Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž-2965/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u Vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, NC, izvjestiteljice i članice, ĆC, članice, u pravnoj stvari tužiteljice AC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa Miro Radelić, odvjetnik u Splitu, protiv prvotuženice PC udove N, drugotuženika GC pokojnog N, trećetuženika TC pokokojnog N, četvrtotuženice CC, petotuženice ČC, šestotuženice ŽC, sedmotuženika MC, osmotuženika KC pokojnog Ć, devetotuženice DC, desetotuženice ZC udove A, jedanaestotuženika LC pokojnog P, dvanaestotuženice BC žene G, trinaestotuženice ĐC žene G i četrnaestotuženice HC udove T, koje zastupa privremena zastupnica Ana Mariji Ljubičić Kuzmanić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu d.o. Ljubićić, Vrdoljak & Partneri iz Splita, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi prvo do četrnaesto tuženih protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1633/2021-13 od 23. prosinca 2021. i žalbi prvo do četrnaesto tuženih protiv rješenja o ispravku presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1633/2021 od 24. ožujka 2022. u sjednici održanoj 2. studenog 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1633/2021-13 od 23. prosinca 2021. i rješenje o ispravku presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1633/2021 od 24. ožujka 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima u povodu pravnog lijeka, odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1386/3360 dijela i da je tužiteljica ovlaštena osnovom te presude zatražiti i postići uknjižbu prava na svoje ime za 1397/3360 dijela uz istovremeno razmjerno brisanje prava vlasništva sa imena tuženih navedenih u stavku prvom izreke (stavak I. izreke) i da su tuženici dužni naknaditi tužiteljici parnične troškove u neodređenom iznosu sa zateznim kamatama (stavak II. izreke).

2. Protiv presude žale se prvo do četrnaesto tuženici iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlažu preinaku ili ukidanje iste slijedom žalbenih navoda i postavili zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Prvostupanjskim je rješenjem od 24. ožujka 2022. na prijedlog tužiteljice ispravljena prvostupanjska presuda.

3.1. Protiv rješenja o ispravku presude žale se prvo do četrnaesto tuženici iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. točkom 1. ZPP-a.

4. U odgovoru na žalbe, tužiteljica je predložila odbiti ih kao neosnovane i potvrditi ispravljenu prvostupanjsku presudu, napominjući da su žalbe nedopuštene jer da ih nije podnijela privremena zastupnica prvo do četrnaesto tuženih, odvjetnica Ana Marija Ljubičić, već odvjetnik Marko Ljubičić.

5. O dopuštenosti predmetnih žalbi odlučeno je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2965/2022-2 od 25. listopada 2022., tako što je ukinuto rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-633/2021-21 od 4. svibnja 2022., kojim su odbačene kao nedopuštene žalbe prvo do četrnaesto tuženih podnesene protiv presude od 23. prosinca 2021. i rješenja o ispravku presude od 24. ožujka 2022.

6. Žalbe su osnovane.

7. Ispitivanjem ispravljene prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio utvrđena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a (nedostaci u izreci i manjkavost obrazloženja) s neotklonjivim posljedicama u ovom stadiju postupka, budući da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, a na što sve se opravdano pozivaju prvo do četrnaesto tuženici.

8. Donošenjem ispravljene prvostupanjska presuda povrijeđeno je i opće jamstva poštenog postupka iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014.) i članka 6. stavka 1. /Europske/ Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori: broj 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010.), budući da po prvostupanjskom sudu podnesci, argumenti i dokazi izneseni po strankama nisu učinkovito ispitani, niti dana procjena o njihovoj mjerodavnosti za odluku.

8.1. Prvostupanjski je sud očito ispustio iz vida:

- da se za pravnu dopuštenost odnosa koji je već nastao vežu određene procesne pretpostavke koje nisu okolnosti od kojih zavisi nastajanje procesno- pravnog odnosa, već okolnosti bez postojanja kojih nije moguće završiti parnicu;

- da postojanje procesnih pretpostavki vezano za predmet spora, među kojima je i formalna pravilnost tužbenog zahtjeva kojim se traži zaštita, nije samo relevantno za dopustivost odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva već i za odlučivanje o pravnim lijekovima;

- da su za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva mjerodavna pravila materijalnog prava,

- i da se o relevantnosti određene činjenične tvrdnje ne zaključuje na temelju rezultata dokazivanja o njenom postojanju, već na temelju pravilne primjene pravilno izabrane pravne norme.

8.2. Nerazumljiva je i proturječna, i odluke o parničnim troškovima (u izreci pod stavkom II. nalaže se tuženicima naknada troška tužiteljice sa zateznim kamatama, a u obrazloženju se navodi da stranke nisu zatražile naknadu parničnih troškova /točka 4./ i da je odluka o parničnim troškovima izostala jer tužiteljica nije zatražila njegovu naknadu /točka 15./).

9. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica 28. travnja 2021. podnijela tužbu i predložila donošenje presude na utvrđenje da je suvlasnica č. ZGR [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1386/3360 dijela cijeloga, i da se kao takva na temelju presude upiše suvlasnicom u zemljišnim knjigama za 1397/3360 dijela te čestice i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz istovremeno razmjerno brisanje prvo do četrnaesto tuženih (list 4. - 5. spisa), a sve slijedom činjenice da je vlasnica stana na prvom katu kuće, koji stan je naslijedila iza svoje pokojne majke EC rođene C (kuću majka kupila 1970. godine), a koja kuća se sastoji od podruma i dva stana od po 87 m2 (stan u prizemlju i na prvom katu) i da se u poštenom suposjedu nekretnine nalazi zajedno sa svojom pravnom prednicom preko pedeset godina.

10. Ispravljenom prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev uz obrazloženje da su se ispunile zakonske pretpostavke stečenog vlasništva na predmetnim nekretnina dosjelošću i da je tužiteljica na temelju iste presude ovlaštena to pravo prenijeti na sebe, odnosno da "… predmetna tužba ima valjano činjenično i zakonsko uporište, tako da je tužiteljica dokazala svoje vlasništvo na nekretnini oznake č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], stoga je njegov tužbeni zahtjev postavljen radi upisa suvlasništva uz prethodno razmjerno brisanje tog prava s imena tuženika …".

11. U pravu su žalitelji kad tvrde da je izreka ispravljene prvostupanjske presude nerazumljiva (nije jasno zašto je tužiteljica utvrđena suvlasnicom za 1386/3360, a ovlaštena na upis za 1397/3360 dijela nekretnine č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), da proturječi samoj sebi, utvrđenim činjenicama i razlozima navedenim u obrazloženju, posebno u točki 11. (tužiteljica navodi da je vlasnik stana, a traži utvrđenje suvlasništva ne etažnog vlasništva nekretnine) i da kao takvu nije moguće ispitati.

12. Naime, prema pravilima o stjecanju prava vlasništva sadržanim u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a), u kontinuitetu kao i pravilima koja su prethodila (Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /Narodne novine, broj: 53/1991./, Opći građanski zakonika /Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch /ABGBO/, u vezi sa Zakonom o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. /Narodne novine, broj: 73/1991./) za stjecanje prava vlasništva na nekom od zakonom predviđenih pravnih temelja, nužno je da se ispune sve opće i posebne pretpostavke (članak 114. stavak 2. ZVDSP-a).

12.1. Opće pretpostavke su sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva na tom predmetu i pravni temelj za to da taj stjecatelj na tom predmetu stekne pravo vlasništva, a posebne ovise o vrsti pravnog temelja stjecanja, a što između ostalog znači da neka stvar može biti objektom subjektivnog stvarnog prava samo ako je pojedinačno određena (individualizirana u mjeri potrebnoj za razlikovanje od ostalih stvari).

12.2. Nekretninu po načelu jedinstvenosti čini zemljište (zemljišna čestica), a sve što je sa zemljištem spojeno je samo njezin dio (članak 2. stavak 3., članak 9. stavci 1. - 3. ZVDSP-a).

12.3. Nadalje, između suvlasnika nekretnine koja se sastoji od zemljišta i zgrade sa stanovima, poslovnim ili drugim prostorijama, vlasništvo posebnog dijela nekretnine uspostavlja se na temelju suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine (članak 73. stavak 1. ZVDSP-a), odnosno na temelju odluke o uspostavi etažnog vlasništva koju suvlasnici donose suglasno i u pisanom obliku (članak 43. stavak 1. ZVDSP-a) na zahtjev suvlasnika koji ima pravo zahtijevati donošenje takve odluke, a koja je pravni temelj za odgovarajući upis u zemljišnoj knjizi određenog posebnog dijela nekretnine i povezivanje s određenim suvlasničkim dijelom nekretnine (članak 67. i članak 72. ZVDSP-a) s tim da se do upisa etažnog vlasništva tu odluku po sili zakona smatra odlukom suvlasnika o podjeli posjeda nekretnine i izvršavanju suvlasničkih ovlasti (članak 43. stavak 5. ZVDSP-a).

12.4. Pravilima o suvlasništvu cijele nekretnine i vlasništvu posebnog dijela sadržanim u ZVDSP-a je propisano:

- da vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno (članak 66. stavak 1.);

- da vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom (članak 66. stavak 3.);

- da vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine može proizaći i biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovora odnosu korisne vrijednosti samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine /odgovarajući suvlasnički dio/ (članak 68. stavak 1.), što utvrđuje sud svojom odlukom, ako ZVDSP-a nije što drugo određeno (članak 68. stavak 2.);

- da je vlasništvo posebnog dijela nekretnine nedjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine (članak 69. stavak 1.);

- da će se vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostaviti na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima bar odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (članak 71. stavak 1.),

- i da se vlasništvo određenog posebnog dijela uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine (članak 72. stavak 1.), na pravnom temelju propisanom člankom 73. ZVDSP- a.

13. Prema tome, polazište za utvrđivanje odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine (č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), neovisno o tome primjenjuju li se pravila ZVDSP-a ili pravila koja su bila na snazi prije stupanja na snagu ZVDSP-a, može biti samo veličina posebnih dijelova u etažnom vlasništvu u odnosu na veličinu cijele nekretnine, a što znači da tužiteljica kao suvlasnica u odnosu na prvo do četrnaesto tužene (upisane suvlasnike u zemljišnim knjigama) može zahtijevati samo utvrđenje prava vlasništva na točno određenom i jasno definiranom posebnom dijelu, koji dio ostaje neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, ali ne i pravo suvlasništva idealnog dijela cijelih (nepodijeljenih) nekretnina.

14. Stoga je ukinuta prvostupanjska presuda i rješenje o ispravku te presude, i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (članak 369. stavak 1., članak 370., članak 380. točka 3. ZPP-a), u kojem će prvostupanjski sud prvenstveno otkloniti nedostatke vezano za procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora, a na koje mu je ukazano, te druge nedostatke vezano za sadržaj tužbe (članak 186. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 106. stavkom 2. i člankom 19. stavkom 1. - 4. ZPP-a), te nastavno i zavisno će utvrditi odlučne činjenice na temelju pravilno izabranog i primijenjenog materijalnog prava, ponovo odlučiti o tužbenom zahtjevu i odluku će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP-a.

15. O troškovima u povodu pravnog lijeka pod stavkom II. izreke rješenja odlučeno je na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a, tako što je ostavljeno prvostupanjskom sudu u konačnoj odluci odlučiti o troškovima u povodu predmetnih žalbi.

U Zagrebu 2. studenog 2022.

Predsjednica Vijeća:

Nika Grospić Ivasović