnosti prvostupanjski sud može provjeravati do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu (Rev-1133/2020-2 od 2. veljače 2021.).

14. Prijedlog za upis zabilježbe hipotekarne tužbe valjalo je odbiti, budući da je tužba odbačena. Kako su u konkretnom slučaju posljedice za tužitelja iste odbačajem ili odbijanjem tog prijedloga, prvostupanjsko rješenje je u tom dijelu potvrđeno primjenom odredbe čl. 368. st. 2. ZPP-a, u svezi s odredbom čl. 381. ZPP-a.

15. Pravilna je i odluka o trošku, koju tužitelj niti ne pobija određenim žalbenim navodima.

16. Zbog svega navedenog je trebalo, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP- a, odbiti tužiteljevu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Split, 3. studenog 2022.

Sutkinja:

Ankica Matić, v. r.