Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 21 Gž-2888/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Mirele Mijoč Kramar članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Roberta Jambora člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja Z. A. iz Z., OIB:… i drugotužiteljice V. A. iz Z., OIB:…, oboje zastupani po punomoćniku T. M., odvjetniku u Z., protiv prvotuženika I. M. iz Z., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik S. J., odvjetnik u Z. i drugotuženika V. L. iz Z., OIB:…, odlučujući o žalbi prvotuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4620/18-100 od 18. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 3. studenoga 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba prvotuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4620/18-100 od 18. lipnja 2021. pod točkom I. i III. izreke.
II. Odbija se zahtjev tužitelja i prvotuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom nalaže se prvotuženiku u tavanskom dijelu iznad njegovog mansardnog stana, smještenog u zgradi u Z., … 32, podignutoj na k.č.br. 4097/11 k.o. R., zatvoriti stubišni otvor u tavan i ukloniti krovne prozore i sobne zidove u tavanskom prostoru u roku od 15 dana, jer se u protivnom tužitelji ovlašćuju to učiniti na trošak prvotuženika (toč. I. izreke), odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na drugotuženika V. L. (toč. II. izreke) te se nalaže prvotuženiku naknaditi prvotužitelju i drugotužiteljici, parnični trošak u iznosu od 22.618,26 kn sa zateznom kamatom tekućom od dana 18. lipnja 2021. do isplate sa kamatama.
2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom I. i III. izreke žali se prvotuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) te predlaže da ovaj sud prihvati žalbu i preinači u pobijanom dijelu, podredno ukine i vrati na ponovno suđenje. Traži trošak žalbe.
3. U odgovoru na žalbu tužitelji se protive navodima žalbe kao neosnovanima te predlažu istu odbiti. Traže trošak odgovora na žalbu
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora je negatorijski zahtjev tužitelja kao suvlasnika nekretnine u … 32 u Z., a sagrađene na k.č.br. 4097/11 k.o. R..
6. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja je u obrazloženju presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju povredu odredaba parničnog postupka ukazuje prvotuženik u žalbi.
7. Ispitujući presudu prvog stupnja i postupak koji joj je prethodio ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
8. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovu izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom u smislu odredbe čl. 8. ZPP utvrdio činjenice odlučne za prosudbu o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
9. Prvostupanjski sud je utvrdio:
- da su tužitelji suvlasnici nekretnine i to stana na I. katu, a tuženici vlasnici stanova na II. katu i mansardi u stambenoj zgradi u Z., … 32, sagrađene na k.č.br. 4097/11 k.o. R.,
- da su tuženici na tavanskom dijelu zgrade, svaki iznad svog mansardnog dijela dogradili sobu, odnosno kupaonicu i stavili krovne prozore te isti predstavljaju sastavni dio stanova prvo odnosno drugotuženika,
- da je drugotuženik predmetni stan prodao J. K. te je ista dana 17. rujna 2012. uknjižila svoje pravo vlasništva na predmetnom stanu,
- da je sud proveo dokaz očevidom predmetne nekretnine uz vještačenje po stalnom sudskom vještaku A. E. iz čijeg nalaza i mišljenja od 28. listopada 2009. (list 51 spisa) proizlazi da potkrovni dio iznad stana prvotuženika, galerija, na II. katu stambene zgrade u Z., … 32, izgrađene na zemljištu k.č.br. 4097/11 k.o. R. čini jedinstvenu građevinsku i stambenu cjelinu sa stanom prvotuženika na II. katu,
- da je sukladno odredbama čl. 66. do 99. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 76/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 142/12 - dalje: ZVDSP) temelj vlasništva posebnog dijela nekretnine čini suvlasništvo tako da vlasništvo posebnog dijela nekretnine proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim (idealnim) dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno,
- da suvlasnici nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom, a sadrži samostalne uporabne prostorije, mogu uspostaviti etažno vlasništvo na toj nekretnini, tako da, pod pretpostavkom koje zakon određuje, sa svojim suvlasničkim dijelom povežu vlasništvo određenog posebnog dijela te nekretnine (čl. 43. ZVDSP),
- da vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) tako proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim (idealnim) dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno, pa ga se samo zajedno s njime može ograničiti, opteretiti ili otuđiti, ali ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno da, upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine, umjesto svih suvlasnika, izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo te da, ako nije drukčije određeno, s tim dijelom i koristima od njega čini što ga je volja te svakog drugog iz toga isključi (čl. 66. st. 1. i 2. ZVDSP),
- da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine može uspostaviti samo na posebnom dijelu suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti (čl. 67. st. 1. i 2. ZVDSP), a može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugu samostalnu prostoriju,
- da se glede sporednih dijelova na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari, no da bi do tog došlo, taj sporedni dio treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine te nesmetano dostupno onom samostalnom dijelu čiji je sporedni dio, dok se vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može uspostaviti na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine, da se u sumnji uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela (čl. 67. st. 3. do 6. ZVDSP),
- da u primjeni odredbi ZVDSP i Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK), vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, pa i sporednih dijelova na koje se proteže, nije uspostavljeno niti u okolnostima kada su (kao u konkretnom slučaju) faktično ispunjene sve pretpostavke njegovog osnivanja (čl. 71. do 75. ZVDSP) bez ispunjenja predviđenog načina (modus stjecanja) uspostave - upisom u zemljišnu knjigu,
- da se prema odredbama čl. 72. ZVDSP i čl. 24. ZZK vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine, da se upisuje u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnog dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, dok se na posjedovni list stavlja natpis etažnog vlasništva.
10. Polazeći od navedenih utvrđenja i nesporne činjenice da predmetna nekretnina nije etažirana, pa tako tuženici nisu niti upisani kao zemljišnoknjižni vlasnici posebnog dijela nekretnine, prvostupanjski sud je utvrdio da nije uspostavljeno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine na način da se isto proteže i na sporne sporedne dijelove koji su predmet ovog postupka, sukladno gore citiranim odredbama čl. 72. ZVDSP i čl. 24. ZZK, već da je riječ o dijelovima predmetne nekretnine koji služe kao zajednički, pa je pozivom na odredbu čl. 67. st. 6. ZVDSP prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na prvotuženika, dok je odbio tužbeni zahtjev u odnosu na drugotuženika jer više nije vlasnik predmetnog stana pa je prihvatio prigovor promašene pasivne legitimacije drugotuženika kao osnovan.
11. Imajući u vidu ovakva utvrđenja prvostupanjskog suda, koja utvrđenja prvotuženik u tijeku postupku, a niti u navodima žalbe nije s uspjehom osporio, pravilno je prvostupanjski sud u odnosu na prvotuženika ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, a za koji zaključak je, sukladno uputi iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1966/13-2 od 7. veljače 2018. (list 155 spisa), dao valjane i argumentirane razloge, pa suprotni navodi žalbe prvotuženika takav zaključak suda nisu doveli u sumnju.
12. Žalbeni navodi prvotuženika svode se na drugačiju ocjenu provedenih dokaza od one ocjene dokaza suda prvog stupnja i o pravnoj (ne)utemeljenosti zahtjeva tužitelja, a koji navodi i tvrdnje nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke budući je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu i za svoj zaključak dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud. Žalitelj u žalbi ne iznosi relevantne razloge za drugačiju ocjenu navedenih okolnosti, već ocjenjuje pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, međutim takvim navodima žalbe ne dovodi s uspjehom u sumnju osnovanost prvostupanjske presude u pobijanom dijelu.
13. Na žalbene navode kojima se prvotuženik poziva na sadržaj nalaza i mišljenja vještaka u kojem isti navodi da potkrovni dio iznad stana prvotuženika, galerija, na II. katu stambene zgrade u Z., … 32, izgrađene na zemljištu k.č.br. 4097/11 k.o. R. čini jedinstvenu građevinsku i stambenu cjelinu sa stanom prvotuženika na II. katu, valja istaknuti da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, pa i sporednih dijelova na koje se proteže, nije uspostavljeno niti u okolnostima kada su (kao u konkretnom slučaju) faktično ispunjene sve pretpostavke njegovog osnivanja (čl. 71. – 75. ZVDSP) bez ispunjenja predviđenog načina (modus stjecanja) uspostave - upisom u zemljišnu knjigu jer se prema odredbama čl. 72. ZVDSP i čl. 24. ZZK vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine upisuje u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnog dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, dok se na posjedovni list stavlja natpis etažnog vlasništva (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1966/13-2 od 7. veljače 2018. /list 155 spisa), a nesporno je da nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine prvotuženika na način da se isto proteže i na sporne sporedne dijelove. Pri tome sama činjenica da se na tavan može doći samo iz stana prvotuženika nije dovoljna da prvotuženik stekne isključivo pravo na tavan i krov i da može izvoditi radove po svojoj volji bez suglasnosti tužitelja kao vlasnika jednog stana u zgradi.
14. Neosnovani su žalbeni navodi da se radi o neodređenom zahtjevu i da je u suprotnosti sa odredbom čl. 186. st. 1. ZPP prema kojoj odredbi tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak, jer se radi o zahtjevu podobnom za raspravljanje i postupanje.
15. Stoga je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.
16. Odluka o parničnom trošku pravilna je i zakonita kako u osnovi tako i u visini ( čl. 155. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP), time da prvotuženik određeno niti ne prigovara broju i vrstama radnji za koje je tužiteljima dosuđen trošak.
17. Radi navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu prvotuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.
18. Budući da prvotuženik nije uspio sa žalbom odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP).
19. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen s obzirom da ta parnična radnja nije bila potrebna u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 3. studenoga 2022.
Predsjednica vijeća:
Vesna Žulj, v.r.
