Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 37 Gž-1453/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja N. Č., OIB: ..., iz S., koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva L.-V. & p. u S. kao punomoćnici i B. I., OIB: ..., pok. I., iz S., kojeg zastupa punomoćnik S. V., odvjetnik u S., protiv protustranke M. G., OIB: ..., rođ. I., iz S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući povodom žalbe predlagateljice N. Č. izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 7. srpnja 2022. poslovni broj: R1-171/19, 31. listopada 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice N. Č. kao neosnovana i potvrđuje rješenje rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj: R1-171/19 od 7. srpnja 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja pod 1. N. Č. i pod. 2. B. I. koji je podnesen radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina označenih kao čest.zem. 7732/3 i čest.zem. 7732/9, obje Z.U. 9324 k.o. S..
2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija predlagateljica N. Č. (dalje u tekstu: žaliteljica) zbog bitne povrede odredaba parničnost postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovno postupanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba žaliteljice nije osnovana.
5. Predmet postupka zahtjev je predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom nekretnina označenih kao čest.zem. 7732/3 i čest.zem. 7732/9 obje upisane u zk.ul. 9324 k.o. S. koje u naravi predstavljaju zgradu sa dvorištem.
6. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je povodom prijedloga predlagatelja N. Č. i B. I. a protiv M. G. kao protustranke donio rješenje pod posl.br. R1-794/15 o razvrgavanju suvlasničke zajednice i načinu razvrgnuća, a da je ta odluka rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-1929/2018 od 14. ožujka 2019. ukinuta te predmet vraćen na ponovni postupak ukazujući da protustranka M. G. više nije suvlasnica predmetnih nekretnina jer su njezin suvlasnički dio stekle I. P. i A. Š.. Nadalje navodi da je protustranka u podnesku od 26. travnja 2022. ponovno navela da već pet godina nije suvlasnica nekretnine u postupku dok je predlagatelj B. I. izjavio da se protivi provođenju postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice jer nije sređeno zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine budući je iz zemljišnoknjižnog izvatka razvidno da se isti odnosi isključivo na zemljište bez ikakve zgrade, dok je predlagateljica N. Č. ustrajala u donošenju odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetne nekretnine.
6.1. Iznoseći razloge za odbijanje prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice prvostupanjski sud se poziva na odredbu čl. 47. do 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 – odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) te na pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91). Utvrđuje iz izvatka iz zemljišnih knjiga za čest.zem. 7732/3 i 7732/18 i 7732/9 upisanih u zk.ul. 9324 k.o. S. da su kao suvlasnici upisani I. B. za 1/12 i 1/4 dijela, N. Č. za 1/3 dijela te I. P. i A. Š. za po 2/12 dijela pa budući da se razvrgnuće suvlasniče zajednice može zahtijevati isključivo u odnosu na upisane vlasnike, a da protustranka M. G. nije suvlasnica predmetnih nekretnina niti su predlagatelji uredili prijedlog u odnosu na upisane suvlasnike I. P. i A. Š. te da se i predlagatelj B. I. usprotivio razvrgnuću suvlasničke zajednice pa posljedično takvom utvrđenju odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
7. Žaliteljica u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u svezi sa člankom 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZPP) ukazujući da je sud dužan savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i usporediti ga s drugim dokazima, te ga ocijeniti je li proturječi drugim dokazima ili se u bitnim dokazima s njim podudara te treba usporediti dokaze i sa rezultatima cjelokupnog postupka i na temelju takve ocjene izraditi svoje uvjerenje o tome je li neka činjenica postoji ili ne postoji, a da sud nije tako postupio. Ističe i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP zbog koje povrede nije moguće ispitati pobijanu „presudu“ za što je dovoljno pročitati obrazloženje ove „presude“ jer je evidentno da je obrazloženje potpuno u nesuglasju sa rezultatima svih izvedenih dokaza tijekom postupka. Smatra da činjenica otuđenja suvlasničkog dijela protustranke M. G. tijekom postupka 2017. nije zapreka nastavku postupka. Netočnim smatra stav suda da u postupku razvrgnuća moraju biti obuhvaćeni svi zemljišnoknjižni suvlasnici, a ukoliko bi stav suda bio točan tvrdi da bi tada sud bio dužan rješenjem pozvati predlagatelja da podnesak ispravi odnosno uredi primjenom članka 109. stavka 1. ZPP te da tek ukoliko predlagatelj ne bi ispravio prijedlog u skladu s danom uputom sud može odbiti prijedlog. Kako naprijed navedeno sud nije učinio da je počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka.
8. Ispitivanjem pobijanog rješenja u pravcu istaknute bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP i po služenoj dužnosti primjenom članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – Odluka USRH – dalje u tekstu: ZPP/14) koji se obzirom na vrijeme pokretanja postupka primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 70/19 – dalje u tekstu: ZID ZPP), utvrđeno je da je protivno navodima žalbe prvostupanjski sud naveo razloge o odlučnim činjenicama zbog kojih je odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina a ti razlozi nisu nejasni niti proturječni a niti postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprave ili zapisnika danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Žaliteljica ne iznosi konkretne razloge zbog kojih nalazi da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u svezi članka 8. ZPP pa u tom smislu nije ni moguće ispitati osnovanost takvih žalbenih navoda tim više što na tu bitnu povredu sud ne pazi po službenoj dužnosti.
9. Prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi 109. stavka 1. ZPP. Naime, u skladu s odredbom članka 47. stavkom 1. ZV svaki suvlasnik stvari, bez obzira na veličinu suvlasničkog dijela, u granicama mogućeg i dopuštenog ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. U konkretnom slučaju N. Č. i B. I. kao predlagatelji i kao suvlasnici predmetnih nekretnina u naravi stambene zgrade s dvorištem u prijedlogu za razvrgnuće u kojem kao protustranku naznačuju M. G. kao suvlasnicu istih nekretnina traže da se razvrgne suvlasnička zajednica. Tijekom postupka suvlasnički dio M. G. stekle su I. P. i A. Š. zbog čega je M. G. izgubila legitimaciju biti stranka u postupku za razvrgnuće suvlasničke zajednice o čemu je obavijestila sud. Predlagatelji su unatoč tome ostali kod prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice protiv M. G., pa kako se u odnosu na nju ne može razvrgnuti suvlasnička zajednica osnovano je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prijedlog. U konkretnom slučaju ne radi se o prijedlogu iz članka 109. stavka 1. ZPP koji ne bi sadržavao sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti i zbog čega bi sud trebao naložiti ispravljanje ili dopunu podneska u skladu s danom uputom već se radi o ocjeni procesne legitimacije jednog od tri naznačena suvlasnika koja se ocjenjuje primjenom materijalnog prava. U tom smislu je i na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018. zauzeto shvaćanje da su suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Kako predlagatelji nakon što su I. P. i A. Š. upisane suvlasnicama na suvlasničkom dijelu M. G. propustili izvršiti subjektivnu preinaku prijedloga, a da suvlasničku zajednicu nije moguće razvrgnuti sa trećom osobom koja nije suvlasnica, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prijedlog oba predlagatelja.
10. Iz naprijed navedenih razloga žalbeni navodi žaliteljice nisu ocijenjeni osnovanim, a da u prvostupanjskom postupku nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP/14 u vezi pravnih pravila iz paragrafa 21. stavka 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934., to je primjenom članka 380. točka 2. ZPP valjalo žalbu žaliteljice odbiti i potvrditi pobijano rješenje.
U Varaždinu 31. listopada 2022.
Sutkinja
Tanja Novak-Premec v.r.
