Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj: Gž-1098/2021-3
Split, Gundulićeva 29a
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Ivane Hrkać, u pravnoj stvari I. S., OIB: ..., iz V., kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u Odvjetničkom uredu R. & P. d.o.o. iz O., protiv tuženika F. T. d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge u poljoprivredi, OIB: ..., iz S., kojeg zastupa punomoćnik Ivica Kovačev, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu D. Š., I. K., I. K. R. i I. J. iz O., odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Pn-62/2019-35 od 5. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 20. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Pn-62/2019-35 od 5. svibnja 2021.
Obrazloženje:
1. Prvostupanjskom je presudom suđeno:
I. Nalaže se tuženiku F. T. d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge u poljoprivredi, iz S., isplatiti tužitelju I. S., iz V.,
- na ime naknade imovinske štete za 2016. godinu iznos od 14.043,33 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 31. prosinca 2016. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana,
- na ime naknade imovinske štete za 2017. godinu iznos od 18.700,85 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 31. prosinca 2017. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.
Sa tužbenim zahtjevom iznad dosuđenoga tužitelj se odbija.
II. Svaka stranka snosi svoj trošak.
2. Protiv te presude žali se tuženik pobijajući je u dosuđujućem dijelu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22 u daljnjem tekstu: ZPP). Žalbenom sudu predlaže preinaku presude u pobijanom dijelu sukladno žalbenim navodima, podredno predlaže ukinuti ju i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Tuženik neosnovano u žalbi navodi da presuda ima nedostataka zbog kojih se njena zakonitost ne može ispitati, čime sadržajno ukazuje na ostvarenje bitne povrede postupovnih odredbi iz čl. 354. st. 2. toč 11. ZPP-a. Pobijana se presuda i njena zakonitost mogu ispitati, izreka joj je razumljiva i ne proturječi sebi niti razlozima presude, te sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama.
6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete po osnovi izgubljene zarade koju je tužitelj mogao ostvariti obrađivanjem poljoprivrednog zemljišta u 2016. i 2017. godini, a koje zemljište je bez valjane pravne osnove u tom razdoblju obrađivao tuženik. Prema tužiteljevim tvrdnjama, njegova se izgubljena zarada (u iznosu do 25.000,00 kuna za 2016. i 40.000,00 kuna za 2017.) sastoji od prinosa poljoprivrednih kultura koje je mogao ostvariti obrađivanjem zemljišta i od neostvarenih novčanih potpora koje je propustio ostvariti u utuženom razdoblju jer mu je bilo onemogućeno obrađivati zemljište.
7. U postupku je utvrđeno:
- da je tužitelj 8. lipnja 2016. zaključio ugovor o kupoprodaji nekretnina s prodavateljima: A. H., Z. M., Z. H., M. G. i R. T. i tako kupio nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku, k.o. Š., upisane u zk. ul. br.952 i to kč. br. 362, kč. br. 363/1, kč. br. 363/2 ukupne površine 52.831,00 m² , kao i da je na temelju tog ugovora tužitelj uknjižio svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama 20. lipnja 2016.,
- da su navedeni prodavatelji predmetne nekretnine stekli u postupku povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine,
- da je 29. svibnja 2015. (dok je postupak povrata bio u tijeku) Agencija ... donijela Odluku o davanju predmetnih zemljišta u zakup tuženiku,
- da je se na temelju te odluke tuženik 19. lipnja 2015. upisao u registar korisnika poljoprivrednog zemljišta, tzv. A. sustav, u kojem je statusu ostao upisan do 9. studenog 2016., kao i da je na temelju tog statusa ostvario određene novčane potpore od Agencije ...,
- da je tom odlukom bilo određeno kako će zakupodavac i zakupnik sklopiti ugovor o zakupu istih nekretnina, te da će se osnovati povjerenstvo koje će tuženika uvesti u posjed istih,
- da takav ugovor o zakupu nikad nije sklopljen, niti je posredovanjem kakva povjerenstva tuženik uveden u posjed,
- da je tuženik u ljeto 2015. ušao u posjed predmetnih nekretnina i pristupio krčenju i privođenju zemljišta za obrađivanje,
- da je tužitelj odmah po sklapanju ugovora o kupoprodaji nekretnina, u ljeto 2016., dolazio u tuženikove poslovne prostorije i razgovarao s tuženikovim zaposlenicima, zahtijevajući da mu se njegove nekretnine predaju u posjed,
- da je tužitelj pokrenuo i parnicu radi predaje u posjed predmetnih nekretnina, koja je kod prvostupanjskog suda vođena pod poslovnim brojem P-146/2017 i
- da je nakon podnesene tužbe tuženik udovoljio zahtjevu na predaju, pa je tužitelj stupio u posjed predmetnog zemljišta u kolovozu 2017.
8. Prvostupanjski je sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev nakon što je utvrdio da je tuženik bio nepošteni posjednik predmetnog zemljišta. Sud obrazlaže da je tuženiku bilo poznato da nema pravo na posjed jer iz sadržaja Odluke o davanju poljoprivrednog zemljišta u zakup od 29. svibnja 2015. proizlazi da je Agencija ... utvrdila kako, između ostalih, i tuženik zadovoljava uvjete iz naputka Ministarstva poljoprivrede od 20. travnja 2015. za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup ali da odluka kojom bi mu zemljište bilo dano u zakup, nije donesena.
9. I u žalbenoj je fazi postupka sporno je li tuženikov posjed u utuženom razdoblju bio pošten, o čemu ovisi zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva, kao što je sporna i visina izgubljene zarade koju je tužitelj mogao ostvariti u tom razdoblju.
10. Prema odredbi čl. 18. st. 2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV), posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
11. Ovaj se žalbeni sud slaže sa zaključkom suda prvog stupnja da je tuženik u trenutku stupanja u posjed bio nepošten. Tuženik je znao da nije sklopio ugovor o zakupu i da nije uveden u posjed onako kako je to navedeno u citiranoj odluci Agencije ... Isti zaključak proizlazi iz iskaza I. H., zaposlenika u O. G. d.o.o., koje grupe je i tuženik član, kao i iz iskaza J. Đ. B., tuženikove zaposlenice. Imenovani svjedoci iskazuju da su znali kako tuženik nije sklopio ugovor o zakupu konkretnog zemljišta, ali da takav ugovor nije imao nitko od poljoprivrednika, pa budući da je tuženik ostvario državne potpore upisom u A. sustav, unatoč nedostatku ugovora o zakupu, pristupio je privođenju zemljišta za obradu.
12. Sukladno odredbi čl. 165. st. 1. ZV-a nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.
13. Tužiteljeva izgubljena zarada je, u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.), šteta koja se očituje kao nemogućnost ostvarivanja one imovinske koristi koju bi tužitelj izvjesno ostvario obrađujući zemljište da nije bio u tome onemogućen.
14. Visina zarade koju je tužitelj izgubio proizlazi iz vještačenja D. R. koji je utvrdio visinu izgubljene zarade u vegetacijskim godinama 2016. i 2017. upravo u dosuđenim iznosima (14.043,33 kuna za 2016. i 18.700,00 kuna za 2017.). Prvostupanjski sud pri tome valjano obrazlaže od čega se sastoje navedeni iznosi: prosječni prinos eko soje i eko pšenice po hektaru, prosječni troškovi sjemena, gnojiva, mehanizacije i zaštitnih sredstava, te novčane potpore za utužena razdoblja.
15. Neosnovano tuženik u žalbi inzistira na tvrdnji da je bio pošteni posjednik kad je počeo s krčenjem zemljišta kako bi ga priveo namjeni, te da je kao takav obavio i sjetvu u travnju 2016. Iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da je tuženik u trenutku kad je stupao u posjed znao, odnosno nije mu moglo ostati nepoznato da na temelju odluke Agencije ... od 29. svibnja 2015. nema pravo posjedovati predmetno zemljište.
16. Iako tuženik inzistira na suprotnom, niti okolnost da je tuženik ostvario državne novčane potpore na temelju te odluke Agencije, nije odlučna kod ocjene poštenja posjeda. Točno je kako je se tuženik na temelju te odluke upisao u A. sustav, no na temelju tog upisa omogućen je zahtijevati državne novčane potpore, ali se upisom u taj sustav ne stječe pravo na posjed pojedine nekretnine.
17. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, koju je taj sud utemeljio na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, a koju tuženik niti ne pobija posebnim žalbenim navodima.
18. Zbog svega navedenog, žalba se ukazuje neosnovanom, pa je trebalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu u pobijanom dijelu.
Split, 20. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Dragica Samardžić, v. r.